Vijesti

CROLEI INDEKS: PORAST U LIPNJU 0,47 BODOVA - NAVJEŠĆUJE UMJERENI RAST GOSPODARSTVA DO KRAJA GODINECROLEI prognostički indeks hrvatskoga gospodarstva u lipnju je u odnosu na svibanj 2006. porastao za 0,47 bodova. Porast je indeksa rezultat porasta šest od ukupno jedanaest komponenti, prema simetričnim postotnim promjenama, koje sačinjavaju indeks. Difuzni je indeks, kao udio serija koje iskazuju porast u ukupnome broju serija, iznosio 54,5 posto. Budući da od početka 2006. indeks CROLEI raste iz mjeseca u mjesec, do kraja 2006. može se očekivati umjereni rast gospodarske aktivnosti.

Komponente koje su lipnju u odnosu na svibanj 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, ukupna likvidna sredstva, gotov novac i kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka. Unutar indeksa, najveću konzistentnost u kretanju iskazuju monetarne serije, izuzev serije devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom, koje rastu već pet uzastopnih mjeseci u odnosu na prethodni mjesec. Upravo su porasti tih serija, zajedno s porastom broja noćenja turista, najjače pridonijeli porastu vrijednosti prognostičkoga indeksa u lipnju.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u „Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)

28.08.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER POTPISAO MEMORANDUME O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMIMA EUROPSKE ZAJEDNICEMinistar financija Ivan Šuker potpisao je danas u Zagrebu Memorandume o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske komisije koji će omogućiti sudjelovanje Republike Hrvatske u programima Europske zajednice Customs 2007 i Fiscalis 2003.-2007.

Programi su namijenjeni poboljšanju rada i efikasnosti djelovanja Poreznih i Carinskih službi, a provode se kroz niz zajedničkih obrazovnih aktivnosti.

Sudjelovanje u programu Customs 2007 omogućit će hrvatskim Carinskim službenicima unapređenje rada i pravodobnu pripremu za preuzimanje funkcije Carinske službe Europske unije.

Program Fiscalis 2003.-2007. namijenjen je poboljšanju djelovanja nacionalnih poreznih sustava razvojem međusobne suradnje između poreznih službi država članica Europske unije.

Ministar Šuker naglasio je da u ovim, za Ministarstvo financija, iznimno važnim programima sudjelujemo uz minimalno sufinanciranje, budući je tri četvrtine troškova financirano iz programa predpristupne pomoći Europske zajednice.

27.08.2006. | Pisane vijesti

IZMJENJEN PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - VEĆI BROJ STIPENDIJA STUDENTIMA ZA IZVRSNA POSTIGNUĆAPrije početka školske godine ministar financija Ivan Šuker potpisao je izmijenu Pravilnika o porezu na dohodak prema kojem stipendije, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, neće biti oporezive do visine 4.000,00 kuna mjesečno. Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Tijekom dodjele Top stipendija za top studente u organizaciji tjednika Nacional predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader najavio je mogućnost izmjene poreznih opterećenja na stipendije iznad iznosa od 1 600.00 kuna, a sve s ciljem povećanog ulaganja u obrazovanje i znanost.

Pored postojećih mjera stimuliranja ulaganja u znanost i obrazovanje, Ministarstvo financija u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, izmjenom poreznih zakonskih propisa omogućuje, putem umanjenja porezne obveze, dodjeljivanje značajno većeg broja stipendija u slučajevima kada se radi o iznosima preko 1.600,00 kuna. Također, stvorit će se preduvjeti za znatnije uključivanje gospodarskih subjekata u stipendiranje čime se osigurava gotovo dvostruko veći broj stipendija.

Država u ovome trenutku stipendira oko 10.000 studenata s godišnjim iznosom potpore od oko 80 milijuna kuna.

27.08.2006. | Pisane vijesti

ISPRAVAK NETOČNOG I NEPOTPUNOG ČLANKA U JUTARNJEM LISTU OD 17. KOLOVOZA 2006.Suprotno navodima iz članka, u protekla dva mjeseca Ministarstvo financija nije ubrzalo ritam zaduživanja, već upravo suprotno tezi u članku - smanjilo je zaduživanje, budući da je u ta dva mjeseca ostvaren značajan suficit u iznosu od 400 milijuna kuna s kojim je Ministarstvo financija otplatilo stare dugove.

