Vijesti

ODRŽANA RADIONICA ZA USPJEŠNE PRIJAVITELJE PROJEKATA U SKLOPU PROGRAMA ZA SUSJEDSTVO SLOVENIJA "“ MAčARSKA - HRVATSKASredišnja jedinica za financiranje i ugovaranje (SJFU) u suradnji s tehničkom pomoći Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka iz programa CARDS, organizirala je 26. listopada u Velikoj dvorani Ministarstva financija, radionicu za uspješne prijavitelje projekata u sklopu natječaja "Drugi poziv za projektne prijedloge u sklopu Programa za susjedstvo Slovenija - Mađarska - Hrvatska" kako bi se potencijalne korisnike pretpristupnih fondova Europske unije što bolje upoznalo sa svim fazama ugovornog procesa.

Tijekom trosatne prezentacije predstavnicima 25 uspješnih projekata pojašnjeno je koje je uvjete potrebno ispuniti kako bi došlo do ugovaranja te značenje obrazaca "FIF" i "LEF" i Općih uvjeta ugovora iz Praktičnog vodiča kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama (eng. Practical Guide to contract procedures for EC external actions). Također, predstavljen je obrazac "PRAG" proračuna i usporedbe sa trenutnom formom Annex-a II u prijavi projekta te pismena pojašnjenja po pojedinim proračunskim kategorijama. Dodatno je pojašnjen vremenski plan ugovaranja zbog čega su dosad potencijalni korisnici nailazili na zapreke. Predstavnike projekata najviše je zanimalo kako uspješno ispuniti proračunske tablice u dijelu adekvatnosti i transparentnosti torškova.

SJFU priprema radionicu za implementaciju projekata za potpisnike ugovora.

26.10.2006. | Pisane vijesti

ODRŽAN SUSRET MAKEDONSKIH I HRVATSKIH PREDSTAVNIKA SREDIŠNJE JEDINICE ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE TE NACIONALNOG FONDAMakedonski predstavnici Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SJFU) i Nacionalnog fonda (NF) boravili su 18., 19. i 20. listopada 2006. u Zagrebu kako bi se upoznali s iskustvima hrvatskih predstavnika SJFU i NF u financijskom upravljanju programa pomoći Europske unije.

Tijekom susreta u Ministarstvu financija predstavnici Nacionalnog fonda, na čelu s načelnicom Brankom Kušić, održali su prezentaciju o unutarnjoj strukturi NF-a, organizaciji PHARE, ISPA i SAPARD pretpristupnih programa, te pregledu sustava i procesu akreditacije za provedbu projekata pretpristupnih programa.

Pomoćnica ministra financija Vladimira Ivandić, koja je na čelu Uprave za financiranje programa i projekata pomoći EU - Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje, makedonskim kolegama je pojasnila organizacijsku strukturu SJFU te proces ugovaranja i financiranja, nabave, plaćanja, nadzora i revizije provedbe svih decentraliziranih programa i projekata pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj. Također, makedonski predstavnici razgovarali su s voditeljima projekata u SJFU o proceduri nabave i provedbe projekata, izrade i kontrole natječajne dokumentacije i financijskog upravljanja. Posjetili su i Jedinicu za provedbu projekata (JPP) u Ministarstvu unutarnjih poslova u cilju boljeg upoznavanja s konkretnim zadacima JPP-a.

U Republici Makedoniji su SJFU i NF uspostavljeni u listopadu 2005. godine. Sustav je još uvijek u osnivanju, a proces akreditacije za provedbu projekata pretpristupnih programa, još nije započeo. Stoga je svrha posjeta makedonskih predstavnika SJFU i NF bio prijenos iskustava hrvatske strane u stvaranju okvira potrebnog za decentraliziranu provedbu te učinkovito upravljanje sredstvima programa pomoći EU.

Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje ( eng. Central Finance and Contracting Unit) osnovana je u veljači 2003. Memorandumom o suglasnosti između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje. SJFU je uprava unutar Ministarstva financija nadležna za provedbu natječaja, sklapanje ugovora, plaćanje i provedbu nad decentraliziranim projektima, od veljače 2006. nakon provedbe akreditacije od strane Europske komisije, koje financira Europska zajednica. SJFU je glavni promicatelj EU pravila i procedura o nabavi te poveznica između Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i tijela državne uprave.

