Vijesti
Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 40 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 12,2 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,1 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,8 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 13,5 posto), trošarine (godišnji rast od 7,1 posto) te porezi na dohodak i dobit (23,9 posto). U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 39,8 milijarde kuna što je 40,6 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 10,7 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Tako se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nabava nefinancijske imovine konsolidirane središnje države smanjila za 15,4 posto. Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježeno u iznosu od -2,9 milijardi kuna. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 129, s podacima za razdoblje od siječnja do lipnja 2006 godine očekuje se krajem kolovoza 2006. godine.
Komponente koje su iskazale porast u svibnju u odnosu na travanj 2006. su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Komponente koje su iskazale pad su: promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, broj noćenja turista, nekonsolidirani prihodi državnog, županijskih i općinskih proračuna te devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite i depozite s otkaznim rokom.
Ako se sagledaju trendovi kretanja pojedinih komponenti indeksa, uočljivo je da monetarni agregati gotov novac i ukupna likvidna sredstva te kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka iskazuju pozitivan trend rasta od početka 2006. godine, čime pridonose porastu vrijednosti prognostičkog indeksa. Pozitivne tendencije kretanja monetarnih agregata govore o visokoj likvidnosti sustava u danom periodu koja se očitovala u nižim kamatnim stopama na tržištu novca, ali i u utjecaju snažne kreditne aktivnosti na rast monetarnih agregata šire definicije.
Pozitivne tendencije pokazuje i komponenta zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca koja je zabilježila je rast desezonirane vrijednosti u svibnju 2006. Najveći doprinos rastu zaposlenosti došao iz obrta i slobodnih profesija gdje je zaposlenost povećana za 1.8 posto na mjesečnoj razini, dok je rast zaposlenosti u pravnim osobama iznosio 0.8 posto. Registrirana stopa nezaposlenosti je stoga u svibnju 2006. iznosila 16.7 posto, dok je usporedbe radi u istom mjesecu 2005. ona iznosila 18 posto.
U svibnju je rast zabilježila i sezonski prilagođena nominalna neto plaća po zaposlenom, čija originalna vrijednost stabilno raste od siječnja 2006, te je u prvih pet mjeseci ove godine kumulativno veća za 1.5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Umjeren rast neto nominalne plaće posljedica je rastućih pritisaka na povećanje konkurentnosti hrvatske privrede koji je za posljedicu imao brži rast produktivnosti korporativnog sektora.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
24.07.2006. | Pisane vijestiU ime Vlade Ruske Federacije, Sporazum o reguliranju klirinškog duga potpisao je Sergej Storčak, zamjenik ministra financija.
Nakon potpisivanja Sporazuma, ministra Šukera i hrvatsko izaslanstvo primio je ministar financija RF Aleksej Kudrin i tom prigodom potvrđen je obostran interes za jačanjem gospodarske suradnje između dviju zemalja, osobito u području energetike. Ministar Šuker je potvrdio interes Vlade RH i za proširenjem investicijske suradnje u oblasti energetske infrastrukture.
Potpisivanjem Sporazuma, koji je rezultat dugotrajnih pregovora, Hrvatska je, kao prva od zemalja sljednica bivše SFRJ, uredila važno pitanje podmirivanja duga u iznosu od 185,7 milijuna USD, isporukom roba i usluga, a u ugovorenom godišnjem iznosu od 37,1 milijuna USD tijekom idućih pet godina.
Hrvatska strana odlučila se za naplatu isporukom roba i opreme, budući da to pruža mogućnost realizacije potraživanja kroz pet godina, te putem proizvoda visoke tehnologije koji su Hrvatskoj potrebni. Riječ je o opremi za TE Sisak, višenamjenskim helikopterima i sredstvima za pripremu projekta plinovoda iz Mađarske do Donjeg Miholjca.
S hrvatske strane potpisivanju Sporazuma nazočili su Hido Biščević, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija, Ivo Bačić, pomoćnik ministra obrane i Božo Kovačević, veleposlanik RH u Moskvi. S ruske strane potpisivanju Sporazuma su nazočili predstavnici Ministarstva financija RF, Ministarstva vanjskih poslova RF, Ministarstva gospodarskog razvitka i trgovine RF te Vnješekonombanke.
