Vijesti
Ministar Šuker održao je niz sastanaka medu, s direktorom Odjela za Europu MMF-a Michaelom Depplerom, novim izvršnim direktorom konsituence Svjetske banke Hermanom Wijffelsom i izvrsnim direktorom MMF konstituence J. J. M. Kremersom.
Ključna tema sastanka bila je uspješnost programa monetarne i fiskalne politike, podržanog Stand-by aranzmanom, koji ce se zaključiti sredinom studenog 2006.
Predstavnici MMF-a pohvalili su Republiku Hrvatsku u provodenju fiskalne prilagodbe, posebno ističući odluku o izmjenama proračuna čime se postavio ambiciozniji ciljani fiskalni deficit od 3 posto BDP-a, za razliku od prvotne razine od 3,3 posto BDP-a, navodi se u priopćenju.
S obzirom na u cijelosti ispunjene sve kvantitativne kriterije za ocjenu uspješnosti izvršenja programa u prvoj polovici 2006. i pozitivna kretanja u trećem tromjesečju, ministar Šuker je naznačio da će se i za rujan 2006. ispuniti spomenuti kriteriji i uspješno zaključiti treće preispitivanje programa.
Predstavnici MMF-a i hrvatsko izaslanstvo razgovarali su i o provođenju strukturalnih reformi. Na sastancima se razgovaralo i o ostalim strukturalnim mjerama.
S obzirom na dosadašnje rezultate Republike Hrvatske u provođenju programa i nastavno na sastanke održane na Godišnjoj kupštini, hrvatsko izaslanstvo očekuje uspješno zaključivanje Stand-by aranžmana u studenom ove godine, ističe u priopćenju Ministarstvo financija.(Hina)
18.09.2006. | Pisane vijestiHrvatsko izaslanstvo, predvođen ministrom Šukerom, sudjeluje na Godišnjoj skupštini Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koja se 19. i 20. rujna održava u Singapuru, gdje su se danas susreli s predstavnicima Svjetske banke s kojima su razgovarali o tekućim i budućim projektima.
S potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Shigeom Katsuom razgovarano je da se pregovori o drugom programskom zajmu za prilagodbu PAL 2 održe u prosincu ove godine, a s ciljem da se sve tada utvrđene reforme dovrše do kraja siječnja 2007.
Glavne reforme koje se trebaju ubrzati su one u sklopu zdravstva, socijalnih naknada i privatizacije, navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva financija također izvješćuju da je hrvatska strana zatražila pomoć Svjetske banke kroz tri nova zajma - zajma za uvođenje jedinstvenog poreznog broja i modernizaciju Porezne uprave, zajma za ulaganje u izgradnju vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj te zajma za dovršetak projekta modernizacije luke Rijeka.
Shigeo Katsu je najavio zatvaranje Regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, te zadržavanje samo ureda zaduženog za Hrvatsku, što je uobičajeno za zemlje u kojima će se iznos i broj zajmova s pristupanjem Europskoj uniji značajno smanjiti, ističu iz Ministarstva financija.
Također navode da je s potpredsjednikom Svjetske banke Michael Kleinom, zaduženim za pripremu Izvješća "Doing Business", dogovoreno je da će se timovi Svjetske banke, hrvatskih državnih institucija i konzultanata, koji su anketirani za potrebe studije, susresti na tehničkoj razini kako bi se ispravili osnovno podatci o Hrvatskoj i kako bi Hrvatska slijedeće godine bila ispravnije rangirana.
S novim izvršnim potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije (IFC) Lars Thunellom dogovoreno je daljnje jačanje njihova poslovanja u financiranju malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukture i turizma.
Dogovoreno da će se tijekom jeseni u suradnji Medunarodne financijske korporacije i Europske banke za obnovu i razvoj odrzati radionica o javno-privatnom partnerstvu, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.(Hina)
18.09.2006. | Pisane vijestiVelika većina građana, njih gotovo 90 posto, od onih koji su predali godišnju prijavu ostvaruje i pravo na povrat. To je pravo do sada ostvarilo 709.213 građana, a ukupan iznos koji im se treba vratiti je gotovo 1,24 milijardi kuna.
