Prijava potencijalnih nepravilnosti/sumnji na prijevaru
Što je nepravilnost?
Opća definicija nepravilnosti definira nepravilnost kao povredu odredaba prava Europske unije koja proizlazi iz učinjene ili propuštene radnje od strane gospodarskog subjekta, a što je dovelo ili je moglo dovesti u pitanje opći proračun Europske unije ili proračune kojima Europska unija upravlja, bilo smanjenjem ili gubitkom prihoda iz vlastitih sredstava prikupljenih izravno u ime Europske unije, ili neopravdanim izdacima. (odredbe čl. 1., st. 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica)
Primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a dani su u dokumentu na sljedećoj poveznici: Primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a.
Također, primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a dani su u okviru poglavlja „Nepravilnosti“ u Izvješćima o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i europskih strukturnih instrumenata. Navedena Izvješća dostupna su na sljedećoj poveznici: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/izvjesca-i-evaluacije/
Što je prijevara?
Prijevara koja štetno utječe na financijske interese Unije definirana je odredbama čl. 3. st. 2. Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (PIF-Direktiva).
Kazneni zakon RH je usklađen s PIF-Direktivom, a kaznena djela iz članka 3. PIF-Direktive kojima se štite financijski interesi Europske unije po svom zakonskom opisu odgovaraju sljedećim kaznenim djelima u Kaznenom zakonu: utaja poreza ili carina (čl. 256.), subvencijska prijevara (čl. 258.) i prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 247.). Kako osim navedenih protupravnih postupanja iz članka 3. PIF Direktive, ista u članku 4. definira i druga kaznena djela počinjenje kojih štetno utječe na financijske interese Europske unije, analizom propisanih protupravnih postupanja uočeno je kako ista odgovaraju sljedećim kaznenim djelima: pranje novca (čl. 265.), primanje mita (čl. 293.), davanje mita (čl. 294. Kaznenog zakona), utaja (čl. 232.) i pronevjera (čl. 233.).
Pored navedenih, relevantna su i sljedeća kaznena djela: zlouporaba u postupku javne nabave (čl. 254), zlouporaba povlaštenih informacija (čl. 259), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291), nezakonito pogodovanje (čl. 292) te kaznena djela krivotvorenja.
Svaka prijevara je nepravilnost, ali svaka nepravilnost nije prijevara! Naime, prijevara je nepravilnost koja uključuje namjeru.
Kome i kako prijaviti potencijalne nepravilnosti i sumnje na počinjenje kaznenog djela koje štetno utječe na financijske interese EU-a?
Potencijalne nepravilnosti i sumnje na prijevaru koje štetno utječu na financijske interese EU-a mogu se prijaviti:
1. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF):
Svatko može obavijestiti OLAF o sumnjama na prijevare i nepravilnosti koje štetno utječu na financijske interese EU-a. Prilikom prijave, poželjno je priložiti sve dostupne dokumente koji podupiru informacije iz prijave.
OLAF-u se može pristupiti putem ovih kanala:
Pismom na sljedeću adresu:
European Commission
European Anti-Fraud Office (OLAF)
1049 Brussels
Belgium
Primjenom Sustava za prijavljivanje prijevara (Fraud Notification System) kojem se pristupa putem sljedeće poveznice: https://fns.olaf.europa.eu/cgi-bin/disclaimer_cgi
2. Sektoru za koordinaciju sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju fondova Europske unije (AFCOS-jedinica)
Pismom na sljedeću adresu:
Ministarstvo financija - Sektor za koordinaciju sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju fondova Europske unije
Katančićeva 5
10000 Zagreb
Hrvatska
Putem elektroničke pošte: nepravilnosti.eu@mfin.hr
Prijava se može sastaviti korištenjem obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici:
Obrazac za prijavljivanje potencijalne nepravilnosti ili sumnje na prijevaru
3. Nadležnom tijelu Sustava izvještavanja o nepravilnostima na adresu (elektroničke pošte) koja je istaknuta na službenim stranicama tog tijela
4. Sumnje na počinjenje kaznenog djela na štetu financijskih interesa Europske unije mogu se izravno prijaviti Državnom odvjetništvu RH na adresu:
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Gajeva 30a
10000 Zagreb
5. Također, sumnje na počinjenje kaznenog djela na štetu financijskih interesa Europske unije mogu se prijaviti i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) putem Mrežnog obrasca za prijavu kaznenog djela koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.eppo.europa.eu/hr/form/eppo-report-a-crime