23.07.2006. | Pisane vijestiSredstva japanske darovnice koristit će se, među ostalim, za pripremu studija izvedivosti, zatim okolišne, socijalne, ekonomske i druge studije te razvoj planova provedbe projekta, kao i nabavu tehničkih usluga i robe potrebne za izvođenje takvih aktivnost.
Temeljem tih priprema Hrvatska bi do kraja ove godine trebala sa Svjetskom bankom ispregovarati kredit u vrijednosti oko 50 milijuna dolara za realizaciju projekta, a koji bi se koristio u idućoj godini, najavio je ministar Šuker.
Uz sredstva iz kredita, u financiranje projekta uključit će se i jedinice lokalne samouprave, te trgovačka društva uključena u projekt, koji će raznim naknadama na sebe preuzeti preostali dio troškova projekta, kazao je.
Naglašavajući važnost projekta, Šuker je istaknuo da Hrvatska danas ima velike zalihe pitke vode, ali i upozorio da bi nebriga o gospodarenju vodom vrlo brzo mogla promijeniti to stanje.
Projekt Unutarnje vode, koji će i pomoći Hrvatskoj u približavanju direktivama EU, dio je šireg 'masterplana' gospodarenja vodom u Hrvatskoj, u sklopu kojega je prije dvije godine, također uz financijsku pomoć Svjetske banke, započet i Projekt zaštite od onečišćenja voda u gradovima na jadranskoj obali.
U sklopu toga su i projekt zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu, koji se upravo dovršava, te dva dovršena projekta - obnove istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, te istarskog vodovoda i kanalizacije.
Za izvršavanje danas potpisanog ugovora nadležni će biti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske vode, koje su i korisnik sredstava darovnice.
Ministar financija naglasio je da je Svjetska banka do sada kroz 49 darovnica Hrvatskoj osigurala 49 milijuna dolara pomoći, a samo je japanska vlada kroz 23 darovnice donirala više od šest milijuna dolara.
Seth je pak istaknuo kako se nada da će ovo biti jedna od posljednjih darovnica, odnosno da će Hrvatska uskoro proći proces tranzicije i postati članica EU, te time i sama postati donatorom.
17.07.2006. | Pisane vijestiProračunski se rashodi povećavaju za 413 milijuna kuna i iznosit će 99,2 milijardi kuna.
Više novca dobit će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Fond za razvoj i zapošljavanje, ministarstva pravosuđa, poljoprivrede, znanosti itd.
Na predložene izmjene oporbeni zastupnici i klubovi podnijeli su 50 amandmana, no Vlada i saborska većina sve su ih odbili.
Odbijen je tako amandman kojim su SDP-ovci tražili 110 milijuna kuna za Požeško-slavonsku županiju koja je proglasila bankrot, uz obrazloženje ministra financija Ivana Šukera da, što se tiče pomoći toj županiji, treba pričekati nalaz državne revizije.
U proračunu su za to osigurana dostatna sredstva - najčešće je obrazloženje s kojim je ministar poljoprivrede Petar Čobanković odbio amandmane kojima su HSS-ovci tražili više novca za, npr. izgradnju hladnjača i veletržnica ribom, ruralni razvitak itd.
Odbijeno je i svih 19 amandmana kojima su Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić tražili da država više uloži u slavonske projekte, od osnivanja poduzetničkih zona do zaštite od komaraca.
Odbijeno je i sedam amandmana Zvonimira Mršića, (SDP), četiri SDP-ovaca Mate Arlovića i Mate Gavrana, te po dva Željka Pavlica (MDS), Furia Radina (manjine) i Biserke Perman (SDP).
Za izmjene u državnom proračunu glasovala su 74 zastupnika, 24 su bila protiv, a četiri suzdržana.(Hina)
11.07.2006. | Pisane vijesti
Tijekom sastanka ministar Šuker upoznao je izaslanstvo s najnovijim makroekonomskim pokazateljima i rastom bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2006. godine od 6,0%. Istaknuo je, među ostalim, napravljene snažne fiskalne prilagodbe kojima bi deficit državnog proračuna u 2006. godini bio smanjen na 3,0 posto BDP-a, kazavši kako je u 2003. godini deficit iznosio 6,2% BDP-a.