Nacionalni fond ( eng. National Fund ) je središnja jedinica riznice unutar Ministarstva financija preko koje se sredstva EU usmjeravaju prema korisnicima. Osnovan je u prosincu 2005. godine Memorandumom o suglasnosti između Europske komisije i Vlade RH o osnivanju NF. Obuhvaća programe PHARE, ISPA i SAPARD. Od 1. siječnja 2007. obuhvaćat će i tzv. Jedinstveni pretpristupni instrument (IPA).

19.10.2006. | Pisane vijesti

PRIHODI PRORAČUNA VEĆI ZA OKO 11 POSTO; OBJAŠNJENJA IZRAČUNA DEFICITAPrihodi državnog proračuna su za oko 11 posto veći nego u istom razdoblju lani, a rashodi se kreću u okviru planiranog. Neplaćene obveze države trenutno su na razini od oko 1,2 milijarde kuna, od čega se najviše, oko milijardu kuna, odnosi na zdravstvo, podatci su iz Ministarstva financija. U ovoj godini iznos dospjelih neplaćenih obveza je stabilan, očekivan, a samo zbog kašnjenja zdravstvene reforme moglo bi značiti povećanje za oko 300 milijuna kuna, kažu u resoru financija.

Kako je krajem prošle godine iznos dospjelih nenaplaćenih obveza bio oko milijardu kuna, svako povećanje iznad toga iznosa, znači tih 200 ili 300 milijuna više u ovoj se godini ubraja u proračunski deficit.

Naime, deficit prema modificiranom obračunskom načelu, koji je u računovodstveni sustav uveden 2002., a dogovoren i u okviru stand by aranžmana s MMF-om iz veljače 2003., uključuje i godišnje promjene dospjelih neplaćenih obveza opće države, tzv. arrears.

Krajem 2003. stanje dospjelih neplaćenih obveza bilo je milijardu kuna, krajem 2004. stanje je bilo 1,3 milijarde, a krajem 2005. bilo je milijardu kuna.

Promjena iznosa dospjelih neplaćenih obveza utječe na deficit, pa tako primjerice povećanje tijekom jedne godine ulazi u deficit u toj godini, ali samo iznos toga povećanja, ne cjelokupno stanje (raniji iznos u ranijim je godinama ušao u deficit za te godine).

Tim su pojašnjenjima izračuna deficita iz Ministarstva financija ujedno odgovorili i na prošlotjedne zamjerke SDP-ovih saborskih zastupnika koji su u raspravi o izvršenju proračuna u prvom polugodištu ove godine Vladu prozivali da javnosti prešućuje za nju negativne ekonomske pokazatelje, uz ostalo i rast inflacije, nelikvidnosti, kao i rast deficita.

Prema podatcima Ministarstva financija, deficit konsolidirane opće države prema modificiranom obračunskom načelu u 2003. godini iznosio je 12,2 milijarde kuna ili 6,2 posto BDP-a, a plan za ovu godinu je deficit od 7,3 milijarde kuna ili 3 posto BDP-a.

U Ministarstvu nisu htjeli komentirati podatak o visini iznosa tužbi podignutih protiv države, odnosno podatak o 10,3 milijardi kuna iznosa svih tužbi u kojima Državno odvjetništvo zastupa državu pred sudovima.

Nadamo se da je to procjena, Ministarstvo financija još nije dobila nikakvu obavijest da nešto treba plaćati ili planirati to kao rashod proračuna, odgovorili su u Ministarstvu.

Naveli su i podatak da je protekle tri godine, odnosno 2004., 2005. i u ovoj godini po ovrhama iz sudskih sporova vezanih za radne odnose isplaćeno ukupno nešto više od milijardu kuna (sporovi za neizvršene obveze iz 2001. i 2002. a koje se odnose na neisplaćene božićnice, regrese, neplaćene prekovremene sate u MUP-u itd.).(Hina)

19.10.2006. | Pisane vijesti

ISPLAĆENA DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA ZA 2005. GODINU ZA STAMBENU ŠTEDNJUMinistarstvo financija isplatilo je stambenim štedionicama prvi dio državnih poticajnih sredstava (DPS) na stambenu štednju za 2005. godinu u iznosu od 210,0 milijuna kuna.

Iz podatka koje su stambene štedionice dostavile Ministarstvu financija sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine, osnovica za izračun DPS-a za 2005. iznosila je više od 1,43 milijardi kuna, što za oko 1,92 milijuna kuna više nego u 2004. godini.

