Vijesti
Naime, zadnji rok za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak je 28. veljače, a poreznici i ove godine očekuju sličan broj poreznih prijava i otprilike isti iznos povrata kao i prošle godine.
A 2006. je prijave podnijelo više od 920 tisuća građana i država je isplatila više od 1,33 milijarde kuna povrata poreza, dok je 70.770 građana moralo državi još uplatiti oko 420 milijuna kuna.
Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do konca veljače građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno.
Prve povrate poreza pak građani mogu očekivati u travnju, najavljuju iz Ministarstva financija.
Prema podatcima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9.200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija.
Stoga poreznici podsjećaju građane da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke, do dokumentacije za porezne olakšice.
Do maksimalnih 12.000 kuna građani kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te stambene potrebe.
No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala.
Pravila za porezne olakšice ista su kao i prošle godine što vrijedi i za iznose osobnih odbitaka, kao i za porezne stope.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0), a odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, odnosno godišnje do 36.000 kuna.
Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15 posto (do 38.400 kuna), 25 posto (na razliku od 38.400 do 96.000 kuna), 35 posto (na razliku od 96.000 do 268.800 kuna), te stopa od 45 posto (na iznose iznad 268.800 kuna).
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33.(Hina)
18.02.2007. | Pisane vijestiOčekujemo da bi prijedlog zakona o jedinstvenom poreznom broju mogao do lipnja biti u saborskoj proceduri, a vidjet ćemo, što se tiče tehničke primjene, mogućnosti da bude u primjeni od 1. siječnja 2008. godine, kazao je Šuker koji je u Ministarstvu s regionalnim direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anandom K. Sethom potpisao predujam zajma za pripremu projekta modernizacije Porezne uprave.
Predujam, u iznosu 750 tisuća američkih dolara, iskoristit će se za pripremu temeljnih aktivnosti u okviru Projekta modernizacije Porezne uprave.
Ukupna vrijednost tog projekta je pak 84 milijuna dolara, a sa 50 milijuna dolara zajma financirala bi ga Svjetska banka, dok bi se 34 milijuna osigurala u državnom proračunu.
Zajednički je cilj projekta učiniti Poreznu upravu učinkovitijom, djelotvornijom, transparentnijom, odnosno odgovornijom, istaknuo je Seth.
Šuker ističe da bi projekt modernizacije Porezne uprave obuhvatio tri komponente.
Prva je vezana za izgradnju poslovne infrastrukture, posebno u Zagrebu, gdje je Porezna uprava rascjepkana na 13-14 lokacija.
Druga komponenta projekta je priprema centra za usavršavanje kadrova, odnosno porezne akademije, a treća modernizacija informacijskog sustava s posebnim težištem na uvođenju jedinstvenog poreznog broja.
Taj identifikacijski financijski broj imale bi tvrtke i obrti, kao i svi građani koji bi ga stjecali rođenjem, a za razliku od jedinstvenog matičnog broja, ne bi smio 'otkrivati' osobne podatke.
Jedinstveni porezni broj omogućio bi povezivanje službenih evidencija i registara, primjerice, kaže Šuker, povezivanje sa Središnjom depozitarnom agencijom i slično, pri čemu treba voditi računa i o zaštićenosti podataka.
Seth ističe i kako će uvođenje jedinstvenog poreznog broja poslužiti kao podloga za uspostavljanje mehanizma imovinskog cenzusa koji bi bio osnova za poboljšanje usmjerenosti, za bolja i djelotvornija socijalna davanja.
Pritom, dodaje Šuker, nije cilj smanjenje socijalnih davanja, nego njihova pravičnija raspodjela.(Hina)
14.02.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 91,3 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,5 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,1 posto), trošarine (godišnji rast od 6,3 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 11,4 posto) te poreza na dobit (28,6 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 88,1 milijardi kuna, što je 89 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,5 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 22,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 778,9 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,6 milijardi kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 135., s podacima za razdoblje od siječnja do prosinca 2006. godine očekuje se krajem ožujka 2007. godine.
