Komentar na analizu, zaključke i preporuke najnovije analize Hrvatske udruge banaka na temu: Fiskalna politika i kamatne stope

Hrvatska udrugabanaka se u svojoj najnovijoj analizi fokusirala na fiskalnu politiku RepublikeHrvatske, pri čemu je zaključeno da smo u ušli u „fiskalno crveno“. U tomkontekstu Ministarstvofinancija iznosi nekoliko dodatnih činjenica koje su važne zasagledavanje ukupne problematike fiskalne politike.

Fiskalna politika\r\nje uvijek u fokusu interesa ne samo ekonomskih analitičara, nego i opće\r\njavnosti. Naravno da mišljenja i sudovi nisu jednoznačni, obzirom na širinu i kompleksnostteme. Interes za fiskalnu politiku je dodatno pojačan tijekom cijelog razdobljasvjetske ekonomske i financijske krize, što je i logično i očekivano, obziromda se od fiskalne politike najviše očekuje. Nemali je broj ekonomskihstručnjaka koji su po izbijanju krize sugerirali kako bi fiskalna politika RepublikeHrvatske trebala biti čim ekspanzivnija i djelovati kontra ekonomskog ciklusa ina taj način ublažavati negativni trend ukupne ekonomske aktivnosti. VladaRepublike Hrvatske i Ministarstvofinancija, kao nositelji fiskalne politike, tu preporuku nisumogli prihvatiti, upravo zbog spoznaje da veći i širi deficiti znače još većefiskalne neravnoteže. Tim više što je i prepoznato kako je kriza vrlo ozbiljnai kako je više nego ikad potrebna razborita i odgovorna fiskalna politika,usmjerena na očuvanje stabilnosti javnih financija, kao jednog od preduvjetaukupne makroekonomske stabilnosti. U skladu s tim, a upravo imajući u vidurizike na koje upozorava HUB analiza, Republika Hrvatska se visinom deficita ipogotovo visinom javnog duga zadržala ispod prosjeka EU.

 

Proračun za 2011.godinu upravo daje protuargument nekim zaključcima HUB analiza. Proračunskideficit za ovu godinu je planiran na nešto višoj razini od prošle godine, aliiza toga se krije nekoliko važnih činjenica. Jedna od važnijih je da jeizmjenama u poreznim propisima iz sredine prošle godine, uz izostanak pojedinih\r\njednokratnih prihoda, prihodna strana proračuna smanjena za 1 postotni bodBDP-a. Vlada Republike Hrvatske je predložila ukidanje posebnog poreza na plaćei mirovine, kao i smanjenje poreznog opterećenja u sustavu poreza na dohodakupravo kako bi potaknula gospodarski oporavak, stimuliravši pri tomeraspoloživi dohodak građana i sukladno tome oporavak BDP-a. Unatoč tome deficit\r\nje povećan za 0,5 postotnih bodova, što zorno pokazuje da je polovica smanjenjaprihoda nadoknađena kroz smanjenje rashoda. Podsjetit ćemo na zamrzavanje plaćazaposlenicima u državnim i javnim službama, privremeno ukidanje indeksacijemirovina, kao i razne druge uštede na rashodnoj strani proračuna, a sve to uuvjetima rasta troškova kamata i povećanja broja umirovljenika.

 

Iz razloga što jeVlada Republike Hrvatske svjesna važnosti i nužnosti fiskalne konsolidacije jei donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji ograničava rast rashoda što jeključ zatvaranja fiskalnih neravnoteža. To je jedna od mjera iz Programagospodarskog oporavka čiji vidokrug nadilazi jedan proračun, nego baš suprotno,definira i postavlja fiskalna pravila za srednji rok.

 

Važan elementgospodarskog oporavka jesu i kamatne stope, koje su također jedna od temaanalize HUB-a. Ministarstvofinancija smatra da bi postojeću analizu kamatnih stopa injihovu vezu s rezultatima fiskalne politike trebalo nadopuniti s analizomfinancijskog i napose bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj. Naime, jedna od\r\njakih strana našeg gospodarstva je upravo financijskih sustav, koji se tijekomcijelog razdoblja krize pokazao vrlo zdrav i otporan na šokove. Posljednjedvije godine, financijski, a napose bankarski sustav krasi i činjenica da jevrlo likvidan. Upravo ovaj višak likvidnosti je jedan od važnih parametarasnižavanja kamatnih stopa, što bi investicijske projekte u našoj zemlji učinilo\r\njeftinijima te značajno povećalo naše izglede za brži i jači oporavak igospodarski rast. Na žalost, u proteklom razdoblju nismo bili svjedociznačajnijih korekcija na strani kamatnih stopa koje bi s obzirom na likvidnostbankarskog sektora, ali i neke druge parametre bila očekivana i opravdana.

Pisane vijesti