Državi pak na ime poreza na dohodak 52.228 obveznika treba uplatiti još 292,63 milijuna kuna.
Podatci Porezne uprave pokazuju da je, kao i sredinom srpnja, i nadalje rekordan dohodak od nesamostalnog rada - više od 6,17 milijuna kuna - zabilježen u Zagrebu, a najviši dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, više od 3,6 milijuna kuna, prijavljen u Požegi.
Uz rekordnih više od šest milijuna, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada je pet obveznika s više od tri milijuna kuna (od nešto više od tri milijuna do 3,9 milijuna kuna), dok su svi ostali, njih 14, sa dohocima većim od dva milijuna kuna (od 2,07 do 2,88 milijuna kuna).
Nasuprot tomu, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 12 hrvatskih gradova, najviše njih, pet iz Zagreba, po tri iz Siska i Rijeke, te po jedan iz Koprivnice, Karlovca, Pazina, Splita, Krapine, Vukovara i Zadra.
Na toj su listi samo dva obveznika s više od tri milijuna kuna, već spomenuti trgovac na veliko iz Požege i odvjetnik iz Zagreba sa 3,3 milijuna kuna.
Devet je obrtnika ili onih koji se bave slobodnim zanimanjima koji su prijavili više od dva milijuna kuna, a njih devet prijavilo je dohotke od 1,5 do 1,9 milijuna kuna.
Listom 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja dominira djelatnost cestovnog prijevoza roba, čak četiri obrtnika s liste su upravo iz te djelatnosti.
Slijede odvjetnici kojih je na listi 20 najvećih troje, potom opći mehanički radovi s dva predstavnika, a zastupljeniji su i oni čije su djelatnosti vezane uz građevinarstvo, pa su tako na listi i jedan arhitekt, jedan obrtnik koji se bavi visokogradnjom, te jedan iz djelatnosti ostalih građevinskih poslova.
Da li će se podatci o najvećim dohocima nešto promijeniti vidjet će se kada se obradi preostalih, još oko 120 tisuća prijava.
Od toga, oko 51 tisuću prijava poreza na dohodak za prošlu godinu trebaju obraditi poreznici u Zagrebu. Naime, u Zagrebu, u kojem je zaprimljeno najviše, više od 238 tisuća prijava za sada ih je obrađeno 78,6 posto ili nešto više od 187 tisuća.
Neki su pak područni uredi Porezne uprave sredinom rujna priveli kraju obradu poreznih prijava, pa je tako u Karlovcu, Varaždinu ili Splitu već obrađeno više od 96 posto zaprimljenih prijava, a više od 90 posto posla već su obavili i poreznici u Krapini, Sisku, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Požegi, Slavonskom Brodu, Osijeku, Dubrovniku.(Hina)
17.09.2006. | Pisane vijestiHrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom financija Ivanom Šukerom sudjeluje od 17. do 21. rujna 2006. u Singapuru na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Uz ministra Šukera i njegove suradnike iz Ministarstva financija, delegaciji se pridružio zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sa suradnicima te predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Tijekom boravka u Singapuru, hrvatska delegacija će se sastati s visokim predstavnicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, te brojnim poslovnim i investicijskim bankama.
17.09.2006. | Pisane vijestiTijekom boravka u Singapuru, hrvatska delegacija će se sastati s visokim predstavnicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, te brojnim poslovnim i investicijskim bankama, dok će ministra financija Ivana Šukera u Predsjedničkoj rezidenciji tijekom večere za guvernere u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu ugostiti predsjednik Singapura Nj.E. Sellapan Ramanathan.
