Vijesti
Deficit konsolidirane opće države prema modificiranom obračunskom načelu za 2005. godinu je ostvaren u skladu s planom odnosno na razini 4,2% BDP-a. Time je ostvarena značajna fiskalna prilagodba od 0,7 postotnih bodova u usporedbi s 2004. godinom odnosno fiskalna prilagodba od čak 2,1 postotnih bodova u odnosu na 2003. godinu kada je deficit opće države ostvaren na razini od čak 6,3% BDP-a. Ostvarenjem deficita opće države u skladu s planom osigurava se čvrst temelj daljnjem provođenju fiskalne prilagodbe u skladu s planovima za srednjoročno razdoblje.
Ukupni prihodi konsolidirane opće države ostvareni su na razini od 103,1 milijarde kuna te su zabilježili međugodišnji rast od 6,9% odnosno ostvareni su na razini 0,4% iznad plana za 2005. Najveći doprinos rastu ukupnih prihoda konsolidirane opće države u 2005. godini dali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji čine gotovo trećinu ukupnih prihoda konsolidirane opće države, a koji su zabilježili međugodišnje povećanje od čak 8%, prvenstveno kao rezultat izvanredne turističke sezone i jače gospodarske aktivnosti. Zatim, prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje s ostvarenim godišnjim rastom od 6,2% te prihodi od poreza na dobit koji su u odnosu na 2004. godinu zabilježili porast od čak 26,8%.
Rashodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju dosegli su razinu od 100,5 milijardi kuna, odnosno zabilježili su međugodišnji rast od 6,6% odnosno ostvareni su na razini 0,5% iznad plana za 2005. godinu. Najznačajniji doprinos rastu rashoda konsolidirane opće države u 2005. godini dali su naknade zaposlenima koji su zabilježili godišnji rast od 4,6%, rashodi za socijalne naknade s zabilježenim godišnjim rastom od 3,5%, rashodi za korištenje dobara i usluga s ostvarenim godišnjim rastom od 12,2%, rashodi za kamate s ostvarenim godišnjim rastom od 15,4% te ostali rashodi s godišnjim rastom od 15%.
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države je u 2005. godini iznosilo 9 milijardi kuna te je zabilježilo godišnje smanjenje od 14,1% prvenstveno uslijed smanjenja obujma izgradnje autocesta u 2005. godini u usporedbi s godinom ranije.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, definirano kao razlika prihoda, rashoda i neto stjecanja nefinancijske imovine sukladno GFS 2001 metodologiji za prikaz državnih financija, je na razini konsolidirane opće države za 2005. godinu ostvareno u iznosu od -6,5 milijardi kuna što predstavlja godišnje smanjenje razine neto pozajmljivanja od gotovo 2 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 124, s podacima za siječanj 2006. godine očekuje se krajem ožujka 2006.
07.03.2006. | Pisane vijestiRiječ je dvjestotinjak tvrtki, kao npr. Zdenki ili Dalmacijavinu, tvrtkama koje imaju brand, ali i obveze, npr. dugovanja za mirovinsko i zdravstveno, PDV, porez na dohodak. Mnoge od tih obveza daleko su veće od knjigovodstvene vrijednosti tih tvrtki i da iziđu na tržište ne mogu se prodati, kazao je ministar na susretu s novinarima.
Ukupna dugovanja tih tvrtki procjenjuje na oko 4,5 milijarde kuna.
Zakonom i programom restrukturiranja za svaku tvrtku omogućilo bi se, kako kaže Šuker, čišćenje bilance, ne otpis, a nakon toga te bi se tvrtke mogle prodati na burzi ili natječajem i taj bi prihod bio prihod državnog proračuna.
Ministar se zalaže za zakonsko reguliranje kako bi se izbjeglo bilo kakvo diskreciono pravo. Tako bi se, kaže, točno znalo na koje se to tvrtke odnosi i onemogućile diskrecione odluke.
Šuker nije želio davati nikakav točan rok za predlaganje tog zakona, poručujući tek da je rok čim prije.
Potrebno je, naime, dodaje, i s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja naći model restrukturiranja koji bi bio u skladu sa zakonodavstvom EU, a napominje kako su nešto slično napravili i Slovenci.
