Vijesti

ZADNJA OVOGODIŠNJA TRANSAKCIJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNAZadnja ovogodišnja transakcija iz državnog proračuna bila je uplata nešto malo više od 15 milijuna kuna tzv. decentraliziranih sredstava Primorsko-goranskoj županiji, a obavio ju je danas u Ministarstvu financija ministar Ivan Šuker.

Time je simbolično i zaključena ovogodišnja proračunska godina, a ministar Šuker kaže i da je to prvi put da se ta sredstva doznačuju u prosincu za prosinac i to zbog dobre situacije u državnom proračunu.

S obzirom da je proračun ove godine nosio naziv "Za ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske" zadnja je transakcija bila usmjerena prema jedinicima lokalne samouprave za decentralizirana sredstva.

Ove je godine jedinicama lokalne i područne samouprave iz fonda izravnanja za decentralizirane funkcije ukupno doznačeno nešto više od 1,5 milijardi kuna, kazao je Šuker.

Ističe i da je novim zakonskim odredbama o financiranju lokalnih jedinica, odnosno novim načinom raspodjele prihoda po kojem su prihodi od poreza na dohodak prihodi lokalnih jedinica, a poreza na dobit prihod države, u prvih 11 mjeseci ove godine donio lokalnim jedinicama (bez Grada Zagreba) 1,4 milijardi kuna više prihoda nego što bi to bilo po staroj raspodjeli.

To najbolje pokazuje da je izmjena zakona i drugačiji način preraspodjele prihoda doveo da su prihodi lokalnih jedinica u prosjeku veći za 30 posto nego lani, kazao je Šuker.

Ministar financija procjenjuje i da će deficit državnog proračuna u 2007. sigurno biti manji od 2,6 posto BDP-a koliko je planirano za ovu godinu. Koliki će točno biti deficit nije mogao reći, jer se, napominje, još ne zna koliko će prihoda danas do kraja dana ostvariti, ali svi ti prihodi, kaže, koristit će se za smanjenje deficita državnog proračuna.

Iz Državne riznice se godišnje obavi 300 do 400 tisuća transakcija.(Hina)

31.12.2007. | Pisane vijesti

ODRŽAN SEMINAR O IMPLEMENTACIJI ODREDBI 3. DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ministarstva financija, Ureda za sprječavanje pranja novca održan ja 13. i 14. prosinca 2007. stručni seminar o implementaciji odredbi treće Direktive Europskog parlamenta o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma u preventivno i sekundarno zakonodavstvo Republike Hrvatske u području suzbijanja pranja novca.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju istaknuo važnost uvođenja novih međunarodnih standarda u nacionalno zakonodavstvo, čime Hrvatska jasno iskazuje interes za ravnopravnim sudjelovanjem u međunarodnoj borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma putem usvajanja opće prihvaćenih međunarodnih standarda.

U radu dvodnevnog seminara sudjelovali su predstavnici hrvatskog Ureda za sprječavanje pranja novca, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Porezne uprave i Deviznog inspektorata, te predstavnici Europske komisije, Ureda za sprječavanje pranja novca iz Republike Slovenije i Bugarske nacionalne banke.

Hrvatski predstavnici predstavili su na seminaru postojeće zakonodavstvo i praksu iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, dok su inozemni predstavnici prezentirali vlastita iskustva glede implementacije novih europskih odredbi po pitanju sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u nacionalna zakonodavstva Slovenije i Bugarske.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca u - bankama, društvima za upravljanje investicijskim fondovima, brokerskim društvima, osiguravajućim društvima, mjenjačnicama, igračnicama, Financijskoj agenciji, zatim za predstavnike Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske javnobilježničke komore, Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika i drugih institucija, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata, Financijske policije i Ureda za sprječavanje pranja novca), te u Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatskoj udruzi banaka, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, Središnjoj depozitarnoj agenciji, Zagrebačkoj burzi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

16.12.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA KOLOVOZ 2007. GODINE BR. 143Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz broj 143 s preliminarnim podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države, rezultatima aukcija trezorskih zapisa za razdoblje od siječnja do kolovoza 2007. godine.Također, u ovom broju je objavljena bilanca javnih poduzeća i pregled stanja obveza prema dobavljačima i potraživanja od kupaca javnih poduzeća na dan 31. prosinca 2006. godine te račun dobiti i gubitka javnih poduzeća za razdoblje od siječnja do prosinca 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 73,8 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od čak 13,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,1 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,9 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 69 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 8,5 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 10,5 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 4,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1 milijarde kuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 434,6 milijuna kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 144., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2007. godine očekuje se krajem studenog 2007. godine.

