Vijesti
S obzirom na promjene u okruženju, te procjene makroekonomista o nižoj stopi gospodarskog rasta nego li se predviđalo prije nekoliko mjeseci, a višoj stopi inflacije, iz Ministarstva ističu da će se i država prilagoditi tim uvjetima i ponašati se itekako odgovorno.
Proračun je rađen uz projekcije realnog rasta BDP-a od 4,5 posto, te procjenu inflacije od 5,2 posto, a planiran je deficit opće države od 2,3 posto BDP-a, od čega se 1,3 posto (iznos od 3,8 milijardi kuna) odnosi na deficit središnje države, 0,7 posto na deficit fondova, a 0,3 posto deficit lokalne države.
Iz Ministarstva financija prijedlog proračuna, koji bi se sutra trebao naći i pred Vladom, upućuju pod radnim nazivom za konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Sredstva i poticaji u gospodarstvu i poljoprivredi, u znanosti rastu daleko više nego li je prosječan rast proračuna, kaže ministar financija Ivan Šuker. U Ministarstvu to potkrepljuju i podatkom da se za poticanje poduzetništva planira iznos od 1,87 milijardi kuna, što je 25,7 posto više nego li prošle godine.
Ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj povećala bi se za 32 posto, na 4,1 milijardu kuna, dok će sredstva za regionalni razvoj i kapitalna ulaganja rasti za 67 posto, na 1,87 milijardi kuna. Turizam pak može očekivati povećanje za 48,8 posto na 233,2 milijuna kuna, a sredstva za znanost, obrazovanje i šport u ovoj bi se godini povećala za 933 milijuna, na 11,7 milijardi kuna, a u informatizaciju društva za 23,4 posto, na 951 milijun kuna.
Od proračunskih rashoda izdvajaju i rast ulaganja u modernizaciju pravosuđa za 7,3 posto (na 2,6 milijardi kuna), i borbu protiv korupcije za oko 6 posto (466,7 milijuna kuna). Izdvajanja za mirovine rast će za 10 posto, na 33,1 milijardu kuna, u što su uključene i mirovine hrvatskih branitelja, a rast je posljedica i zakona o izjednačavanju mirovina starih i novih umirovljenika. Zdravstvu i socijalnoj skrbi namijenjen je iznos od 22,4 milijarde kuna, no, iz Ministarstvu financija odbijaju primjedbe o smanjenju za zdravstvo podsjećajući da je 2007. izdvojeno 1,7 milijardi kuna za pokriće gubitaka u zdravstvu i kada se izuzme taj iznos, kažu, sredstva zdravstvu i socijalnoj skrbi u ovoj godini rastu. Na upit o planiranim prihodima od privatizacije, iz Ministarstva financija ističu da su planirana u iznosu od 1,05 milijardi kuna, ali i napominju da će to ovisiti i o stanju na financijskom tržištu. Budu li uvjeti na financijskom tržištu ovako nestabilni, država neće razmišljati o većim privatizacijama, kažu. Komentirajući neke prijedloge o promjenama u poreznom sustavu, primjerice o povećanju neoporezive osnovice plaća, iz Ministarstva kažu da se u ovom trenutku o tome ne razmišlja. Porez na dohodak je prihod jedinica lokalne samouprave, pa bi o takvim promjenama trebalo razgovarati s njima, kažu u Ministarstvu u kojem su izračunali da bi povećanje neoporezivog dijela dohotka za sto kuna za te jedinice značilo oko 450 milijuna kuna manji prihod.
Iz Vlade i Ministarstva su već ranije najavili da bi se za otplatu zajmova koji dospijevaju ove godine zadužili u inozemstvu, te najavljuju da bi na europsko financijsko tržište krajem ožujka, početkom travnja mogli izići s oko 5,5 milijardi kuna vrijednim izdanjem obveznica.(Hina)
20.02.2008. | Pisane vijestiBroj do sada predanih prijava pokazuje da će, kao i ranijih godina, najveći dio prijava građani predati u posljednja dva tjedna roka za njihovu predaju.
Godišnje prijave poreza na dohodak hrvatski građani trebaju predati do kraja veljače, odnosno do 29. veljače.
Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do tog roka građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno.