Ističe i kako bi se u programu restrukturiranja odredile kontrolne točke za njegovu provedbu, te kako bi se na predloženi način moglo spasiti nekoliko tisuća radnih mjesta.(Hina)
07.03.2006. | Pisane vijestiTime je ostvarena značajna makroekonomska prilagodba od 0,7 postotnih poena (2004. deficit je iznosio 4,9 posto BDP-a), kazao je, podsjećajući da se u ovoj godini planira deficit od 3,3 posto BDP-a.
Nastave li se pozitivni makroekonomski trendovi i rast državnih prihoda sigurno ćemo razmišljati o određenim zakonskim promjenama i (poreznom) rasterećenju, kazao je Šuker na današnjem susretu s novinarima.
No, napominje da treba sačekati još pet, šest mjeseci i vidjeti jesu li nastavljeni pozitivni trendovi iz prošle i s početka ove godine.
Smatra također kako su u cijeni rada najveće opterećenje doprinosi što potkrepljuje i podatkom da se primjerice kod opterećenja na neto plaću od oko 3.700 kuna oko 90 posto opterećenja odnosi na doprinose za zdravstveno i mirovinsko, a samo oko 10 posto na poreze.
No, upozorava i na deficit zdravstvenog i mirovinskog sustava, činjenicu da smanjenje doprinosa za jedan postotni poen ne znači puno za plaće, ali za proračun znači oko milijardu kuna manji prihod.
Ističe kako su dobri makroekonomski pokazatelji u prošloj godini nastavljaju i u prva dva mjeseca ove godine - industrijska je proizvodnja u siječnju porasla za 5,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, broj noćenja i dolazaka turista u siječnju je na međugodišnjoj razini premašio 15 posto, zabilježene su i 12.772 osobe, ili 3,9 posto manje nezaposlenih nego u siječnju 2005., a stopa nezaposlenosti u tom se razdoblju smanjila za 0,7 posto.
Sve to ima dobru refleksiju i na proračun, i u prva dva mjeseca ove godine proračunski su prihodi porasli za 1,8 milijardi kuna, odnosno za 16 posto.
Uz dobre makroekonomske pokazatelje, ministar Šuker rast prihoda proračuna i u prošloj godini za 6,5 posto (pri čemu poreznih prihoda za 7,2 posto, a od doprinosa za 6,2 posto), kao i u prva dva mjeseca ove godine objašnjava i promjenama u metodologiji rada Porezne uprave i zahvaćanjem dijelom i sive ekonomije.
Kontinuirano se prati i kupnja skupih automobila, jahti, pa je primjerice u Zagrebu obavljeno oko 500 provjera, a Carinska uprava kontrolira i privremeni uvoz brodova, rekao je ministar.
Uvođenje imovinskih kartica, ponovio je, stvar je političkog konsenzusa. Sve dok se on ne postigne teško će se ostvariti, kazao je.
Ministar nije želio govoriti o sadržaju pisma namjere koje Vlada upućuje MMF-u čiji bi Odbor direktora uskoro trebao odlučivati o dosadašnjoj provedbi i mogućem produženju stand by aranžmana s Hrvatskom.
Vjerojatno će se taj aranžman nastaviti do listopada ove godine, kazao je Šuker koji očekuje i uspješan završetak tog stand by-a.
Nakon toga, u nastavku suradnje s MMF-om Šuker očekuje kako će se postići daleko slobodniji aranžman koji bi vjerojatno trajao do ulaska Hrvatske u EU.(Hina)
07.03.2006. | Pisane vijestiPokrovitelj konferencije, predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac naglasio je da polovica svjetskog stanovništva živi ispod granice siromaštva s prihodom manjim od 2 USD dnevno i posebno istaknuo izrazito tešku situaciju u Africi. Naglasio je, da je u cilju ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva potrebno da razvijene zemlje svijeta povećaju svoja ulaganja u razvoj sa 65 milijardi na 200 milijardi USD godišnje. Budući da to nije moguće samo putem proračunskih izdvajanja predsjednik Chirac je predstavio svoju i Francusku inicijativu da se uvede fiksna pristojba na zrakoplovne karte od koje se očekuje da će samo u Francuskoj godišnje osigurati 230 milijuna USD za borbu protiv pandemija. Predsjednik Chirac pozvao je sve zemlja članice Europske unije i OECD-a da uvedu istovjetne pristojbe na zrakoplovne karte te na taj način pomognu financirati razvoj u svijetu.
Ministar financija Ivan Šuker na početku konferencije osobno se pozdravio s predsjednikom Republike Francuske Jacques Chiracom.