09.12.2007. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA IZRADILO JE GODIŠNJE IZVJEŠĆE MINISTARSTVA FINANCIJA ZA 2006. GODINU.Unaprjeđenjem cjelokupnog procesa provođenja fiskalne politike, kojem smo svjedoci u posljednje tri godine, nisu izostali niti rezultati koji su prvenstveno vidljivi u ostvarenju niske razine deficita opće države kao i u smanjivanju razine javnog duga. Uspješno provođenje fiskalne politike potpomognuto je unaprjeđenjem okvira provođenja fiskalne politike pri čemu transparentnost u prikazu javnih financija zauzima značajno mjesto. U tom duhu, Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2006. godinu predstavlja iscrpan pregled aktivnosti, poslova i rezultata svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva financija predstavljajući kvalitetnu informaciju o poslovanju Ministarstva financija za 2006. godinu namijenjenu širokoj javnosti.21.11.2007. | Pisane vijesti

PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2007.: RASHODI 108, PRIHODI 103 MILIJARDE KUNARashodi državnog proračuna za iduću godinu planirani su u iznosu 108,1 milijardu kuna, što je povećanje za 8,8 milijardi kuna, ili za 8,9 posto u odnosu na ovu godinu.

Istodobno su prihodi planirani u iznosu 103,5 milijardi kuna, što je porast za 9,1 posto, ili za 8,6 milijardi kuna, prijedlog je proračuna kojega bi na sutrašnjoj sjednici trebala usvojiti Vlada i uputiti ga Hrvatskom saboru.

S obzirom na ukupne prihode i rashode deficit državnog proračuna u idućoj će godini iznositi 4,6 milijardi kuna, ili 1,7 posto BDP-a.

Kada se tom deficitu dodaju i planirani deficit izvanproračunskih fondova (oko 2 milijarde kuna, ili 0,8 posto BDP-a), te deficit lokalne države (0,3 posto BDP-a), u 2007. se planira deficit opće države od 2,8 posto BDP-a.

Deficit će se, kako najavljuju u Ministarstvu financija, financirati zaduživanjem na domaćem tržištu i prihodima od privatizacije.

Prijedlog proračuna za 2007. u resornom ministarstvu ocjenjuju proračunom za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, a naglasak stavljaju i na jačanje gospodarstva, ulaganja u obrazovanje i znanost, jačanje socijalne pravednosti.

Proračun se temelji i na provedbi daljnje fiskalne decentralizacije, pa će Vlada izmjenama Zakona o financiranju lokalnih jedinica predložiti da porez na dohodak u cijelosti bude prihod tih jedinica, a porez na dobit u cijelosti prihod države.

Tako bi lokalne jedinica dobile dodatnih 800 milijuna kuna, pri čemu bi primjerice Rijeka, Split i Osijek dobili po oko 40 milijuna kuna više, gradovi od 20 do 70 tisuća stanovnika 5 do 18 milijuna više, i sl.

To bi pak manje značilo za Zagreb, prema računicama, za oko 500 milijuna kuna, te za još nekoliko gradova, npr. Rovinj ili Svetu Nedjelju.

I u prijedlogu proračuna za iduću godinu najznačajnije rashodne stavke odnose se na mirovine, plaće i zdravstvo.

Ukupno se za mirovine u 2007. planira 30,2 milijarde kuna, ili 6,1 posto više nego ove godine.

U proračunu nisu planirana sredstva za poboljšanje položaja novih umirovljenika, jer, kako kažu u resoru financija, nema zakonskog okvira na osnovu kojega bi to mogli planirati.

