ŠUKER: PRORAČUN ZA 2005. OKO 91 MILIJARDU KUNA

Državni proračun za iduću godinu bit će 91 milijardu kuna, a njegovo povećanje za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2003. godinu nije rezultat povećanja poreznog opterećenja, vec stvarnog povećanja gospodarske aktivnosti u zemlji.

Rekao je to danas na XII savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista ministar financija Ivan Šuker predstavljajući osnovne karakteristike proračuna za 2005. godinu, koji će se sutra naći na dnevnom redu Vlade.

Iz nacrta proračuna za iduću godinu Šuker je, u odnosu na ovu godinu, izdvojio veća davanja za mirovine za oko 1,2 milijarde - na 24 milijarde kuna te povećanje rashoda za plaće za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.

Davanja za Hrvatske željeznice (HŽ) te rashodi proračuna za kapitalna ulaganja povećat ce se ukupno za oko milijardu kuna, a za subvencije gotovo 1,2 milijarde kuna. Tako bi se za HŽ iduće godine trebalo izdvojiti 2,8 milijardi kuna, za subvencije 5,1 milijarda kuna, a za investicije u infrastrukturu više od 13,5 milijardi kuna, rekao je Šuker.

Govoreći o fiskalnoj politici Vlade u idućoj godini ministar financija je ponovno predstavio i osnove najavljene porezne reforme, a istaknuo je i kako se očekuje pad deficita konsolidirane središnje drzave sa 4,5 posto na 3,7 posto BDP-a, koliko bi trebao iznositi u ovoj godini.

Šuker je podsjetio i na odluku Vlade da se zaduživanje države ubuduće odvija uglavnom na domaćem tržištu te da je ta mjera, uz monetarne mjere Hrvatske narodne banke (HNB) dovela do smanjenja vanjskog duga Hrvatske u rujnu ove godine za 100 milijuna eura. Sve su te mjere omogućile i da HNB krajem ove godine započne s operacijama na otvorenom tržištu , ustvrdio je Šuker.

Operacije HNB-a na otvorenom tržištu bit će dio monetarne politike u idućoj godini, koja bi, prema riječima guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, trebala biti nešto sofisticiranija u metodama provođenja, "ali ne manje čvrsta u temeljnim opredjeljenjima i ciljevima nego što je bila u 20004.".

Operacije na otvorenom tržištu, očekuje Rohatinski, pozitivno ce utjecati na mogućnost većeg i povoljnijeg zaduživanja države na domaćem tržištu i time umanjiti vanjski dug.

HNB nije i neće nikada 'održavati' neku razinu tečaja kune koja ne odgovara tržišnim fundamentima, ali će još manje monetarnim akrobacijama nastojati inicirati formiranje tečaja na razini koja nema osnovu na tržištu, rekao je Rohatinski.

U tom kontekstu, uvođenje operacija na otvorenom tržištu trebale bi prvenstveno ublažiti negativnu pojavu koja prati održavanje fleksibilnog tečaja u sustavu 'kvazi valutnog odbora', a to su visoke fluktuacije kamatnih stopa na tržištu novca.

Saborski zastupnik Slavko Linić u raspravi se kritički osvrnuo na osnove ekonomske i fiskalne politike koju su danas predstavili premijer Sanader i ministar Šuker, rekavši kako smatra da su najavljeni programi teško provedivi.(Hina)

Pisane vijesti