11.02.2007. | Pisane vijestiPoreznici najavljuju da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja, a procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,33 milijarde kuna preplaćenog poreza.
Toliko je, naime, građanima bilo vraćeno i tijekom prošle godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. koje je, prema zadnjim podatcima Ministarstva financija, predalo nešto više od 920 tisuća građana.
Za prijavu poreza za 2006. godinu vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0).
Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što godišnje može najviše iznositi 36.000 kuna.
Za prošlu godinu vrijede i ista pravila za ostale porezne olakšice koje maksimalno mogu iznositi ukupno 12.000 kuna i to za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje, za zdravstvene usluge, te stambene potrebe. Te će se olakšice priznavati uz priložene račune, odnosno izvješća banaka, osiguravajućih ili mirovinskih društava o kamatama na stambene kredite i uplaćenim premijama zdravstvenog, dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja.
Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15, 25, 35 i 45 posto i to stopa od 15 posto na iznos do 38.400 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna, te stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna. Građani svojoj godišnjoj poreznoj prijavi prilažu izvješća o isplatama u prošloj godini koja sadrže i podatke o plaćenim porezima i prirezima, a koje su im dužni dostaviti poslodavci i isplatitelji primitaka koji su do kraja siječnja iste podatke bili dužni dostaviti i Poreznoj upravi na posebnim obrascima.
Umirovljenici će pak, kako je ranije najavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), u veljači primiti obavijest o mirovinskim primanjima za siječanj 2007. na kojoj će biti ispisana svota isplaćene mirovine u 2006. i svote obračunatog poreza i prireza, pa će podnose li poreznu prijavu njoj priložiti kopiju te obavijesti.
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33. (Hina)
30.01.2007. | Pisane vijestiRekao je to na na današnjem predstavljanju tog zakona županima, gradonačelnicima i načelnicima općina ministar financija Ivan Šuker te dodao kako su jedinice unutarnje revizije već uspostavljene na državnoj razini, odnosno u svih 13 ministarstava, što je bio preduvjet za početak primjene ovog zakona.
Ujedno je pozvao predstavnike županija da razmotre načine na koje bi se takve jedinice uspostavljale na lokalnoj razini, uzimajući u obzir veličinu nekih općina, kojima nije potrebno da "samo zaposle dva nova administratora".
Donošenje ovog zakona bila je obveza Hrvatske u sklopu usklađivanja zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije u okviru poglavlja 32. pod nazivom Financijski nadzor, a njime se uspostavlja sustav unutarnjih financijskih kontrola, čiji su osnovni elementi financijsko upravljanje i kontrola te unutarnja revizija.
Uspostavu sustava unutarnjih financijski kontrola u Hrvatskoj EU je pomogla kroz dva CARDS projekta, pri čemu je prvi, CARDS 2002. dovršen uspostavom Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija, tzv. Središnje harmonizacijske jedinice.
Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Linzbauer, za uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Hrvatska je trebala ispuniti tri uvjeta. Uvjet uspostave zakonodavnog okvira ispunjen je donošenjem Zakona, a uspostave institucionalnog okvira osnivanjem jedinica unutarnje revizije po ministarstvima.
Treći je uvjet educiranje kadra, pa su unutarnji revizori prošli izobrazbu organiziranu od strane CARDS projekta i Ministarstva financija, a osposobljeni su i domaći treneri koji provode izobrazbu u koju je do sada uključeno 157 kandidata za unutarnje revizore.(Hina)
25.01.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 82,4 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,2 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,2 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,3 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,7 posto), trošarine (godišnji rast od 5,8 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 10,7 posto) te poreza na dobit (28,4 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 79,7 milijardi kuna, što je 80,5 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,1 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 18,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 4,5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 278,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,1 milijardu kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 134., s podacima za razdoblje od siječnja do studenoga 2006. godine očekuje se krajem siječnja 2007. godine.