Za plaće proračunskih korisnika u 2007. je predviđen iznos od 25,4 milijarde kuna, za zdravstvo ukupno 20,5 milijardi kuna, dok se za razne mjere populacijske politike planira iznos od ukupno 3,5 milijardi kuna. To je pak 731 milijun kuna više nego ove godine, a uz rast izdataka za dječje doplatke, porodiljne naknade, planira se uvođenje i besplatnih udžbenika što će državu u 2007. stajati 270 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna predviđa i povećanje ulaganja u obrazovanje i znanost za 9 posto, pa bi to ministarstvo u 2007. raspolagalo s ukupno 10,4 milijarde kuna.

Povećanja u idućoj godini mogu očekivati i ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (ukupno oko 29,3 milijarde kuna, ili 1,4 milijardu kuna više), zdravstva i socijalne skrbi (20,5 milijardi, ili 1,7 milijardi kuna više), ministarstvo financija (11 milijardi kuna).

Među resorima sa znatnijim proračunima su i ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (9,7 milijardi kuna), obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (7,6 milijardi), MORH (4,5 milijardi), MUP (4,1 milijarda), itd.(Hina)

13.11.2007. | Pisane vijesti

ODRŽAN SEMINAR O PROGRAMU EUROPSKIH ZAJEDNICA "FISCALIS"U zajedničkoj organizaciji Europske komisije, Opće uprave za poreze i carine odgovorne za koordinaciju i upravljanje programima europskih zajednica, i Ministarstva financija - Porezne uprave, održan je od 24. do 26. listopada 2007. u Zagrebu seminar za predstavnike poreznih uprava država članica i država kandidatkinja o programima europskih zajednica pod nazivom "Fiscalis". Cilj jačanje suradnje između poreznih uprava država članica, te usavršavanje i razmjena iskustava njihovih službenika.

Seminar je otvorio ravnatelj Porezne uprave mr.sc. Ivica Mladineo koji je pozdravio sve prisutne i izrazio zadovoljstvo što se jedan tako važan europski seminar održava u Hrvatskoj.

Na seminaru je sudjelovalo 64 sudionika, a to su bili prisutni predstavnici Europske komisije, Opće uprave za poreze i carine - koordinacija i upravljanje programima europskih zajednica te predstavnici poreznih uprava država članica i država kandidatkinja (Turska i Hrvatska), ukupno.

Seminar je organiziran u svrhu upoznavanje zemalja članica sa ciljevima novog programa „Fiscalis 2013", koji se nastavlja na program Fiscalis 2003-2007. Na seminaru se raspravljalo o aktivnostima budućeg programa, o financiranju programa i ulozi nacionalnih koordinatora.

Voditelji seminara bili su Josif Dascalu, načelnik Opće uprave za poreze i carine - Jedinica za koordinaciju i upravljanje programima europskih zajednica i Dubravka Sekulić Grgić, načelnica u Poreznoj upravi, Služba za europske integracije i međunarodnu suradnju.

Po završetku seminara predstavnik Europske komisije Josif Dascalu zahvalio je hrvatskim domaćinima na izvrsnoj organizaciji seminara, a svima zajedno na uspješno obavljenom poslu.

Organizacija Fiscalis seminara predstavlja dio aktivnosti Porezne uprave u okviru cjelokupnih priprema za pristupanje punopravnom članstvu Europskoj uniji.

29.10.2007. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER SASTAO SE S AUSTRIJSKIM MINISTROM FINANCIJA MOLTEREROMMinistar financija Ivan Šuker sastao se s vicekancelarom i austrijskim ministrom financija Wilhelmom Moltererom, koji boravi u jednodnevnom posjetu Republici Hrvatskoj. Dvojica ministra sastali su se uoči današnjeg svečanog zatvaranja Twining projekta Cards 2004 "Jačanje poreznog sustava na području PDV-a radi pripreme i razvoja VIES informacijskog sustava međusobnog povezivanja".

Dvojica ministara iskazala su zaovoljstvo dosadašnjom suradnjom između ministarstava dvaju zemalja i izrazili nadu u daljnji nastavak i produbljivanje suradnje. Također, razmijenili su iskustava o poreznom sustavu.

Ministar Šuker upoznao je austrijsku stranu sa stanjem i postignućima u hrvatskom gospodarstvu te javnim financijama.

S hrvatske strane sastanku su nazočili ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo i pomoćnik ministra Zdravko Marić. S austrijske strane bili su prisutni veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj Nj. E. Helga Konard, suradnici vicekancelara i austrijskog ministra financija te predstavnici austrijskog veleposlanstva.