14.09.2006. | Pisane vijestiPreduvjet za to je ekonomičnije i racionalnije poslovanje toplinarskih tvrtki kroz provođenje okvira za razvoj i provedbu Strategije toplinarstva, usvojenog u svibnju ove godine, kazao je Šuker na današnjem potpisivanju ugovora o zajmu Svjetske banke za projekt razvoja sektora toplinarstva u Hrvatskoj te ugovora o državnom jamstvu za taj zajam.
Šuker je istaknuo da će novi način obračuna potrošnje toplinske energije biti uključen u nove reformske zakone, koje Vlada priprema sa Svjetskom bankom u sklopu programa PAL 1 i PAL 2.
Svjetska banka je HEP-Toplinarstvu za projekt toplinarstva odobrila zajam u iznosu od 24 milijuna eura, a time će se financirati modernizacija toplinske mreže u Zagrebu i Osijeku.
Provedba tog projekta trebala bi rezultirati boljim financijskim položajem toplinarstva koje godinama bilježi gubitke, kako zbog poskupljenja energenata, tako i zbog zastarjele i neučinkovite vrelovodne mreže te neučinkovitog sustava upravljanja grijanjem, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak.
Naime, u Zagrebu se na kilometar mreže u prosjeku događaju četiri kvara ili osam puta više u odnosu na prosjek kvarova u zapadnoeuropskim zemljama, a gubici u mrežama iznose 15 do 25 posto, a u zemljama EU 5 do 10 posto.
Sanacijom toplovodne mreže i realizacijom ovog projekta, rekao je Mravak, gubici energije u Zagrebu trebali bi se smanjiti za 16 posto, a u Osijeku za 9 posto, dok bi gubici vode trebali u Zagrebu biti manji za 13 posto, a u Osijeku za 22 posto. Ujedno, korisnicima će se omogućiti individualno mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije.
Tako ostvarenim uštedama, dodaje Mravak, financirat će se vraćanje zajma Svjetske banke. Svjetska banka HEP-u je odobrila kredit na 15 godina, s 5 godina počeka, te uz kamatnu stopu od oko 3,1 posto godišnje.
Tako niska kamata je najbolja ocjena financijskog tržišta stanja u HEP-u, ali i hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je ministar Šuker.
10.09.2006. | Pisane vijestiPreostala sredstva za sufinanciranje projekta osigurat će se u Državnom proračunu. Ovaj projekt će biti već 3. u nizu za zdravstvenu infrastrukturu koji sufinancira Razvojna banka Vijeća Europe, a dosadašnja dobra suradnja s tom važnom međunarodnom institucijom osigurat će brzu i kvalitetnu provedbu i ovog novog projekta.
Sklapanje tog zajma je 27. srpnja 2006. radi političke i socijalne važnosti projekta podržao tajnik Vijeća Europe Terry Davis. Ovaj projekt u cijelosti je usklađen ne samo sa Strategijom suradnje Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe, nego i sa zaključcima Zajedničkog foruma o javnom zdravstvu koji su u studenom 2005. u Skopju organizirali Vijeće Europe, Razvojna banka Vijeća Europe i Svjetska zdravstvena organizacija i na kojem su se ministri zdravstva jugoistočne Europe, uključujući ministra Nevena Ljubičića, usuglasili s potrebom poboljšanja učinkovitosti zdravstvenih sustava u regiji.
Sam projekt financirat će prvenstveno ulaganja u infrastrukturu i opremu potrebnu za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Opću bolnicu Vukovar, Kliničku bolnicu Split, Kliničku bolnicu Merkur, Kliniku za tumore Zagreb, Opću bolnicu Zadar i Kliničku bolnicu Osijek.