Zaduživanje Ministarstva financija u 2006. godini treba gledati u kontekstu dviju činjenica: 1.) smanjenja deficita koje samo po sebi smanjuje potrebu za zaduživanjem i 2.) orijentacije države da se zadužuje na domaćem tržištu. U razdoblju lipanj i srpanj proračun središnje države zabilježio je suficit od 400 milijuna kuna, što potvrđuje da Ministarstvo financija nije imalo potrebe ubrzavati ritam zaduživanja, već samo otplaćivati stare dugove. Prema tome, u protekla dva mjeseca (lipanj i srpanj) država je otplatila 3.833 milijuna kuna trezorskih zapisa i pri tome se zadužila za 3.850 milijuna kuna. Po toj osnovi povećano je zaduženje za samo 17 milijuna kuna. Tijekom protekla dva mjeseca Ministarstvo financija je izdalo dugoročnu kunsku obveznicu u iznosu od 2,5 milijardi kuna koja je također korištena za otplatu starih dugova: Pariški i Londonski klub u iznosu od 740 milijuna kuna, devizni kredit kod domaćih banaka u iznosu od 1.260 milijuna kuna, otplata kratkoročnog kredita u iznosu od 500 milijuna kuna.

Ispravak se odnosi na članak objavljen u Jutarnjem listu od 17. kolovoza 2006., naslova "Šukerovo ministarstvo ubrzalo ritam zaduživanja", autora g. Viktora Vresnika. Ministarstvo financija je sukladno Zakonu o medijima, a u cilju korektnog informiranja javnosti, zatražilo objavu ispravka netočnih i nepotpunih informacija.

16.08.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC LIPANJ 2005. GODINE BR. 116Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec lipanj 2005. godine br. 116 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za svibanj 2005. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 117, s podacima za lipanj 2005. godine očekuje se krajem kolovoza 2005. godine.02.08.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA LIPANJ 2006. GODINE BR. 128Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 128 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države razdoblje od siječnja do svibnja 2006. godine te bilanci, računu dobiti i gubitka i pregledu stanja obveza i potraživanja javnih poduzeća za prvo tromjesečje 2006.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 40 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 12,2 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,1 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,8 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 13,5 posto), trošarine (godišnji rast od 7,1 posto) te porezi na dohodak i dobit (23,9 posto). U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 39,8 milijarde kuna što je 40,6 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 10,7 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Tako se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nabava nefinancijske imovine konsolidirane središnje države smanjila za 15,4 posto. Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježeno u iznosu od -2,9 milijardi kuna. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 129, s podacima za razdoblje od siječnja do lipnja 2006 godine očekuje se krajem kolovoza 2006. godine.

27.07.2006. | Pisane vijesti

PORAST CROLEI INDEKSA U SVIBNJU NAVJEŠĆUJE NASTAVAK STABILNOG RASTA GOSPODARSTVA POTKRAJ GODINECROLEI je indeks u svibnju u odnosu na travanj 2006. godine porastao za 0.12 bodova. Taj porast indeksa, zajedno s prethodna četiri porasta, daje naznake o stabilnom rastu privredne aktivnosti tijekom četvrtog tromjesečja 2006. CROLEI se indeks sastoji od 11 komponenti - vremenskih serija te se kreće na osnovi promjena u njihovim mjesečnim desezoniranim vrijednostima. U svibnju 2006., šest je komponenti iskazivalo porast u odnosu na travanj iste godine, pa je difuzni indeks kao udio serija koje iskazuju porast u ukupnome broju serija, iznosio približno 54 posto.

Komponente koje su iskazale porast u svibnju u odnosu na travanj 2006. su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Komponente koje su iskazale pad su: promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, broj noćenja turista, nekonsolidirani prihodi državnog, županijskih i općinskih proračuna te devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite i depozite s otkaznim rokom.