24.10.2007. | Pisane vijesti

DOVRŠEN CARDS 2004 PROJEKT NA PODRUČJU PDV-APrihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) čine više od 50 posto ukupnih poreznih prihoda te oko 35 posto ukupnih prihoda hrvatskog proračuna, što dovoljno govori o značaju sprečavanja porezne evazije na ovom području, rekao je ministar financija Ivan Šuker na današnjoj svečanosti zaključivanja CARDS 2004 Twinning projekta "Jačanje poreznog sustava na području PDV-a radi pripreme i razvoja VIES - informacijskog sustava međusobnog povezivanja". Projekt su od siječnja 2006. do rujna ove godine provodili hrvatski Središnji ured Porezne uprave te austrijsko Savezno ministarstvo financija, odnosno Agencija za europske integracije i gospodarski razvoj, a njegova provedba financirana je sa 1,3 milijuna eura iz fonda za CARDS projekte.

U sklopu tog projekta provedeno je usklađivanje zakonodavstva na području PDV-a i VIES-a, odnosno pripremljeni su nacrti zakona, zatim su postavljeni temelji za osnivanje Središnjeg ureda za vezu, koji će s ostalim zemljama članicama EU razmjenjivati podatke o PDV-u, a obavljene su i pripreme za razvoj VIES sustava. Također, provedene su i pripreme za nastavne projekte u okviru programa PHARE.

Šuker je na svečanosti najavio i projekt modernizacije Porezne uprave, koji će biti financiran dijelom iz kredita Svjetske banke, dijelom vlastitim sredstvima, a u sklopu kojeg će se oformiti i edukacijski centar za poreznike. Dodao je kako su u hrvatskom poreznom sustavu, izuzev možda sustava trošarina, potrebne još samo neke tehničke promjene pa da bude spreman za dovršetak pretpristupnih pregovora.

Sve reforme i pripreme koje Hrvatska kao zemlja kandidat provodi prije članstva, prema riječima austrijskog vicekancelara i ministra financija Wilhelma Molterera, 'olakšavaju život' zemlji po priključenju u Uniju i učvršćuju njenu ulogu kao punopravnog člana. Austrija u potpunosti podržava europsku perspektivu, koja je glavni cilj Hrvatske, jer je to od presudne važnosti za Hrvatsku, ali i cijelu regiju, u kojoj je Hrvatska postala faktor stabilnosti, ali i ekonomske dinamičnosti, istaknuo je Molterer. Stoga i provedba ovog projekta, prema riječima šefa Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincenta Degerta, predstavlja još jedan korak Hrvatske ka EU. Dodao je kako se poboljšanjem administrativnih mogućnosti Porezne uprave na području PDV-a "štiti" svoje porezne prihode, no da će ulaskom u EU to pitanje postati interes cijele Unije.(Hina)

24.10.2007. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER ODRŽAO GOVOR O NA SVEUČILIŠTU HARVARDMinistar financija Ivan Šuker, u pratnji veleposlanika Republike Hrvatske pri Sjedinjenim Američkim Državama Nevena Jurice i svog pomoćnika ministra financija Zdravka Marića posjetio je u utorak 23. Listopada 2007., sveučilište Harvard u Cambridge-u, Massachussets, u Sjedinjenim Američkim Državama na kojem se trenutno školuje 14 studenata iz Hrvatske. Ministar Šuker je obišao sveučilišni kampus, posebice Wadsworth House, drugu najstariju građevinu sveučilišta iz 1727. godine u kojoj je u prošlosti boravio prvi američki predsjednik George Washington, te je tamo u Knjigu gostiju upisao svoje dojmove o posjetu i nade za budući napredak Hrvatske. Tako je ministar Šuker postao treći hrvatski političar koji je nakon predsjednika Republike i predsjednika Vlade Republike Hrvatske službeno posjetio sveučilište Harvard, i predstavio gospodarske uspjehe i postignuća fiskalne politike kao i euroatlantske ciljeve Hrvatske profesorima, studentima, i gostima na tom najstarijem američkom sveučilištu.