14.01.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 82 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od 10 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,9 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9 posto), trošarine (godišnji rast od 5,9 posto) te porezi na dohodak i dobit (19 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 77,7 milijardi kuna što je 72,2 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,3 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 13,6 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 6 milijardi kuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u razdoblju od siječnja do rujna zabilježeno u iznosu od -1,6 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija broj 133, s podacima za razdoblje od siječnja do listopada 2006. godine očekuje se krajem prosinca 2006. godine.
31.12.2006. | Pisane vijestiTom uplatom sve obveze iz državnog proračuna i izvanproračunskih fondova za ovu godinu su izvršene, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.
Deficit proračuna iznosi 3 posto BDP-a, a proračun će biti kakav je i planiran, stoga nema nikakve priče o prikrivenim deficita, sve je plaćeno, ustvrdio je Šuker.
Premijer Sanader istaknuo je kako danas objavljena procjena Državnog zavoda za statistiku o realnom rastu hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju za 4,7 posto nadmašuje prognoze i očekivanja Vlade.
Taj je rast temeljen na povećanoj industrijskoj, odnosno ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, te na rastu financijskog tržišta, naglasio je Sanader.
"Ako je deficit 3 posto, odnosno manji nego što je bilo predviđeno; ako je uspješno završen stand-by aranžman s MMF-om i nije se išlo u produženje ili novi aranžman; ako smo ove godine višekratno dobivali povećani kreditni rejting od četiri vodeće svjetske agencije, onda zaista možemo biti zadovoljni", ocijenio je Sanader ovogodišnja kretanja u hrvatskom gospodarstvu.
Izrazio je i zadovoljstvo zbog izvršavanja obveza prema umirovljenicima, odnosno isplati prvih dviju rata duga, i to bez većih makroekonomskih potresa, te podsjetio da se u idućoj godini očekuje isplata još dviju rata.
U 2007. se očekuje i pronalaženje rješenja za veliki jaz između starih i novih umirovljenika, i to ne kroz proračun, već će se, kaže Sanader, "tražiti novi putovi", a riješit će se i pitanje povrata duga za oko 42.000 korisnika obiteljskih i limitiranih mirovina.
Za iduću godinu premijer je najavio i nastavak aktivnosti na jačanju gospodarskog rasta, snižavanju proračunskog deficita ispod 3 posto, daljnjem jačanju izvoznih kapaciteta Hrvatske i smanjenju nezaposlenosti.
Podsjetio je pritom kako je ove godine anketna stopa nezaposlenosti bila na najnižoj razini unazad 7-8 godina, stopa je bila 11 posto, odnosno ukazivala je na manje od 280.000 nezaposlenih.
To je još uvijek puno, no trend je dobar i nastavit ćemo u tom smjeru, zaključio je premijer Sanader.(Hina)
31.12.2006. | Pisane vijestiDifuzni indeks, kao udio komponenti indeksa koje su iskazale porast u promatranom mjesecu, iznosio je oko 73 posto.
Najnoviji porast vrijednosti indeksa, zajedno s porastima indeksa u proteklom razdoblju, najavljuje nastavak gospodarskoga rasta u razdoblju do sredine drugog tromjesečja 2007. Na osnovi vrijednosti difuznog indeksa iz proteklih mjeseci, može se očekivati da će predviđena gospodarska aktivnost najvjerojatnije biti umjereno ubrzana.
Komponente koje su u listopadu svojim porastom pridonijele porastu vrijednosti CROLEI indeksa su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, realni promet u trgovini na malo, ukupna likvidna sredstva, kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka i devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine
27.12.2006. | Pisane vijestiMINISTARSTVO FINANCIJA 2006: Rast BDP-a, smanjenje proračunskog deficita i transparentnost javnih financija
Dame i gospodo novinari, poštovane kolegice i kolege, pred kraj jedne dobre godine običaj je da se sumira i ponovi sve ono što je ostvareno, ali isto tako da se i napomene nešto što je eventualno propušteno. Ministarstvo financija tijekom godine bilo je više nego aktivno i za nas nema predaha do posljednjih sekundi ove godine.
Posebno sam ponosan onime što smo ove godine učinili kako bismo sredili javne financije, smanjili proračunski deficit, uložili u razvoj financijskog tržišta i pripremali se za ulazak u Europsku uniju.