U Ministarstvu financija očekuju da će broj godišnjih prijava poreza na dohodak za 2007. godinu biti otprilike na istoj razini kao i za 2006., odnosno oko 970 tisuća, dok se ukupni iznos povrata preplaćenog poreza očekuje na rekordnoj razini od oko 1,6 milijardi kuna.
U prošloj je godini predano ukupno 972.311 prijava poreza za 2006. godinu, a građanima je vraćeno više od 1,47 milijardi kuna preplaćenog poreza.
Iz Ministarstva su još ranije najavili da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak za prošlu godinu krenuti početkom travnja te da će, iako ne postoji zakonski rok za povrate, povrate nastoji realizirati u godini dana.
Građane podsjećaju da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke, do dokumentacije za porezne olakšice.
Za prijavu poreza za 2007. godinu pak vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak od 1.600 kuna mjesečno, odnosno 19.200 kuna godišnje, dok za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što godišnje može najviše iznositi 36.000 kuna.
Osobni odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete itd... Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Ista pravila kao i prošle godine vrijede i za porezne olakšice - građani do maksimalnih 12.000 kuna kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te za stambene potrebe.
No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala.
Nepromijenjene su i stope poreza na dohodak, pa se na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju stope od 15 posto (do 38.400 kuna), 25 posto (na razliku od 38.400 do 96.000 kuna), 35 posto (na razliku od 96.000 do 268.800 kuna), te stopa od 45 posto (na iznose iznad 268.800 kuna).
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i vodič "Godišnja porezna prijava poreza na dohodak za 2007.", a informacije o tome mogu se dobiti i na besplatne brojeve info-telefona 0800 10 01 ili 0800 66 99 33.
18.02.2008. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 93,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od čak 13,7 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 57,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,4 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 87,5 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 9,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 10,2 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 5,8 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 827 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 500,2 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 326,8 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 146., s podacima za razdoblje od siječnja do studenog 2007. godine očekuje se krajem veljače 2008. godine
13.02.2008. | Pisane vijestiMinistar Šuker upoznao je predstavnike GE-a s gospodarskom situacijom u Hrvatskoj, te mogućnostima poslavanja i ulaganja. Istaknuo je kako Vlada RH posljednjih godina puno ulaže u infrastrukturu i upoznao predstavnike GE-a s aktualnim projektima na tom području.
Gosp. Recchio predstavio je ministru Šukeru raznovrsna područja djelovanja GE-a. Iskazao je zanimanje za mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj i infrastrukturne projekte.
General Electric je već dugi niz godina jedna od najvećih i najuspješnijih američkih tvrtki te služi kao uzor i predmet proučavanja poslovnim ljudima u cijelom svijetu. Ta multinacionalna kompanija prisutna je u više od stotinu zemalja i vodeća je na raznim područjima djelatnosti - od izgradnje infrastrukture, transporta, industrijskih proizvoda, proizvoda široke potrošnje, financija i zdravstvene skrbi, do medija i zabave. Ukupni prihod GE-a u 2006. godini iznosio je 163 milijarde dolara, a zapošljava preko 300.000 radnika.
U izaslanstvu GE-a bio je Gaetano Massara, direktor razvoja poslovanja i Thomas Kelsey, savjetnik za trgovinu u veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj.
Uz ministra Šukera sastanku je nazočio državni tajnik Zdravko Marić.
05.02.2008. | Pisane vijestiGodišnje prijave poreza na dohodak hrvatski građani trebaju predati do 29. veljače, a iz Ministarstva financija najavljuju da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja. Pritom dodaju kako ne postoji zakonski rok za povrate, ali se to nastoji realizirati u godini dana.
Ujedno građane pozivaju da za predaju prijava ne čekaju posljednji dan te da nastoje što točnije ispuniti prijave i dostaviti potrebnu dokumentaciju.
U prošloj je godini predano ukupno 972.311 prijava poreza za 2006. godinu, a građanima je vraćeno više od 1,47 milijardi kuna preplaćenog poreza.