Ako se sagledaju trendovi kretanja pojedinih komponenti indeksa, uočljivo je da monetarni agregati gotov novac i ukupna likvidna sredstva te kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka iskazuju pozitivan trend rasta od početka 2006. godine, čime pridonose porastu vrijednosti prognostičkog indeksa. Pozitivne tendencije kretanja monetarnih agregata govore o visokoj likvidnosti sustava u danom periodu koja se očitovala u nižim kamatnim stopama na tržištu novca, ali i u utjecaju snažne kreditne aktivnosti na rast monetarnih agregata šire definicije.

Pozitivne tendencije pokazuje i komponenta zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca koja je zabilježila je rast desezonirane vrijednosti u svibnju 2006. Najveći doprinos rastu zaposlenosti došao iz obrta i slobodnih profesija gdje je zaposlenost povećana za 1.8 posto na mjesečnoj razini, dok je rast zaposlenosti u pravnim osobama iznosio 0.8 posto. Registrirana stopa nezaposlenosti je stoga u svibnju 2006. iznosila 16.7 posto, dok je usporedbe radi u istom mjesecu 2005. ona iznosila 18 posto.

U svibnju je rast zabilježila i sezonski prilagođena nominalna neto plaća po zaposlenom, čija originalna vrijednost stabilno raste od siječnja 2006, te je u prvih pet mjeseci ove godine kumulativno veća za 1.5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Umjeren rast neto nominalne plaće posljedica je rastućih pritisaka na povećanje konkurentnosti hrvatske privrede koji je za posljedicu imao brži rast produktivnosti korporativnog sektora.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).

24.07.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER POTPISAO SPORAZUM IZMEčU VLADE RH I VLADE RUSKE FEDERACIJE O REGULIRANJU OBVEZA BIVŠEG SSSR-a PREMA RHMinistar financija Ivan Šuker je danas u Moskvi potpisao u ime Vlade Republike Hrvatske Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o reguliranju obveza bivšeg SSSR-a prema RH po obračunima vezanim uz robnu razmjenu između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ.

U ime Vlade Ruske Federacije, Sporazum o reguliranju klirinškog duga potpisao je Sergej Storčak, zamjenik ministra financija.

Nakon potpisivanja Sporazuma, ministra Šukera i hrvatsko izaslanstvo primio je ministar financija RF Aleksej Kudrin i tom prigodom potvrđen je obostran interes za jačanjem gospodarske suradnje između dviju zemalja, osobito u području energetike. Ministar Šuker je potvrdio interes Vlade RH i za proširenjem investicijske suradnje u oblasti energetske infrastrukture.

Potpisivanjem Sporazuma, koji je rezultat dugotrajnih pregovora, Hrvatska je, kao prva od zemalja sljednica bivše SFRJ, uredila važno pitanje podmirivanja duga u iznosu od 185,7 milijuna USD, isporukom roba i usluga, a u ugovorenom godišnjem iznosu od 37,1 milijuna USD tijekom idućih pet godina.
Hrvatska strana odlučila se za naplatu isporukom roba i opreme, budući da to pruža mogućnost realizacije potraživanja kroz pet godina, te putem proizvoda visoke tehnologije koji su Hrvatskoj potrebni. Riječ je o opremi za TE Sisak, višenamjenskim helikopterima i sredstvima za pripremu projekta plinovoda iz Mađarske do Donjeg Miholjca.

S hrvatske strane potpisivanju Sporazuma nazočili su Hido Biščević, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija, Ivo Bačić, pomoćnik ministra obrane i Božo Kovačević, veleposlanik RH u Moskvi. S ruske strane potpisivanju Sporazuma su nazočili predstavnici Ministarstva financija RF, Ministarstva vanjskih poslova RF, Ministarstva gospodarskog razvitka i trgovine RF te Vnješekonombanke.

23.07.2006. | Pisane vijesti

JAPANSKA DAROVNICA ZA PRIPREMU PROJEKTA UNUTARNJE VODEMinistar financija Ivan Šuker i direktor regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Anand K. Seth potpisali su danas Ugovor o darovnici japanske vlade u iznosu 500 tisuća američkih dolara, a namijenjenih pripremama za realizaciju projekta unutarnje vode. Projekt unutarnje vode, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 100 milijuna dolara, odnosi se na ulaganje i jačanje institucija za pružanje usluga vodoopskrbe i odvodnje, kao i mjere zaštite od poplava u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Sredstva japanske darovnice koristit će se, među ostalim, za pripremu studija izvedivosti, zatim okolišne, socijalne, ekonomske i druge studije te razvoj planova provedbe projekta, kao i nabavu tehničkih usluga i robe potrebne za izvođenje takvih aktivnost.