No, idemo redom:
Na početku bih htio istaknuti ulogu Ministarstva financija u razvoju financijskog tržišta i to kroz postavljanje sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji potiče razvoj financijskog sustava i tržišta, novog poslovnog uzleta, ali i kroz veću zaštitu potrošača, investitora, subjekata tržišta, odnosno sustava kao cjeline.
Podsjetit ću, Ministarstvo financija izradilo je tijekom 2005. godine Zakon o osiguranju, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Zakon o investicijskim fondovima, Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji i Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
Kako zakonodavni okvir sam po sebi nije svrha, Zakonom o HANFA-i uspostavljeno je novo nadzorno tijelo, HANFA, koja se već u ovoj godini pokazala sposobnom odgovoriti svim izazovima u segmentu reguliranja financijskog tržišta. Spomenimo samo neke važne projekte, postupak preuzimanja Plive, inicijalna ponuda dionica INA-e, kao i niz poduzetih mjera u cilju zaustavljanja protuzakonitog djelovanja na tržištu osiguranja /oduzimanje odobrenja za rad ADDENDA osiguranju, odnosno na tržištu kapitala /oduzimanje dozvola brokerskim društvima, suspendiranje trgovanja određenim dionicama/.
Ministarstvo financija tijekom 2006. godine, možemo reći kao drugu fazu uređenja zakonodavnog okvira, kreiralo je niz zakonskih propisa iz područja financijskog sustava.
· Zakon o leasingu uređuje novi financijski oblik koji ima pozitivan učinak na gospodarstvo. Bilo je nedopustivo da leasing društva pod svoju djelatnost podvedu odobravanje kredita i zajmova. Također, neprirodno je bilo da leasing društva u ovako visokoprofitabilnoj djelatnosti posluju s gubitkom.
· Zakon o izmjenama i dopunama zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim, s ponosom mogu istaknuti, omogućit ćemo pozicioniranje Zagrebačke burze kao lidera u trgovanju u ovom dijelu regije. Također, ovim zakonom omogućiti će se povećanje likvidnosti tržišta kroz uvođenje novih financijskih instrumenata - izvedenica, transparentnost trgovanja i zaštita interesa ulagača i investitora, te stabilnost financijskog tržišta.
· Zakon o kreditnim unijama i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o bankama koje će uskoro izglasati Hrvatski sabor predstavlja uređenje poslovanja štedno-kreditnih zadruga i uvođenje dva nova oblika institucija u bankovni sustav RH:
· Kreditne unije koje će poslovati na načelima uzajamnosti i jednakosti svih članova, uz jasno određena pravila upravljanja solventnosti s ciljem zaštite imovine.
· Štedne banke, kao oblik kreditne institucije s manjim opsegom poslovanja od banaka, ali s perspektivom omogućavanja penetracije i konkurentnosti bankovnog sustava, što će doprinijeti efikasnijem pristupu građana i malih poduzetnika izvorima financiranja.
Želim istaknuti kako ovi zakoni predstavljaju borbu s lihvarenjem i visokim kamatnim stopama, te rješavanje problematičnog poslovanja štedno-kreditnih zadruga.
Izrađen je i Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru kojim se propisuje obveza uspostavljanja i razvoja financijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije. Zakonom su propisani postupci i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara. Dobro uspostavljene unutarnje kontrole omogućit će smanjenje moguće korupcije kod svih korisnika proračuna.
Također, ove godine donijeti su Zakon o izmjenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, kao preduvjet slobode kretanja kapitala, Zakon o izmjenama Zakona o HNB-u i Zakon o HBOR-u.
Cilj svih ovih zakona nije isključivo ispunjavanje obveza prema EU, već uspostavljanje kvalitetnog pravnog okvira, stabilnog poslovanja subjekata tržišta, zaštita potrošača. Uvjeren sam kako će novo uređenje financijskog sustava omogućiti s jedne strane nove poslovne uzlete, a s druge strane koristi za potrošače odnosno naše građane i poduzeća. Mi nikada ne zaboravljamo da financijski sustav počiva na povjerenju, zato pri izradi zakonskog okvira uvijek posvećujemo veliku pažnju zaštiti potrošača i tržišnim načelima poslovanja.