Očekuje se da će Ugovor o zajmu potpisati Ivan Šuker, ministar financija, tijekom narednih mjesec dana, nakon čega će se provesti redovna procedura potvrđivanja međunarodnog ugovora u Hrvatskom saboru. Za provedbu projekta bit će nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
06.09.2006. | Pisane vijesti
Zemlje predvodnice u reformama provodile su tri ili više reformi koje su dovele do pojednostavljenja poslovnih regulativa, pojačale su prava vlasništva, olakšale porezna opterećenja, povećale pristup kreditima te smanjile troškove izvoza i uvoza. Hrvatska je u tu grupu zemalja ubrojena stoga što Izvješće ocjenjuje da učinila značajne korake upravo u reformama u području olakšavanja procedura pri započinju poslovanja, zabilježbi vlasništva u zemljišno-knjižnim evidencijama, te ispunjavanju ugovornih obveza. Izvješće Svjetske banke nadalje pozitivno ocjenjuje napretke učinjene u poreznom sustavu, posebice pojednostavljenje i skraćenje postupaka predaje poreznih izvještaja čime naglašavaju da je prijava poreznih obveza smanjena za 5 dana.
Međutim, smatramo da pri ocjeni Republike Hrvatske u ovom Izvješću nisu uzete u obzir mnoge provedene reformske mjere usmjerene na poboljšanje poduzetničke klime i stoga je Republika Hrvatska rangirana kao 124. od ukupno 175 zemalja po poslovnom okruženju. Nadalje, začuđeni smo da tako ozbiljna međunarodna financijska institucija izdaje globalno Izvješće koje se temelji na neprofesionalnoj metodologiji što dokazuje činjenica da se podatci za Republiku Hrvatsku temelje isključivo na anketiranju manje od 30 odvjetničkih ureda i revizora, a da o poslovnom okruženju ista pitanja nisu postavljena onima najkompetentnijim za ocjenu stanja u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatska udruga poslodavaca, domaći i strani ulagači, poslovne banke te sindikati.
Stoga želimo ovdje istaknuti slijedeće postupke za koje smatramo da imaju pozitivan učinak na pojedine indikatore korištene u Izvješću Svjetske banke. Iako Izvješće Svjetske banke obuhvaća sveukupno 10 područja - registracija trgovačkih društava, izdavanje dozvola, zapošljavanje, zabilježba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita ulagača, porezna politika, prekogranična trgovina, ispunjavanje ugovornih obveza i prestanak poslovanja, ovdje ćemo radi kratkoće vremena obuhvatiti samo neke od važnijih reformi koje smatramo bitnim, a Izvješće nije dostatno uzelo u obzir.
Registracija trgovačkih društava:
Pokretanje poslovanja, odnosno otvaranje poduzeća jednostavan je i ubrzan postupak kojemu je pridonijelo uvođenje HITRO.HR servisa Vlade Republike Hrvatske u svibnju 2005. godine, čije osnivanje i Izvješće Svjetske banke uočava, ali nedovoljno prihvaća pozitivne rezultate koje je uvođenje tog sustava omogućilo. HITRO.HR uredi smješteni na 24 lokacije širom Republike Hrvatske omogućavaju poduzetnicima dobivanje svih potrebnih informacija na jednom mjestu s kojeg obavljaju daljnju komunikaciju prema tijelima državne uprave. Važno je istaknuti da se proces otvaranja poduzeća odvija u najviše četiri koraka, nasuprot 12 koraka koliko je bilo potrebno prije uvođenja ovog servisa). Sada je za registraciju poduzeća potrebno svega 5 dana, a ranije je trebalo i 40 dana, dok se registracija obrta može obaviti u svega 2 dana. Od osnivanja sustava je putem HITRO.HR sustava registrirano ukupno 9,500 novih tvrtki i obrta, od čega je 250 tvrtki u vlasništvu stranih ulagača.
Izdavanje dozvola:
Republika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke ocjenjena među zemljama u kojima gradnja poslovnog prostora traje izuzetno dugo uz obrazloženje da su procedure izdavanja građevinskih dozvola dugotrajne. Upitna je reprezentativnost društava koje su autori Izvješća odabrali jer se rezultati temelje na anketiranju društva s ograničenom odgovornošću s do 20 zaposlenika, a skladišta i poslovne prostore posebice u Zagrebu grade veća dionička društva i tu je upravo u zadnjih nekoliko godina izgrađen najveći broj skladišta i poslovnih prostoran u Republici Hrvatskoj.