Ministar Šuker iznio je kako se očekuje ubrzanje rasta BDP-a na 4,4% u 2006. godini i daljnje povećanje prihoda od turizma. Također, upoznao je izaslanstvo s tijekom strukturnih reformi u zdravstvu, restrukturiranju brodogradnje i kazao kako Vlada RH želi što prije završiti proces privatizacije tako da u budućnosti privatni sektor bude generator gospodarskog rasta.
Predsjednik Odbora za financije CDU/CSU Oswald kazao je kako svi iznjeti pokazatelji pokazuju da su se svi napori isplatili i da je RH u tom kontekstu u posljednjih nekoliko godina postigla jako puno. Istaknuo je kako su hrvatsko-njemački, odnosno hrvatsko-bavarski odnosi, jako dobri.
Njemačko izaslanstvo posebno je pokazalo zanimanje za iskustva RH u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom, prihode i izdatke iz državnog proračuna, pojednostavljenje procedure za otvaranje tvrtki, načine poticanja nataliteta, na čemu nastoji i Njemačka, i porezni sustav.
Ministar Šuker iznio je tijek dosadašnje suradnje hrvatskih vlasti s MMF-om i kazao kako se nalazimo pred zaključenjem stand-by aranžmana, čime se pokazuje da RH može samostalno voditi ekonomsku politiku.
Predsjednik Odbora za financije CDU/CSU Oswald zaželio je hrvatskoj strani sve najbolje u daljnjem vođenju javnih financija te istaknuo kako će srdačnost koja im je iskazana u Hrvatskoj prenijeti njemačkim državnim tijelima i zalagati se za interese Hrvatske.
S njemačke strane sastanku su prisustvovali predsjednik radne skupine za financije i proračun i član Odbora za financije Georg Fahrenschon, član Odbora za nadzor javne potrošnje Odbora za proračun Bartholomaus Kalb, zamjenik predsjednika Odbora za proračun Herbert Frankenhauser, bivša članica Pokrajinske skupine CSU-a Hannelore Roedel i zamjenik predsjednika i voditelj radne skupine za rad i socijalna pitanja Stefan Muller.
S hrvatske strane na sastanku su bili nazočni državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, glavna državna rizničarka Vesna Orlandini, pomoćnica ministra Ana Hrastović, pomoćnica ministra Vlatka Ivandić, pomoćnica ministra Ivana Maletić, pomoćnik ministra Niko Raič i pomoćnik ministra Zdravko Marić.
11.07.2006. | Pisane vijesti
Prema podatcima Ministarstva financija, do kraja prošlog tjedna poreznici su obradili 633.796 ili 69,7 posto od ukupno 909.223 zaprimljene prijave poreza na dohodak za 2005. godinu.
Neki su područni uredi Porezne uprave već pri kraju toga posla - poreznici iz Požege obradili su više od 95 posto prijava, iz Bjelovara gotovo 93 posto, Slavonskog Broda 92,4 posto te Dubrovnika više od 91 posto prijava. U Zagrebu, u kojem je zaprimljeno i najviše godišnjih prijava poreza na dohodak, gotovo 237 tisuća za sada ih je obrađeno 57,5 posto.
Prema do sada obrađenim prijavama, povrat poreza ostvarilo je više od 577 tisuća obveznika kojima država treba vratiti više od milijardu kuna, dok državi na ime poreza na dohodak više od 34 tisuće građana treba uplatiti još 188,8 milijuna kuna.
Isplate povrata poreza idu redovito kako se prijave obrađuju, a bilježi se i značajan porast iznosa do sada izvršenog povrata, ističu iz Ministarstva.
Tako je do konca lipnja građanima temeljem rješenja o povratu poreza na račune već 'sjelo' više od 901 milijun kuna, što je čak 11,5 posto više nego li u istom razdoblju prošle godine.
Uz apsolutan primat već spomenutog poreznog obveznika iz Zagreba, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada su četiri obveznika s više od tri milijuna kuna (od 3,0 do 3,9 milijuna kuna) te 15 njih s više od dva milijuna kuna (od 2,01 do 2,88 milijuna kuna).
Ta lista gotovo je u potpunosti popunjena obveznicima iz Zagreba među koje se 'ugurao' samo jedan iz Zadra s dohotkom od 2,1 milijun kuna.