Za prijavu poreza za 2007. godinu pak vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak od 1.600 kuna mjesečno, odnosno 19.200 kuna godišnje, dok za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što godišnje može najviše iznositi 36.000 kuna.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Ostale porezne olakšice pak maksimalno mogu iznositi ukupno 12.000 kuna. Riječ je odbicima za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje, za zdravstvene usluge, te stambene potrebe.
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i vodič "Godišnja porezna prijava poreza na dohodak za 2007.", a informacije o tome mogu se dobiti i na besplatne brojeve info-telefona 0800 10 01 ili 0800 66 99 33.(Hina)
31.01.2008. | Pisane vijestiGlavna tema sastanka bilo je predstavljanje okvira i strategije ostvarenja planiranog računa financiranja u 2008. godini. Također, raspravljalo se o stanju na svjetskom financijskom tržištu koje neminovno utječe na hrvatsko tržište kapitala.
Sudionici sastanka zaključili su da je redoviti dijalog između Ministarstva financija i predstavnika banaka koristan i da će se nastaviti uz prisustvo guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.
U sljedećim susretima sve će strane predložiti mjere koje će pridonositi održanju stabilnosti hrvatskog financijskog tržišta.
31.01.2008. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji RH i IADB-a te mogućnostima daljnje suradnje. Ministar Šuker izrazio je nadu da će ovaj posjet pridonijeti promociji Hrvatske u svijetu i privlačenju stranih ulaganja u našu zemlju, a posebice u turizam, poljoprivredu i brodogradnju.
Uz ministra Šukera, sastanku su bili nazočni i državni tajnik mr. sc. Ante Žigman i pomoćnica ministra Ana Hrastović, a uz gospodina Takahashija, viši savjetnik Kazuki Watanabe. Tijekom boravaka u Zagrebu Takahashi će se sastati i s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.
Republika Hrvatska postala je članicom IADB-a 16. prosinca 1993. godine temeljem sukcesije kada je Odbor izvršnih direktora IADB-a usvojio Rezoluciju o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske. Tsuyoshi Takahashi na Odboru izvršnih direktora Inter-američke banke za razvitak uz Japan, Portugal, Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sloveniju, predstavlja i Republiku Hrvatsku.
26.01.2008. | Pisane vijestiPovod konferenciji je godišnji konzultativni sastanak predsjednika Morena s ne-regionalnim članicama Banke, koji se održava prije godišnje skupštine Inter-Američke razvojne banke, a koja će ove godine biti održana od 4-8. travnja u Miamiu.
Prije službenog otvaranja konferencije ministar financija Ivan Šuker sastao se s predsjednikom IDB-a Morenom i izrazio mu dobrodošlicu.
Ministar Šuker u svom je pozdravnom govoru izrazio zahvalnost i zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i sudjelovanjem Hrvatske u radu IDB-a, te naveo kako usprkos primarno političkim nesigurnostima ekonomski pogled u budućnost za regiju Latinske Amerike i Kariba ostaje zadovoljavajući. Također, naveo je kako je Banka uspjela definirati i redefinirati svoju ulogu proteklih godina, te da joj ugled, iskustvo i poznavanje regije omogućuju uspješne prilagodbe i nastavak dosezanja postavljenih strategija i ciljeva.
Ministar Šuker je naglasio da Hrvatska posebnu podršku i značaj pridaje Inicijativi za održivost energije i klimatske promjene, koja prati globalne trendove nužnog korištenja obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih tehnologija unutar regije. Kazao je kako Banka u tom smislu treba biti voditelj regionalnih ekološki svjesnih politika, što se već i iskazuje kroz određene projektne prijedloge zemalja regije.
Predsjednik Moreno u svome se govoru osvrnuo na ekonomiju Latinske Amerike u posljednjih pet godina, tijekom kojih je ekonomija tih zemalja porasla u prosjeku pet posto, što je rezultat koji ova regija ne bilježi od 1970-ih. Naglasio je da, iako je ekonomski rast nužan uvjet za promicanje održivog razvoja, on sam za sebe nije dovoljan te je pozvao ne-regionalne zemlje članice IDB-a da imajući to na umu razmotre različite mogućnosti i instrumente davanja zajmova kako bi se što spremnije suočile sa izazovima koje postavlja regija Latinske Amerike.