Prema dostavljenim podacima stambenih štedionica u četiri stambene štedionice bilo je 601.533 stambenih štediša sa sklopljenih 625.581 ugovora o stambenoj štednji. Ukupna raspoloživa stambena štednja prikupljena u 2005. iznosila je 1,59 milijardi kuna. Sklopljeno je ugovora o stambenim kreditima u ukupnom iznosu od 280,2 milijuna kuna i 24,8 milijuna kuna ugovora o stambenim kreditima za međufinanciranje.

Sve to pokazuje veliko zanimanje građana za stambenu štednju, o čemu najbolje govori i osnivanje još jedne stambene štedionice u 2006. godini.

12.10.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER U OSLU SUDJELOVAO NA OKRUGLOM STOLU "MOGUĆNOSTI ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU"Na poziv norveškog Ministarstva trgovine i industrije, ministar financija Ivan Šuker, sa suradnicima, sudjelovao je danas, drugog dana službenog posjeta Kraljevini Norveškoj, na Okruglom stolu o mogućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku. Nastojeći približiti hrvatsko tržište norveškim investitorima, ministar Šuker je istaknuo velike napore koje Hrvatska ulaže u poboljšanje ulagačke klime, a što je jedan od važnih elemenata za produbljivanje hrvatsko-norveških gospodarskih odnosa.

Tijekom uvodnog izlaganja, ministar Šuker posebno je naglasio razvoj Hrvatske kao gospodarstva temeljenog na znanju, te istaknuo kontinuirano provođenje ekonomske politike usmjerene na dva ključna strateška cilja: postizanje dugoročno održivih visokih stopa gospodarskog rasta i održavanje makroekonomske stabilnosti.

Okrugli stol i izlaganja popraćena su velikim zanimanjem norveških investitora. S norveške strane, okruglom stolu bili su nazočni predstavnici norveške kompanije TBN, Udruge norveških brodara, Norveške razvojne banke, Nordijske investicijske banke, predstavnici turističkog sektora te voditelji raznih investicijskih fondova i poslovnih banaka.

Ministar Šuker se zahvalio norveškoj strani na organizaciji Okruglog stola, te istaknuo uvjerenje da će se u idućem razdoblju otvarati nove mogućnosti gospodarske suradnje između Hrvatske i Norveške. Na kraju izlaganja, ministar Šuker pozvao je norveške kompanije da dođu u Hrvatsku.

Uz ministra Šukera, na okruglom stolu su sudjelovali i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Grga Ivezić te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.

09.10.2006. | Pisane vijesti

REAKCIJA: NA IZJAVE IZNESENE U VEZI STANJA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI I NA IME MINISTRA FINANCIJA IVANA ŠUKERAPovodom izjava iznesenih na konferenciji za novinare SDP-a 09. listopada 2006. u vezi sa stanjem u Požeško-slavonskoj županiji i na ime ministra financija Ivana Šukera, a objavljenih danas 10. listopada 2006. u medijima, iznosimo sljedeće činjenice koje molimo da objavite:

"Sve izjave ministra Šukera dane u svezi s Požeškom-slavonskom županijom istinite su i utemeljene na činjenicama. Primjer Požeško-slavonske županije pokazuje da je upravljanje javnim financijama na lokalnoj razini kompleksno te da od odgovornih zahtjeva stručnost, znanje i timski rad profesionalaca ekonomske i pravne struke. Svojim kontinuiranim pitanjima i konstatacijama rukovodstvo Požeško-slavonske županije pokazuje visoku razinu nerazumijevanja propisa Republike Hrvatske i financijskog upravljanja općenito. Zbog navedenog i s ciljem pravovaljanog informiranja javnosti sa stanjem u županiji navodimo sljedeće:

Župan Ronko je 25. kolovoza poslao pismeni zahtjev za suglasnost za zaduženje na koji je od ministra financija 1. rujna dobio odgovor.

Županija može dati samostalno jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Za davanje takvog jamstva županiji nije potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Dakle, budući da je Županija samostalno dala jamstvo za zaduženje Županijskoj upravi za ceste, Vlada Republike Hrvatske ne daje suglasnost za reprogram takvog zaduženja.

