ŽIGMAN O FISKALNIM PRILAGODBAMA DO 2007. GODINE\r\nZAGREB, 12. srpnja 2004. (Hina)
Većinu deficita u idućoj godini Hrvatska će financirati iz privatizacijskih prihoda, koji bi u 2005. godini trebali iznositi 4 milijarde kuna, rekao je danas pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman, dodavši kako je na Vladi da odluči čime će ti prihodi biti prikupljeni. Predstavljajući dokument "Načela fiskalne politike 2005 - 2007" koji je prošloga tjedna usvojila Vlada, Žigman je kazao i kako će se već ove godine većina financiranja države ostvarivati na domaćem tržištu, odnosno da se novo inozaduženje ne planira. Tome bi, dodao je, trebao doprinijeti i početak operacija Hrvatske narodne banke (HNB) na otvorenom tržištu krajem ove godine. Fiskalne prilagodbe iz tog dokumenta, čiju je izradu prema Žigmanovim riječima od Hrvatske očekivala i Europska unija i Međunarodni monetarni fond, do 2007. bi trebale rezultirati stabiliziranjem vanjskog i javnog duga, jačanjem gospodarskog razvoja, povećanjem makroekonomske stabilnosti te poboljšanjem ulagačke klime. Tako bi do 2007., prema projekcijama Ministarstva financija, a u skladu s Maastrichtskim kriterijima, deficit opće države trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, javni bi se dug trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, a vanjski dug ispod 80 posto BDP-a. Također, raznim bi se mjerama (poput vraćanja financijske policije te novih iznosa trošarina) trebala poboljšati fiskalna disciplina te bolja naplata poreznih prihoda, kazao je Žigman. Projekcijama je predviđeno i zadržavanje razine socijalnih izdataka na razini od 20 do 22 posto BDP-a (odnosno nominalni rast u skladu s rastom BDP), kao i smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto u 2004. na 2,2 posto BDP-a u 2007. Žigman je pojasnio da se nominalno iznos subvencija neće ni smanjivati niti rasti, ali da će se provesti analiza i na temelju nje odrediti kako će one biti raspodijeljene po pojedinim sektorima. Smanjenje godišnjeg fiskalnog troška u području državnih investicija sa 7 na 5,5 posto BDP-a Žigman je pojasnio dovršavanjem većeg dijela najveće infrastrukturne izgradnje u Hrvatskoj (autoceste). No, to ne znači da se u ceste neće ulagati, rekao je dodavši kako će rashodi Hrvatskih cesta do 2007. porasti s oko 800 milijuna kuna na 1,7 milijardi kuna, dok će istodobno rashodi Hrvatskih autocesta biti smanjeni s 5 milijardi na 3,5 milijardi kuna. Ovim je projekcijama predviđen niz fiskalnih prilagodbi, poput smanjenja infrastrukturnih investicija ili manje mase plaća u javnom sektoru, no što će se od tih instrumenata iskoristiti mora odlučiti Vlada, zaključio je Žigman.