Tijekom poslijepodneva ministar financija Ivan Šuker sastao se s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) Raphaelom Alomarom. Razgovaralo se o dosadašnjoj i budućoj suradnji Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe te pripremama za obilježavanje 50 godina postojanja te banke u lipnju ove godine.
27.02.2006. | Pisane vijestiISPA program odnosi se na područja prometa i zaštite okoliša, a za Hrvatsku u 2005. i 2006. predviđa 60 milijuna eura. Krajem siječnja ove godine potpisani su financijski memorandumi za dva projekta - obnovu pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica, te za vodoopskrbu grada Karlovca, a očekuje se da će do ljeta memorandum biti potpisan i za projekt odlagališta otpada Bikarac.
Obnova željezničke pruge financirat će sredstvima ISPA programa sa 28,5 milijuna eura, što je oko 38 posto ukupne vrijednosti projekta (75,7 milijuna eura), a ostatak će se financirati sredstvima iz nacionalnog proračuna.
Projekt vodoopskrbe Karlovca ukupno je vrijedan 36 milijuna eura, od čega će se 67 posto, ili 22,5 milijuna eura financirati sredstvima ISPA programa, a ostatak je hrvatsko nacionalno sufinanciranje, pri čemu će se 10 milijuna eura osigurati zajmom Europske bake za obnovu i razvoj.
Projekt odlagališta otpada Bikarac, kod Šibenika, financirao bi se sa šest milijuna eura iz ISPA pretpristupnog fonda, a 2,8 milijuna osigurao bi Fond za zaštitu okoliša.
Pred zaključenjem je i financijski memorandum za PHARE program za koji je u 2005. odobreno 80 milijuna eura, a Europska je komisija početkom prosinca prošle godine odobrila 23 projekta, te zbog dobre pripremljenosti projekata povećala raspoloživi iznos za još sedam milijuna eura.
I u 2006. za PHARE je predviđen iznos od 80 milijuna eura.
Dalić je istaknula da je odlukom Europske komisije s početka veljače o prijenosu prava upravljanja sredstvima PHARE, ISPA i CARDS na Hrvatsku zaključen proces akreditacije, a Komisija je na Hrvatsku, odnosno provedbenu agenciju u Ministarstvu financija prenijela pravo provođenja natječaja, ugovaranja i provođenja projekata.
Temeljem informacije i potvrde krajnjih korisnika na terenu o provedbi programa, te temeljem potvrde nadležnog resora, Provedbena agencija traži sredstva i isplaćuje dobavljače. Objava i provedba natječaja, ugovaranje i ostali koraci dostavljaju se na ex ante kontrolu Delegaciji Europske komisije u Zagrebu, objasnila je Dalić.
Za razliku od toga, kod SAPARD agencije nema prethodne kontrole, nego samo naknadna (ex posto) kontrola Komisije.
Hrvatskoj je iz CARDS programa u razdoblju 2001.-2004. na raspolganju 255 milijuna eura, u 2005. za PHARE je predviđeno 80 milijuna, što je povećano za još sedam milijuna eura, a za ISPA program 25 milijuna eura.
Za 2006. iz pretpristupnih programa pomoći EU za Hrvatsku je predviđeno 140 milijuna eura, od čega u PHARE programu 80 milijuna, ISPA 35, te SAPARD programu 25 milijuna eura.(Hina)
26.02.2006. | Pisane vijesti
Šuker putuje u Pariz na poziv ministra vanjskih poslova Republike Francuske Philippe Douste-Blazya i francuskog ministra gospodarstva, financija i industrije Thierry Bretona.
Konferencija, kojoj je pokroviteljst predsjednik Republike Francuske Jacquesa Chiraca koji će je i otvoriti, održava se na tragu Deklaracije o inovativnim izvorima financiranja razvoja, kojoj se u rujnu prošle godine na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u New Yorku priključilo 79 zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Tijekom boravka u Parizu ministar Šuker, kako je najavljeno, posjetit će Razvojnu banku Vijeća Europe (CEB) i sastati se s guvernerom CEB-a Raphaelom Alomarom.
CEB je međunarodna financijska institucija pod političkim pokroviteljstvom Vijeća Europe s kojom je Hrvatska uredila pravne i financijske odnose 15. lipnja 1996. godine. Od tada do danas Hrvatska je potpisala s CEB-om 11 javnih zajmova i jedan zajam uz državno jamstvo u ukupnom iznosu od 257 milijuna eura.