Županijska uprava za ceste i Županija mogle su se i mogu se sa Slavonskom bankom dogovoriti za reprogram zaduženja Županijske uprave za ceste bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Županijska uprava za ceste je ta koja može, kao dužnik, reprogramirati zaduženje kod Slavonska banke. Požeško-slavonska županija, odnosno Skupština, ne donosi odluku o reprogramu kredita, već zbog svoje uloge jamca, može dati suglasnost Županijskoj upravi za ceste za reprogram istog.

Interpretacija izjave ministra Šukera o tome da se županija ne može blokirati potpuno je pogrešna jer je ministar naveo da županija u slučaju blokade treba promptno reagirati podnoseći prigovor nadležnom sudu, a u skladu s člancima 204. i 205. ovršnog zakona.

Prema navedenom zakonu ovrha na novčanim sredstvima na računu Države, jedinica lokalne samouprave i uprave kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba.

Navod o tome kako je ministar Šuker davao jamstva Požeško-slavonskoj županiji pokazuje opće nerazumijevanje problematike zaduživanja na razini lokalnih jedinica. Ministar financija ne daje jamstva niti suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili pravnim osobama u njihovom vlasništvu.

Problemi do kojih je došlo zbog aktiviranja danih jamstava trebali su se početi rješavati odmah na isti način kako je tek sad, pola godine nakon, učinjeno. Prijetnje tužbom državi sa razine županije apsurdne su. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu rješavanja financijskih problema u kojima su se našle prebacivati na središnju državu umjesto da samostalno iznalaze kvalitetna rješenja za nastavak funkcioniranja.

Koga bi trebala tužiti sadašnja Vlada za neisplaćene regrese i božićnice iz 2000. i 2001. godine po kojima su stigle milijunske ovrhe i oštećen državni proračun?

Također, koga bi trebali tužiti djelatnici Požeško-slavonske županije koji 6 mjeseci nisu dobili plaću?"

09.10.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER SASTAO SE S GENERALNIM DIREKTOROM NORVEŠKE AGENCIJE ZA NADZORMinistar financija Ivan Šuker sastao se danas u Oslu s generalnim direktorom norveške Agencije za nadzor banaka, osiguravajućih društava i prometa vrijednosnim papirima (Kredittilsynet) Bjoern Skogstad Aamoom.

Ministar Šuker i generalni direktor Aamo tijekom razgovora, složili su se da kvalitetan financijski nadzor osigurava i zadovoljavajuću financijsku snagu zemlje, promiče financijsku stabilnost i funkcioniranje financijskog tržišta. Ministar Šuker i generalni direktor Aamo izrazili su želju za unapređenjem hrvatsko-norveške suradnje u budućnosti.

Kredittilsynet je agencija osnovana 1996. godine združivanjem funkcije nadzora bankarskih i nebankarskih financijskih institucija i time je nakon singapurskog primjera, postala druga agencija u svijetu koja je integrirala sve funkcije nadzora u jedinstveno tijelo. Ostale zemlje sa sličnim ustrojstvom nadzornih institucija su Danska, Švedska, Velika Britanija, Japan, Njemačka i Australija. Za razliku od Hrvatske gdje nadzor banaka obavlja Hrvatska narodna banka, a nadzor ostalih nebankarskih financijskih institucija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Kredittilsynet u Norveškoj nadzire banke, financijska društva, založna društva, institucije za elektronsku trgovinu novcem, osiguravajuća društva, posrednike u osiguranju, mirovinske fondove, društva za upravljanje obveznim fondovima, investicijske tvrtke, agencije za promet nekretninama, agencije za naplatu dugovanja, revizore i revizorska društva, računovođe, burze te središnje depozitarne agencije.

Uz ministra Šukera, sastanku su bili nazočni i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.

09.10.2006. | Pisane vijesti

NACRT ZAKONA O SEKURITIZACIJI DO KRAJA OVE GODINENacrt zakona o sekuritizaciji, odnosno pretvaranju potraživanja ili nelikvidne imovine u vrijednosne papire, trebao bi biti dovršen do kraja ove godine, tako da bi zakon u saborsku proceduru mogao ući u prvom tromjesečju 2007. godine, doznaje se danas u Ministarstvu financija.