Nasuprot tomu, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 11 hrvatskih gradova, najviše njih, pet iz Zagreba, po tri iz Siska i Rijeke, dva iz Zadra, te po jedan iz Koprivnice, Karlovca, Pazina, Splita, Krapine i Vukovara.
Na toj su listi dva porezna obveznika s prošlogodišnjim dohotkom višim od tri milijuna kuna te po devet njih s više od dva, odnosno više od 1,3 milijuna kuna.
Uz obveznika iz Požege koji je u djelatnosti trgovine na veliko ostatcima i otpacima u 2005. ostvario dohodak veći od 3,6 milijuna kuna, više od tri milijuna kuna (3,3 milijuna) imao je i odvjetnik iz Zagreba.
Odvjetnički poslovi su, uz cestovni prijevoz, i djelatnost koja prednjači na toj listi.
Među 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja troje je odvjetnika (uz već navedenog još jedan iz Zagreba sa 2,23 milijuna, te jedan iz Splita sa 2,04 milijuna), te tri obrtnika iz koja se bave cestovnim prijevozom roba (dva iz Siska sa 2,9, odnosno 1,5 milijuna kuna, te jedan iz Zadra sa 1,5 milijuna kuna).
Sa po dva predstavnika zastupljene su djelatnosti trgovine na veliko (uz već spomenutog rekordera iz Požege i jedan Zadranin koji je u trgovini na veliko voćem i povrćem u 2005. ostvario više od 1,5 milijuna kuna), graditeljstvo (visokogradnja je obrtniku iz Siska priskrbila 2,8 milijuna kuna, a ostali građevinski poslovi obrtniku iz Karlovca 2,11 milijun kuna), te opći mehanički radovi koji su obrtnicima iz Zagreba i Rijeke 'donijeli' 1,55, odnosno 1,52 milijuna kuna.
Uz njega na listi su iz Rijeke i jedan arhitekt (2,38 milijuna), te obrtnik iz djelatnosti vađenje ruda i kamena (2,37 milijuna).
Preostali obveznici na listi 20 najvećih obrtnika ili slobodnih zanimanja dolaze iz različitih djelatnosti - iznajmljivanje vlastitih nekretnina obveznik iz donijelo je 2,66 milijuna kuna dohotka, metalurgija obrtniku iz Pazina 2,08 milijuna, proizvodnja metalnih konstrukcija obvezniku iz Krapine 1,78 milijuna, ljekarna obvezniku iz Vukovara 1,62 milijuna, proizvodnja, rashladni i ventilacijski uređaji obrtniku iz Zagreba 1,55 milijuna kuna.
Listu 20 najvećih dohodaka od obrta i samostalnih zanimanja zaključuje obveznik iz Zagreba koji je u djelatnosti barovi za 2005. prijavio više od 1,33 milijuna kuna.(Hina)
10.07.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 30,7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 12,8 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 57,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 14,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,6 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 17,9 posto), trošarine (godišnji rast od 8,3 posto) te porez na dohodak (17,2 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 32 milijarde kuna što je 33,3 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 7,5 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Tako se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nabava nefinancijske imovine konsolidirane središnje države smanjila se za 27,1 posto.
Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do travnja zabilježeno u iznosu od -1,3 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 128, s podacima za razdoblje od siječnja do svibnja 2006 godine očekuje se krajem srpnja 2006. godine.
09.07.2006. | Pisane vijestiUspostavom AFCOS-a Hrvatska će biti za još jednu stepenicu bliže Europskoj uniji. Stoga je današnja posjeta delegacije OLAF-a iznimno važna, jer je time Hrvatska pokazala spremnost i odlučnost u borbi sprječavanja prijevara i korupcije.
S hrvatske strane na sastanku su prisustvovali ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ravnatelj policije Marijan Benko, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan, državna tajnica Snježana Bagić, državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, pomoćnica ministrice Ljiljana Vodopija Čengić i pomoćnica ministra mr.sc. Ljerka Linzbauer. Ispred OLAFA na sastanku su prisustovali voditelj voditelj Ureda za radne programe, izvješća i Savjetodavni odbor Luc Schaerlaekens, a Delegacije Europske komisije u RH savjetnik Christos Makridis i voditeljica projekta javne uprave Ritvi Heikkinen.