Hrvatska Vlada i CEB zajednički su definirale Strategiju suradnje za razdoblje od 2005. do 2009. godine. Strategija definira sektore i projekte koje je CEB spremna financirati u tome razdoblju i to do ukupnog iznosa od 600 milijuna EUR bude li to Hrvatska tražila.(Hina)
26.02.2006. | Pisane vijestiKrajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak 28. veljače 2006. u ponoć, a osim osobnog podnošenja, porezna prijava može se poslati poštom - preporučeno, pri čemu je bitan datum otpreme najkasnije 28. veljače.
Poreznici podsjećaju da za 2005. u odnosu na godinu prije vrijede promijenjena pravila oporezivanja - smanjen je ukupni iznos ostalih poreznih olakšica koji se priznaju za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje te stambene potrebe.
Ukupno sve te olakšice za 2005. mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje (dosad za svaku pojedinačnu olakšicu do 12 tisuća kuna).
Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna.
Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto nisu se mijenjale, a porezna stopa od 15 posto primjenjuje se na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice od 38.400 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna, te stopa od 45 posto dohodak iznad 268.800 kuna godišnje.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.(Hina)
26.02.2006. | Pisane vijestiSkrećemo pozornost da je krajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak 28. veljače 2006. u ponoć. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno.
Do sada je zaprimljena približno polovica od očekivanih oko 900.000 poreznih prijava na dohodak za 2005. godinu.
Također, skrećemo pozornost i na sljedeće:
Kontakt centar Porezne uprave s dva besplatna telefonska broja ( 10 ulaznih linija i 20 agenata ) na koja se mogu dobiti korisne informacijei to:
- broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane;
- broj 0800 1001 - prijava utaja poreza, ne izdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave.
Na Internet stranicama Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr u dijelu Kontakt centar, postavljene su upute za ispunjavanje prijave poreza na dohodak za 2005., a putem besplatnog programa Acrobat Readera može se preuzeti brošura Godišnja prijava poreza na dohodak za 2005. godinu - primjeri popunjavanja Obrasca DOH.
Iz Zakona o porezu na dohodak
Za 2005.godinu svaki porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Ukupno sve porezne olakšice za 2005. koje se priznaju (za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje te stambene potrebe) mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice i to:
- stopa od 15 posto do 38.400 kuna,
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna,
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.
22.02.2006. | Pisane vijestiU ime Republike Hrvatske Ugovor je potpisao ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke direktor Regionalnog ureda Svjetske banke u Zagrebu Anand K. Seth.
Ovom darovnicom će se financirati tehnička pomoć i djelatnost izobrazbe u okviru projekta, vezane uz preustroj i osuvremenjivanje socijalnih usluga te racionaliziranje i pojednostavljivanje sustava socijalnih naknada i upravljanja tim sustavom.
Darovnica će se provoditi i isplaćivati posredstvom Svjetske banke, a korisnik će biti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
20.02.2006. | Pisane vijestiTijekom dvodnevnog seminara, predstavnici Ureda za sprječavanje pranja novca, Porezne uprave, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te predstavnici Europske komisije i nadzornih službi iz Velike Britanije i Portugala, predočili su hrvatsko zakonodavstvo i zakonodavstvo Europske unije s naglaskom na praktična iskustva u sprječavanju pranja novca u kasinima i društvima za osiguranje.
Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju rekao da su kasina i društva za osiguranje, kao obveznici po Zakonu o sprječavanju pranja novca, dužni prijavljivati Uredu svaku sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te poduzimati prateće mjere kao što je osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje i uspostavljanje primjerenih preventivnih procedura i politika.
Ono što je veoma važno, rekao je Maros, da se u zakonodavnu regulativu vezanu za kasina i društva za osiguranje u cijelosti implementiraju međunarodni standardi u cilju zadovoljavanja kriterija podobnosti («fit and proper criteria») za vlasnike i članove uprave, utvrđuje identitet stvarnog vlasnika, provodi postupak licenciranja te izravni nadzor kasina i osiguravajućih društava, a vezano za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.
Ovim se seminarom jasno iskazuje interes Republike Hrvatske za aktivnim sudjelovanjem u borbi protiv pranja novca u kasinima i društvima za osiguranje prihvaćanjem međunarodnih standarda u cijelosti.
Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca iz društava za osiguranje, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), Hrvatskoj Lutriji, HANFA-i, POA-i, MUP-u, USKOK-u i Državnom odvjetništvu.
16.02.2006. | Pisane vijesti