Osim što je riječ o rijetkom primjeru pripreme regulative u suradnji javnog i privatnog sektora, s obzirom da na njegovoj izradi surađuju predstavnici Ministarstva financija, Hanfe, HNB-a te Hrvatske udruge banaka, kao i vanjskih konzultanata Svjetske banke, EBRD-a i Njemačke razvojne banke KfW, ovaj će zakon biti i među prvim za koji će biti izrađena detaljna analiza učinka regulative (RIA).

Među ostalim, ta će analiza sadržavati i nekoliko scenarija utjecaja sekuritizacije na vanjski dug, zbog mogućnosti da takav vrijednosni papir upišu strani investitori i time neizravno utječu na njegovo povećanje.

Donošenje tog zakona omogućit će gospodarskim subjektima da putem izdavanja vrijednosnih papira dio svoje nelikvidne imovine zamijene likvidnim novčanim sredstvima.

Na taj će način, primjerice, banke moći svoja potraživanja po kreditima izdvojiti u poseban pravni entitet (Special Purpose
Vehicle), koji će izdati vrijednosni papir te njegovom prodajom na tržištu kapitala prikupiti svježi kapital. Isto se odnosi i na gospodarske subjekte koji imaju izvjesne buduće prihode, poput tvrtki za naplatu cestarine ili onih za pružanje energetskih usluga (npr. HAC ili HEP).

Iako je veći dio zakonskog prijedloga već dovršen, radna skupina za izradu nacrta zakona o sekuritizaciji još uvijek razrađuje nekoliko pitanja vezanih uz ovo do sada neregulirano područje, poput pristanka dužnika da se njegov dug prenese s banke na drugog subjekta, zatim poreznog tretmana takvih transakcija, odabira vrsti vrijednosnih papira, određivanja tko i kako može sudjelovati u transakcijama sekuritizacije, kriterija za licenciranje SPV-ova i sl.

Za sada je izvjesno da će nadzorno tijelo biti Hanfa, koja će vjerojatno biti zadužena i za licenciranje SPV-ova, a koji bi mogli biti entiteti poput današnjih investicijskim ili mirovinskih fondova, odnosno imovina bez pravne osobnosti koju zastupa društvo za upravljanje.

Iako u Hrvatskoj sekuritizacija kao financijski instrument još uvijek ne postoji, riječ je o postupku sličnom izdavanju obveznica za namiru građana koji su imali staru deviznu štednju.(Hina)

09.10.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA RUJAN 2006. GODINE BR. 131Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 131 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do kolovoza 2006. godine. Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 65 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,6 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,0 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto), trošarine (godišnji rast od 6,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,8 posto) te poreza na dobit (30,1 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 63,4 milijardi kuna, što je 64,0 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,0 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,2 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 14,9 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,6 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih osam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,0 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 132., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2006. godine očekuje se krajem studenog 2006. godine.

09.10.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER SUSREO SE S NORVEŠKOM MINISTRICOM FINANCIJAMinistar financija Ivan Šuker susreo se danas s ministricom financija Kraljevine Norveške Kristinom Halvorsen. Tijekom sastanka, koji je prošao u pozitivnom ozračju, ministar Šuker detaljno je upoznao ministricu Halvorsen s hrvatskim poreznim sustavom, procesom privatizacije te makroekonomskim pokazateljima.

Ministar Šuker je istaknuo kako je u posljednje dvije godine Vlada RH provela snažnu fiskalnu prilagodbu kojom je smanjen fiskalni deficit s 6,2% BDP-a u 2003. na 4,1% BDP-a u 2005. godini.

U ovoj godini očekuje se deficit od 3% BDP-a, a daljnja fiskalna konsolidacija dovest će do daljnjeg smanjenja deficita opće države, što će se očitovati i u stabiliziranju javnog duga.

Ministrica Halvorsen posebno je iskazala zanimanje za stanje gospodarstva u svim dijelovima Hrvatske, sustav obrazovanja te stanje na hrvatskom tržištu rada.

Na iskazani interes ministrice Halvorsen za proces privatizacije, ministar Šuker je istaknuo kako će nastavak tog procesa omogućiti i veći priljev izravnih inozemnih ulaganja, te izrazio nadu da će se nakon sutrašnjeg Okruglog stola o mogućnostima ulaganja u RH povećati i zanimanje norveških investitora za ulaganje u Hrvatsku.

Uz ministra Šukera, sastanku su prisustvovali ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo, te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.

08.10.2006. | Pisane vijesti