Ministar financija Ivan Šuker zahvalio se Europskoj komisiji i OLAF-u na povjerenju koje je ukazano Republici Hrvatskoj u procesu pridruživanja Europskoj uniji te današnoj posjeti. Istaknuo je niz postignuća Ministarstva financija do danas na sprječavanju prijevara i korupcije u javnim financijama. Među ostalim, uspostavljanje jedinstvenog računa državne riznice, ustrojavanje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije s ciljem pomoći svim tijelima državne vlasti u uspostavi efikasnog sustava kontroliranja, revidiranja, izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama EU. Nadalje, upoznao je delegaciju OLAF-a s prijedlogom Zakona o PIFC-u, kojim se uređuje sustav unutarnjih financijskih kontrola i unutarnja kontrola u javnom sektoru. Potvrda kvalitete učinjenog u Ministarstvu financija je akreditacija od Europske komisije za korištenje predpristupnih sredstava EU za fondove ISPA, PHARE i CARDS, te ustrojavanje Nacionalnog fonda. Posebno je istaknuo izniman uspjeh prezentiranog i učinjenog na poglavlju broj 32. Financijski nadzor na nedavno održanom screeningu, što je potvrdila i Europska komisija.
Ministar Šuker je istaknuo kako je Vlada RH svjesna potrebe osnivanja AFCOS-a u Hrvatskoj, a prije svega zbog značajnog iznosa predpristupne pomoći koji se već koristi, i kako se moraju uspostaviti odgovarajuće kontrole sredstava u Nacionalnom fondu te administrativne strukture Hrvatske približiti OLAF-u.
Glavni upravitelj OLAF-a Franz Hermann Bruenner, ukazao je na važnost uspostave AFCOS-a i njegovu ulogu te kako je najbolje uspostaviti AFCOS u ranijoj fazi pristupanja neke zemlje EU. Unutar zemlje treba postojati operativno neovisno tijelo, istaknuo je, u kojem će se koncentrirati sve informacije te proslijeđivati nadležnim tijelima i OLAF-u.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin upoznala je predstavnike OLAF-a s doprinosom pravosuđa borbi protiv prijevara i svemu što se radi na ubrzanju sudskih postupaka. Istaknula je i kako se iznimno puno radi na edukaciji sudaca kako bi se mogli nositi s novim oblicima zločina koji se stalno pojavljuju.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan upoznao je predstavnike OLAF-a s ulogom, zadacima i ciljevima Državnog odvjetništva u borbi protiv korpucije i prijevara, te ulogom Uskoka. Istaknuo je, među ostalim, kako već sada postoji dobra suradnja na tom području između Državnog odvjetništva, Ureda za sprječavanje pranja novca, Carinske i Porezne uprave, Državnog inspektorata te Ministarstva unutarnjih poslova.
Na sastanku je zaključeno kako je Vlada RH spremna za osnivanje AFCOS-a krajem 2006. godine. Također, kako treba odrediti odgovornosti u zaštiti financijskih interesa Europske unije i administrativnu strukturu državne uprave približiti OLAF-u.
OLAF (francuski - Office Européen de Lutte Anti-Fraude) je specijalizirana uprava Europske komisije zadužena za borbu protiv prijevara.
Misija OLAF-a je zaštita interesa Europske unije u smislu borbe protiv prijevara, korupcije i bilo kakvih drugih nelegalnih aktivnosti (nepravilnosti), uključujući nepravilnosti i prijevare unutar Europske komisije.
AFCOS (eng. Anti Fraud Co Ordinating Structures) - Nacionalna, središnja kontakt točka u svim državama članicama (također u Bugarskoj i Rumunjskoj). Uspostavljena je unutar svih država članica EU. čija uloga je pomaganje i podrška OLAF-u i državama članicama u učinkovitijoj borbi protiv prijevara.
AFCOS je potreban zbog toga jer značajni iznos predpristupne pomoći se već koristi u državama kandidatima te se moraju uspostaviti odgovarajuće kontrole, potrebna je jasnija definicija odgovornosti država kandidata u smislu zaštite financijskih interesa EU, zbog članaka 280. Ugovora o osnivanju EZ, manjka iskustva u upravljanju javnim sredstvima (fondovima) i administrativna struktura država kandidata nepoznata je OLAF-u.
06.07.2006. | Pisane vijesti