Temeljem tih priprema Hrvatska bi do kraja ove godine trebala sa Svjetskom bankom ispregovarati kredit u vrijednosti oko 50 milijuna dolara za realizaciju projekta, a koji bi se koristio u idućoj godini, najavio je ministar Šuker.

Uz sredstva iz kredita, u financiranje projekta uključit će se i jedinice lokalne samouprave, te trgovačka društva uključena u projekt, koji će raznim naknadama na sebe preuzeti preostali dio troškova projekta, kazao je.

Naglašavajući važnost projekta, Šuker je istaknuo da Hrvatska danas ima velike zalihe pitke vode, ali i upozorio da bi nebriga o gospodarenju vodom vrlo brzo mogla promijeniti to stanje.

Projekt Unutarnje vode, koji će i pomoći Hrvatskoj u približavanju direktivama EU, dio je šireg 'masterplana' gospodarenja vodom u Hrvatskoj, u sklopu kojega je prije dvije godine, također uz financijsku pomoć Svjetske banke, započet i Projekt zaštite od onečišćenja voda u gradovima na jadranskoj obali.

U sklopu toga su i projekt zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu, koji se upravo dovršava, te dva dovršena projekta - obnove istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, te istarskog vodovoda i kanalizacije.

Za izvršavanje danas potpisanog ugovora nadležni će biti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske vode, koje su i korisnik sredstava darovnice.

Ministar financija naglasio je da je Svjetska banka do sada kroz 49 darovnica Hrvatskoj osigurala 49 milijuna dolara pomoći, a samo je japanska vlada kroz 23 darovnice donirala više od šest milijuna dolara.

Seth je pak istaknuo kako se nada da će ovo biti jedna od posljednjih darovnica, odnosno da će Hrvatska uskoro proći proces tranzicije i postati članica EU, te time i sama postati donatorom.

17.07.2006. | Pisane vijesti

HRVATSKI SABOR PRIHVATIO REBALANS PRORAČUNA, PRIHODI POVEĆANI ZA 900 MILIJUNA KUNAHrvatski sabor izmjenio je danas ovogodišnji državni proračun slijedom čega se proračunski prihodi povećavaju za gotovo 900 milijuna kuna i iznosit će gotovo 95 milijardi kuna - 7,3 posto više nego lani.

Proračunski se rashodi povećavaju za 413 milijuna kuna i iznosit će 99,2 milijardi kuna.

Više novca dobit će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Fond za razvoj i zapošljavanje, ministarstva pravosuđa, poljoprivrede, znanosti itd.

Na predložene izmjene oporbeni zastupnici i klubovi podnijeli su 50 amandmana, no Vlada i saborska većina sve su ih odbili.

Odbijen je tako amandman kojim su SDP-ovci tražili 110 milijuna kuna za Požeško-slavonsku županiju koja je proglasila bankrot, uz obrazloženje ministra financija Ivana Šukera da, što se tiče pomoći toj županiji, treba pričekati nalaz državne revizije.

U proračunu su za to osigurana dostatna sredstva - najčešće je obrazloženje s kojim je ministar poljoprivrede Petar Čobanković odbio amandmane kojima su HSS-ovci tražili više novca za, npr. izgradnju hladnjača i veletržnica ribom, ruralni razvitak itd.

Odbijeno je i svih 19 amandmana kojima su Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić tražili da država više uloži u slavonske projekte, od osnivanja poduzetničkih zona do zaštite od komaraca.

Odbijeno je i sedam amandmana Zvonimira Mršića, (SDP), četiri SDP-ovaca Mate Arlovića i Mate Gavrana, te po dva Željka Pavlica (MDS), Furia Radina (manjine) i Biserke Perman (SDP).

Za izmjene u državnom proračunu glasovala su 74 zastupnika, 24 su bila protiv, a četiri suzdržana.(Hina)

11.07.2006. | Pisane vijesti