Također se osvrnuo na poslovanje Banke u latinsko-američkoj regiji tijekom 2007 godine, u kojoj je Grupa IDB-a odobrila preko 9.6 milijardi dolara za nove projekte. Sama Inter-Američka banka odobrila je 9 milijardi dolara za 97 projekata, što je najveći obujam projekata od 1999 godine. Predsjednik Banke Moreno je izjavio kako ovi podaci iz prethodne godine pokazuju sve veću potrebu regije za uslugama Banke.
Moreno je sastanak zaključio sa pozivom zemljama članicama IDB-a, da se aktivno uključe u daljnje diskusije koje za cilj imaju daljnji razvoj regije Latinske Amerike.
Održavanje ove konferencije u Zagrebu još je jedno priznanje Hrvatske na međunarodnoj sceni, što se potvrđuje i činjenicom da je RH u završnom procesu pristupanja EU kao punopravna članica, u proljeće 2008. očekuje se poziv za pristup NATO savezu, a od početka godine je članica Vijeća sigurnosti UN-a.
22.01.2008. | Pisane vijestiPritom su porezni prihodi, koji čine 58,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,8 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,9 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 85 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 8,8 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 10,5 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 7,1 milijardu kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 2,5 milijardi kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,1 milijardu kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 1,3 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 145., s podacima za razdoblje od siječnja do listopada 2007. godine očekuje se krajem prosinca 2007. godine.
14.01.2008. | Pisane vijestiTakvu ocjenu Šuker temelji na makroekonomskim pokazateljima za ovu godinu koji su, kaže, svi dobri. Zamoljen da komentira izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića u novogodišnjoj čestitki da je na gospodarskom planu premalo učinjeno i da je zaduživanje postalo preopasno, Šuker je kazao kako to ne želi komentirati.
Na to je samo kazao da makroekonomski pokazatelji govore nešto sasvim drugo. "Zar stvarno mislite da država u kojoj je tako teška situacija ima gospodarskirast od 6 posto i uspjela je smanjiti deficit ispod 2,6 posto? Mislim da se kod država koje su u krizi to ne može dogoditi", rekao je.
Šuker najbitnijim označava upravo smanjenje deficita državnog proračuna koji će u ovoj godini, kaže, biti i manji od planiranih 2,6 posto BDP-a, a njegovo daljnje smanjenje najavljuje i u idućoj godini. Ističe i da će gospodarski rast u ovoj godini biti oko 6 posto, možda 0,1 ili 0,2 posto više, a iduće godine očekuje rast BDP-a od oko 6,1 posto.
Inflacija će se u ovoj godini zadržati u okvirima od 2,7 do 3 posto, a zbog prijenosa porasta cijena iz ove u iduću godinu, očekuje da će se inflacija u 2008. kretati "nešto malo preko 4 posto".
No, Šuker očekuje i da će se monetarna i fiskalna vlast potruditi da to bude čim manji udar. Normalna je stvar da središnja banka i hrvatska Vlada koordiniranom akcijom pokušaju umanjiti utjecaje na rast inflacije, pogotovo vanjski utjecaj vezan za rasta cijene sirove nafte, kazao je Šuker odgovarajući na novinarska pitanja nakon obavljanja zadnje ovogodišnje transakcije iz proračuna. Upitan zašto Vlada nije intervenirala kod posljednjeg poskupljenja Eurosupera 95, odnosno zašto nije održala obećanje da neće dopustiti povećanje iznad 8 kuna, Šuker je odgovorio da Vlada trenutno, ako se ne vara, ne može donositi takve odluke jer je sada to tehnička Vlada.
Pritom se pozvao na zakon o preuzimanju vlasti gdje je točno definirano kakve odluke Vlada može donositi. Šuker je danas iznio i niz drugih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, te uz ostalo naveo da je ove godine prvi put došlo do smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, sa 46,4 na 43,6 posto, da je usporen međugodišnji rast vanjskog duga sa 31,3 posto u 2003. na 12,1 posto krajem ove godine u odnosu na prošlu.
Istaknuo je i da je anketna stopa nezaposlenosti prvi put u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 9,1 posto, te da očekuju da će na godišnjoj razini biti oko 10 posto.(Hina)
31.12.2007. | Pisane vijesti