S&P-ovo sniženje izgleda kreditnog rejtinga Hrvatske sa stabilnih na negativne poruka je Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih investicijama

Agencija Standard & Poors's (S&P) snizila je danas izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+. Revizija izgleda odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim dosezima reformi, dovesti do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo. Agencija S&P navodi da u Hrvatskoj recesija traje pet godina i očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo pasti daljnjih 1 posto.

Smatramo da je smanjenje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne poruka Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih investicijama. S druge strane, mora smanjiti ovako visoko narasle dugove. Vlada ozbiljno o tome razmišlja, pitanje je samo koliko potpore će imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal.

Najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjujemo stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija. Evidentno je da se od 2008. gospodarstvo bitno ne mijenja - u dubokoj je krizi, te se smanjuju i proizvodnja i investicije. Posebno je to vidljivo kod privatnog sektora, a razlozi se nalaze i u tome što je sav kapital izgubljen u pogrešnim investicijama, poput onih u biznis s nekretninama, te u tome da javna poduzeća nisu prošla proces restrukturiranja i u biti nisu spremna za međunarodnu krizu. Na pogoršanje situacije očito utječe nedostatak posla za brodogradnju, i petrokemijsku industriju, a na bitne pomake u investicijskom ciklusu nije utjecalo ni provođenje procesa restrukturiranja u javnim tvrtkama.

U vezi procjene agencija S&P da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP), smatramo da je navedena procjena agencije realna, jer je hrvatski deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda i iznosi 3,4 posto BDP-a za opću državu. Primijene li se Eurostatovi kriteriji na izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i dugovi autocesta i Hrvatskih željeznica. Po Eurostatovim modelima, proračun bi bio u deficitu i 4 posto BDP-a.

Vezano uz javne financije ističemo da je evidentno da su dosadašnji reformski procesi povećali javni dug, kao i raščišćavanje dubioza iz ranijeg razdoblja, poput privatizacije brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a, Croatia Airlinesa, zdravstva... Povećanje javnog duga ukazuje da je intenziviran rad na reformama, koji u prvom trenutku ima negativni efekt na visinu javnog duga. No, očito je da i nadalje Hrvatska ima zabrinjavajuće visok deficit proračuna, da je povećan javni dug, što podrazumijeva i veće kamate, koje dodatno mogu povećati deficit, te da ima trošak članstva u EU. A s obzirom da nema gospodarskog rasta, upitni su i veći prihodi u proračunu. Sve su to bili razlozi koji su utjecali na S&P-ovo smanjivanje izgleda kreditnog rejtinga.

Povodom procjene Standard & Poor'sa da bi opći dug države mogao dodatno porasti, ako dug Hrvatskih autocesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada kao dio aranžmana za koncesiju, smatramo da je evidentno da će prihod od koncesije biti manji od iznosa ukupnog duga Hrvatskih autocesta, što znači da bi hrvatski javni dug u tom slučaju rastao. Ali, ne smije se zaboraviti da bi, i kad ne bi bilo koncesije, javni dug rastao, zbog preuzimanja jamstava, budući da su zadnjih godina uzimani loši kratkoročni krediti s visokim kamatnim stopama, koji se ne mogu otplaćivati iz prihoda autocesta. Hrvatska ima osiguran dugoročan povrat kredita, iz trošarine od 60 lipa iz cijene goriva, no nema izvora za kratkoročna plaćanja.

Pisane vijesti