Zabilježba vlasništva:
Proces zabilježbe vlasništva unaprijeđen je sustavnim provođenjem zemljišnoknjižne reforme koja je usklađena s praksom razvijenih zemalja. Izvješće Svjetske banke priznaje da je Republika Hrvatska smanjila zaostatke na sudovima za 18 mjeseci, između ostalog digitalizacijom gruntovnice i pojednostavljivanjem procedura. Međutim, još uvijek se navodi da zabilježba vlasništva traje 399 dana, što nije točan podatak. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj započeo je još u kolovozu 2004. godine kada je sačinjen i Akcijski plan Ministarstva pravosuđa za sređivanje stanja u zemljišnim knjigama i smanjenje broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Prije početka Akcijskog plana za zemljišne knjige postupak upisa u zemljišne knjige u sudovima u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) trajao je i više od godinu dana, dok je postupak upisa vlasništva kod manjih općinskih sudova trajao do četrnaest dana. Sada se postupak upisa vlasništva na nekretninama kod manjih općinskih sudova rješava se u toku jednog dana, najviše dva dana, a kod sudova u većim gradovima taj postupak traje do deset dana. Posebno je važno za istaknuti da je u tijeku projekt digitalizacije zemljišnih knjiga za svih 106 općinskih sudova. Cilj reforme zemljišnih knjiga je da se do kraja 2006. godine riješe svi zaostaci u zemljišnoknjižnim predmetima. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je 25. kolovoza 2005. dala podršku projektu uspostavljanja Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga kojim se u sljedeće tri godine planira izgraditi baza podataka koja će na jednom mjestu pohraniti sve zemljišne knjige i katastar nekretnina. Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga predstavlja ovog trenutka najveći informacijski poduhvat Vlade Republike Hrvatske.
Dobivanje kredita:
U pogledu postojanja razmjene informacija o kreditnim obvezama, važno je istaknuti da su se u Republici Hrvatskoj još od 2003. godine poduzimale razne aktivnosti koje su rezultirale osnivanjem Hrvatskog registra obveza po kreditima koji je osnovan u svrhu prikupljanja, obrade i razmjene informacija o svim kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihova podmirivanja. Korištenje kreditnog registra započelo je ovog ljeta. Procedura dobivanja kredita za poduzetnike u pojedinim poslovnim bankama skraćena je na dva dana.
Zaštita ulagača:
Republika Hrvatska se navodi kao zemlja u kojoj ulagači još uvijek imaju dugotrajne sudske procedure, međutim Republika Hrvatska je zbog povećanja efikasnosti zaštite vjerovnika i naplate potraživanja pristupila reformi ovršnog zakonodavstva i u srpnju 2005. godine Hrvatski sabor donio je novelu Ovršnog zakona kojom ovršni postupak postaje brži i ekonomičniji i time postupanje suda učinkovitije. Temeljem ovog Zakona stvorene su pravne pretpostavke za povećanje učinkovitosti ovršnog postupka. Mjere su usmjerene na ubrzanje ovršnog postupka i povećanje pravne discipline subjekata u postupku, te na smanjenje broja neriješenih ovršnih predmeta koji čine 32% od ukupnog broja neriješenih predmeta na sudovima u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa provodi i Akcijski program čiji je cilj smanjiti zaostatke u neriješenim ovršnim predmetima tako da do kraja 2006. godine njihov broj bude sveden na 0. Važan iskorak u zaštiti ulagača postignut je i osnivanjem Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) 1 siječnja 2006. godine. HANFA je integrirala sve nadzorne agencije za nebankarske financijske institucije (osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za upravljanje fondovima, mirovinska osiguravajuća društva, zastupnici i posrednici u osiguranju) u jednu instituciju, ojačala suradnju s Hrvatskom narodnom bankom, a sve to radi kvalitetnijeg nadzora subjekata na financijskom tržištu. Zakonom o osiguranju koji je stupio na snagu početkom ove godine utvrđena je obveza društvima za osiguranje za uspostavljanje postupka izvansudskog rješavanja sporova, između ostalog i radi zaštite ulagača.