Razvoju financijskog tržišta, odnosno tržišta kapitala, Ministarstvo financija doprinijelo je i politikom zaduživanja na domaćem tržištu. Izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira na domaćem tržištu država ne samo da produbljuje već i potiče snažniji razvoj domaćeg tržišta kapitala. S druge strane, zaduživanje na domaćem tržištu, uz smanjivanje proračunskog deficita, doprinijelo je usporavanju inozemnog duga, pri čemu je važno istaknuti da je samo u ovoj godini država smanjila svoj inozemni dug za više od 400 milijuna eura.
Drugi važan segment koji bih vam danas želio istaknuti je Državna riznica. Ministarstvo financija veliki je naglasak stavilo na unaprjeđenje planiranja proračuna i izradu proračunskih analiza, a uveden je i sustav mjerenja fiskalnih učinaka, no najvažnije je da je Ministarstvo financija napravilo značajan napredak prema uspostavi potpune operativnosti jedinstvenog računa Državne riznice. U tom kontekstu jedan od najvećih zahvata u 2006. godini bilo je uključivanje naknada za ceste, koje su ranije bile direktan prihod Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, u sustav Riznice. Također, nastavili smo sa zatvaranjem računa proračunskih korisnika van Riznice i prebacivanjem istih u sustav Riznice. Rezultat je jasan, a to je činjenica da više neće biti situacija da pojedini proračunski korisnici imaju posebne račune s kojih vrše plaćanja. Uspostavom operativnog jedinstvenog računa Riznice osigurava se transparentnost potrošnje i kolanja proračunskog novca.
U cilju potpune transparentnosti javnih financija, Ministarstvo financija je tijekom 2006. godine nastavilo sa standardnim publiciranjem podataka javnih financija, uz novinu da se podaci vezani za operacije opće države od 2006. godine redovito ažurirani prezentiraju na internet stranicama Ministarstva financija u obliku dužih vremenskih serija, pogodnih za čitanje, razumijevanje i analiziranje svim zainteresiranima. Redovite konferencije i briefinzi za novinare dobra su praksa kojom, uz vašu veliku pomoć, pokušavamo informirati javnost o mjerama i aktivnostima Ministarstva.
Jedan od strateških ciljeva u sljedećoj godini jest uspostavljanje što bolje komunikacije s građanima i to prije svega putem web stranice koju ćemo prilagoditi za jednostavnu upotrebu širokoj javnosti, te edukacijskih kampanja koje će, primjerice, građanima pojasniti što za njih znači ulazak u EU.
Iz statusa zemlje kandidata za pristupanje Europskoj uniji proizlaze određene obveze. Ministarstvo je tako dužno sastaviti dva izvještaja za Europsku komisiju:
· Pretpristupni ekonomski program
· Fiskalno izvješće o razini deficita i duga.
U 2006. godini, po drugi je put izrađeno Fiskalno izvješće o razini deficita i duga te treći Pretpristupni ekonomski program. Potrebno je napomenuti da su oba ova dokumenta u 2006. godini po prvi puta izrađena sukladno metodologiji javnih financija ESA95 Europske unije u čiju je implementaciju u sustav Ministarstvo financija u 2006. godini uložilo velik napor koji je pozdravila Europske komisije.
Osim toga, Ministarstvo financija je tijekom 2006. godine aktivno sudjelovalo u screening procesu, u kojem je dalo značajan doprinos kroz 4 poglavlja pregovora, koja su izravno u našoj nadležnosti, a to su Porezi, Carinska unija, Financijski nadzor i Financijske i proračunske odredbe.
U kontekstu međunarodnih odnosa, treba reći da je 2006. godini po prvi put uspješno zaključen Stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom nakon čega će nastavak suradnje s Fondom biti održavan putem redovitih konzultacija temeljem članka 4. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda što je uobičajeni okvir suradnje i najrazvijenijih zemalja svijeta. Zaključivanjem Stand-by aranžmana, Hrvatska je dostigla stupanj razvoja i zrelosti u oblikovanju gospodarskih politika čemu je i Ministarstvo financija značajno doprinijelo.