Ministar Šuker se tijekom posjeta susreo s gospođom Elaine Pappoulias, predsjednicom Kokkalis programa za južnu i jugoistočnu Europu, gospodinom Joseph McCarthy-em, zamjenikom dekana i direktorom obrazovnih programa John F. Kennedy School of Government, profesoricom Lindom Bilmes koja svakog jesenjeg semestra predaje izuzetno traženi predmet "Proračun i javne financije", profesorom Richad Morningstar-om, bivšim američkim veleposlanikom pri EU koji sad predaje predmet "Američko-europski politički odnosi" te brojne studente sveučilsta Harvard. Predavanje ministra Šukera pod nazivom "Hrvatska: Postignuća, izazovi i europske težnje male zemlje" (Croatia: The Achievements, Challenges, and EU Aspirations of a Small State) organizirano je na John F. Kennedy School of Government, na poziv i uz potporu Kokkalis programa za južnu i srednje-istočnu Europu. Ministar je predstavio ne samo strateške ciljeve Hrvatske, glavna makroekonomska postignuća od rasta i ulaganja do smanjivanja proračunskog deficita i vanjskog duga, nego i tekuće i predstojeće prioritetne reforme od poboljšanja ulagačke klime, modernizacije pravosuđa i obrazovnog sustava, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, do reforme državne uprave i dovršetka procesa privatizacije. Ministar je odgovarajući na brojna pitanja o važnosti zaštite okoliša i prirodnih bogatstava Hrvatske pozvao nazočne da posjete našu lijepu zemlju te predstavio i raznolikost hrvatske turističke ponude.

Predsjednica Kokkalis Programa Elaine Pappoulias izražavajući radost radi ministrova posjeta te nadu da će veći broj Hrvata tijekom narednih godina uz potporu stipendije zaklade Lukšić ostvariti san o studiju na ovom prestižnom sveučilištu, bilo na poslijediplomskom studiju ili višetjednoj profesionalnoj edukaciji, naglasila je da Hrvatska u Kokkalis programu ima velikog prijatelja. Naime, Kokkalis program upravlja zakladom obitelji Lukšić kojoj je cilj omogućiti Hrvatima dobivanje dvije stipendije za poslijediplomski studij i četiri stipendije za profesionalnu edukaciju godišnje. Stipendije zaklade obitelji Lukšić namijenjene su Hrvatima koji će provesti na Harvardu neko vrijeme radi stručnog usavršavanja, a potom se vratiti i pomoći dalji razvoj Hrvatske u domovini, po mogućnosti u okviru javnih institucija. Najbolji način već ostvarene suradnje državne uprave i sveučilista Harvard te praktične podrške značaju obrazovanja ogleda se u činjenici da je uz podršku ministra Šukera upravo ove godine dvoje njegovih pomoćnika postalo dobitnicima Lukšić stipendije. Tako je Zdravko Marić u srpnju završio profesionalnu edukaciju o javim financijama, a Ana Hrastović je od ljeta na poslijediplomskom studiju o javnoj administraciji. Kokkalis program nada se da će i ostale institucije državne uprave prepoznati u budućnosti značaj ovakve suradnje, te će stoga njihovi predstavnici ovog tjedna u Zagrebu posjetiti Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Središnji državni ured za upravu.

Nadalje, na poziv profesorice Linde Bilmes pomoćnik ministra financija Zdravko Marić gostovao je zajedno s gospodinom Scott B. Gudesom, predstavnikom Odbora za proračun američkog Senata, na današnjem predavanju u okviru predmeta "Proračun i javne financije". Zdravko Marić i Scott B. Gudes predstavili su značajke hrvatskog i američkog proračunskog procesa, te različitosti u izvorima proračunskih prihoda. Zdravko Marić uživao je u raspravi sa 70-tak Harvardovaca o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koji su izrazili nadu da će i u narednim godinama dobiti mogućnost ovako se detaljno upoznati s ne-američkim proračunom koji je od američkog proračuna po svojoj strukturi daleko bliži brojnim studentima iz ostalih europskih zemalja, te Afrike i Azije.

22.10.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA SRPANJ 2007. GODINE BR. 142Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz broj 142 s preliminarnim podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 63,5 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,5 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 59,4 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,5 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 670,6 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -52,5 milijuna kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 723,1 milijun kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 143., s podacima za razdoblje od siječnja do kolovoza 2007. godine očekuje se krajem listopada 2007. godine.

21.10.2007. | Pisane vijesti