Porezna politika:
Izvješće priznaje da je Republika Hrvatska pojednostavila i skratila postupak prijave poreza, te je od svih 10 indikatora porezna politika najbolje ocijenjena. Međutim, ovo je prilika da Ministarstvo financija još jednom ponovi da je stopa poreza na dobit za sve porezne obveznike propisana je u visini 20% i jedna je od najnižih u Europi, kao i ukupno porezno opterećene. Nadalje, u Republici Hrvatskoj za određena ulaganja postoje brojne olakšice i poticaji koji olakšavaju obavljanje poslovanja, a isto tako su strani ulagači, odnosno nerezidenti u svojim pravima i obvezama kao porezni obveznici izjednačeni sa rezidentima Republike Hrvatske:
Ispunjavanje ugovornih obveza:
Ispunjavanje ugovornih obveza pod utjecajem je niza pozitivnih promjena u Republici Hrvatskoj u kojoj se sustavno provodi cjelokupna reforma pravosuđa usmjerena na jačanje pravosudnog sustava, modernizaciju te ubrzan i učinkovit rad sudova. Ministarstvo pravosuđa je pokrenulo projekt za modernizaciju i učinkovitiji rad sudova, a radi velikog broja neriješenih predmeta na svim sudovima u Republici Hrvatskoj poduzete su aktivnosti i date su ovlasti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da može raspodjeljivati predmete sa opterećenih sudova na one manje opterećene i time ubrzati dugo vođenje sudskih postupaka. Do sada je na ovaj način Vrhovni sud preraspodijelio preko 30 tisuća predmeta na druge sudove. Posebno je važno istaknuti donesene izmjene i dopune Ovršnog zakona koji izravno pridonose povećanoj zaštiti vjerovnika i naplati potraživanja. Spomenutim izmjenama otklonjene su mnoge poteškoće u provedbi ovršnog postupka koje pridonose povećanju učinkovitosti i ubrzanju ovršnog postupka kao i povećanju pravne discipline. Među najznačajnijim izmjenama ističemo prenošenje ovršnih predmeta na javne bilježnike temeljem vjerodostojne isprave što će u velikoj mjeri rasteretiti sudove i smanjiti broj neriješenih ovršnih predmeta.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,5 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,4 posto), trošarine (godišnji rast od 7,6 posto) te porezi na dohodak i dobit (19,6 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 51,8 milijarde kuna što je 48,5 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,5 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 11,6 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,8 milijarde kuna. Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u razdoblju od siječnja do lipnja zabilježeno u iznosu od -2,6 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 130, s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2006. godine očekuje se krajem rujna 2006. godine.
03.09.2006. | Pisane vijesti
Tijekom sastanka razgovaralo se o tijeku pregovaračkih procesa dviju zemalja s EU. Također, razmatrale su se mogućnosti poboljšanja sadašnje dobre gospodarske suradnje između dviju zemalja, od trgovinske razmjene do mogućnosti ulaganja turskih investitora u RH.
Zajednički je cilj dviju zemalja, istaknuto je, što prije završitit pregovore i postati članicama EU. Ministar Šuker upoznao je tursko izaslanstvo s dobrim makroekonomskim pokazateljima i stanjem u hrvatskom gospodarstvu.
Turski ministar gospodarstva i glavni pregovarač s EU Babacan, kazao je među ostalim, kako postoji zanimanje turskih ulagača za investiranje u RH. Ministru Šukeru uputio je poziv da posjeti Tursku.
S hrvatske strane sastanku su nazočili mr.sc. Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija, te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
30.08.2006. | Pisane vijesti