Ministarstvo financija uložilo je puno u osposobljavanje državnih tijela za početak korištenja EU fondova. Taj je dio, najteži za sve zemlje, odrađen u rekordnom roku od samo godinu dana. Uspostavljene su sve institucije i definirana pravila i procedure rada u skladu s regulativom EU. Revizori Europske komisije ocijenili su sustav iznimno kvalitetnim, nije stigao niti jedan negativan nalaz koji bi blokirao davanje akreditacije, a time i početak rada sustava.
Akreditacija je službeno objavljena 15. veljače 2006. godine tijekom posjete predsjednika EK Jose Manuel Barossa i povjerenika za Hrvatsku Olli Rehna. Hrvatska je tako dokazala da je moderna zemlje koja zna i može primijeniti najzahtjevnija pravila sustava financijskih kontrola. Ovdje vam želim iznijeti samo jedan podataka, a to je rekordna iskorištenost decentraliziranih sredstava CARDS 2003 - ugovoreno 97.7% od dodijeljenih sredstava (29 milijuna EUR).
Dozvolite mi, ovom prigodom da se osvrnem i na sveukupnu ekonomsku situaciju, te bih vam želio predstaviti neke makroekonomske pokazatelje koji su obilježili ovu godinu.
Tijekom 2006. godine zabilježen je nastavak pozitivnih kretanja u gospodarstvu, o čemu svjedoči visok realni rast bruto domaćeg proizvoda od 4,8% u prvom polugodištu. Visok rast industrijske proizvodnje, trgovine na malo i brži rast robnog izvoza od robnog uvoza nagoviještaju da će realni rast bruto domaćeg proizvoda ubrzati s 4,3% u 2005. na 4,6% u 2006. godini.
Ubrzana gospodarska aktivnost praćena je i pozitivnim kretanjima na tržištu rada. Anketna stopa nezaposlenosti u prvoj polovici godine bila je na razini od 11,8% tj. najniža u posljednjih sedam godina. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u prvih jedanaest mjeseci 2006. godine prosječan broj nezaposlenih bio na 5,6% nižoj razini od istog razdoblja 2005. godine. Inflacija je bila stabilna te je u listopadu iznosila 2,1% što je najniža razina još od siječnja 2005. godine.
Ministarstvo financija je u ovoj godini napravilo značajne korake u smjeru konsolidiranja javnih financija i općenito doprinijelo većoj makroekonomskoj stabilnosti kroz provođenje snažne fiskalne prilagodbe. Na prvom mjestu je potrebno spomenuti smanjenje proračunskog deficita koji će iznositi 3% BDP-a. Time je više nego prepolovljen fiskalni deficit iz 2003., a istovremeno to znači da već ove godine ulazimo u Maastrichtski kriterij u pogledu razine proračunskog deficita. Također je potrebno napomenuti da je prvotni plan deficita bio 3,2% BDP-a, ali smo se sredinom 2006. godine odlučili na rebalans državnog proračuna kojim je po prvi put ciljani deficit jedne godine snižen u odnosu na plan s početka godine.
Ovakva odlučna fiskalna konsolidacija je rezultat značajnih poboljšanja u prikupljanju prihoda državnog proračuna, čemu je doprinio i početak rada Financijske policije s 1. siječnjem 2006. godine te poboljšanja kontrole izvršavanja rashoda. Upravo nam kontrola rashodne strane proračuna, zajedno s nastavkom provedbe strukturnih reformi, otvara mogućnost daljnje fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju.
Prije nekoliko dana Sabor je usvojio proračun za 2007. godinu, koji je zapravo plod svega prethodno navedenog, ali i naših daljnjih napora na podizanju kvalitete i efikasnosti javnih financija. Proračun smo ove godine predstavili i u skraćenom, a opet za svakog građanina ove zemlje prihvatljivom obliku, kratkoj brošuri Proračun 2007: za ravnomjerniji razvoj Hrvatske. U njemu smo predstavili glavne odrednice proračuna i odgovorili na pitanje koje svakog poreznog obveznika zanima, a to je na što se troše proračunska sredstva. Iz proračuna se vidi kako i koliko sredstava planiramo više izdvajati za znanje i obrazovanje, za regionalni razvoj, za poticanje poduzetništva, za socijalno najugroženije skupine stanovništva.
Iz proračuna za 2007., ali i prijedloga za 2008. i 2009. vidljiva je jedna od glavnih zadaća i ciljeva ovog Ministarstva, a tako i Vlade Republike Hrvatske, a to je nastavak fiskalne konsolidacije. Moram priznati da mi je drago, a tu ste i vi imali značajan doprinos, da je i u široj javnosti stvoren taj osjećaj i značaj naših fiskalnih ostvarenja, jer deficit jako puno košta. Godišnje oko 5 milijardi kuna, što nije malo i s čime bi se svašta moglo napraviti. Smanjen fiskalni deficit otvara veći prostor privatnom sektoru, te tako utječe na izravnanje unutarnjih neravnoteža, ali i vanjskih.
Naša orijentacija je i dalje što bolja naplata i kontrola naplate prihoda, prije svega zadiranjem u područje sive ekonomije, jer složit ćete se da je siva ekonomija nepravda prema svim građanima i poduzetnicima koji uredno i pošteno obavljaju svoje poslove i ispunjavaju svoje obveze. Na taj način i Ministarstvo financija aktivno radi na suzbijanju korupcije i sive ekonomije. Rezultate smo polučili u ovoj godini i vidljivi su u proračunu, još bolje ćemo ostvariti u sljedećoj. Kod razgovora o prihodnoj strani ne treba nikako zaboraviti prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje će izmjenama Zakona o financiranju 2007. godine efekte pravednije i transparentnije raspodjele vidjeti vrlo brzo na svojim proračunima. Naravno da s druge strane nastavljamo s kontrolom rashodne strane proračuna. Jedinstveni račun Riznice je tu jedan od glavnih mehanizama.
Što se tiče zakonodavnog okvira, mogu najaviti da ćemo raditi dalje i zapravo u potpunosti završiti fazu restrukturiranja pravnog okvira za financijski sustav. Tu bih spomenuo samo neke od zakona koje ćemo Saboru predložiti na usvajanje, Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o platnim sustavima, Zakon o osiguranju depozita, Zakon o preuzimanju dioničkih društava.
Tijekom 2006. godine napravljen je znatan iskorak u ažuriranju registra koncesija, te je u prvih 11 mjeseci uneseno više od 3000 ugovora, a u postupku ažuriranja je još 1600 ugovora. Uspostavom registra koncesija pod kontrolu će se staviti eksploatacija mineralnih sirovina što će utjecati i na veći priljev sredstava u državni proračun, smanjenje sive ekonomije i korupcije.
Također moram vam reći da će Ministarstvo financija u 2007. godini intenzivno raditi na dobivanju akreditacije i razvoju operativnih struktura za korištenje sredstava iz programa IPA. Time će Hrvatskoj biti omogućeno godišnje povlačenje sredstava u iznosu od 160 milijuna eura od 2008. godine.
Kao čelni čovjek ovog Ministarstva, na kraju se želim zahvaliti svojim suradnicima, ali i vama koji ste nas pratili i pisali o nama. Naša suradnja je dobra i mislim da možemo biti zadovoljni, što naravno ne znači da se ne može i popraviti.
Pred nama je još jedna godina od koje puno očekujemo i u kojoj planiramo nastaviti započete aktivnosti. Pozivam vas da i sljedećoj godini sustavno pratite naš rad. Siguran sam da ćete imati o čemu pisati i pričati. Nadam se, zapravo sam siguran da ćete, kao i ove godine, imati dovoljno razloga pisati i pričati o dobrim stvarima, pozitivnim rezultatima i uspjesima Ministarstva financija u 2007. godini.
11.12.2006. | Pisane vijesti