Vijesti

SEMINAR O INTERNET BANKARSTVU I ULOZI FINANCIJSKOG SEKTORA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ureda za sprječavanje pranja novca 8. i 9. prosinca 2005. godine, održan je u Ministarstvu financija stručni seminar o Internet bankarstvu i ulozi financijskog sektora u borbi protiv pranja novca i financiranje terorizma. Tijekom dvodnevnog seminara mnogobrojnim sudionicima iz javnog i privatnog sektora, govorili su predstavnici Ministarstva financija, Europske unije, poslovnih banaka te nadzornih službi nadležnih institucija Belgije, Velike Britanije i Italije.

"Republika Hrvatska je ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija jasno iskazala svoj interes da postane aktivna čimbenik u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" rekao je u pozdravnom govoru državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman te dodao da nove tehnike elektronskog plaćanja predstavljaju nove izazove na koje je Hrvatska spremna odgovoriti, a doprinos tome je i ovaj seminar.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros rekao je da je preventivni sustav na području sprječavanja pranja novca većim dijelom usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, a opredjeljenje je Republike Hrvatske da u potpunosti uskladi svoje zakonodavstvo s najnovijim europskim standardima i međunarodnim instrumentima postavljenim kroz III Direktivu o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te Konvencije Vijeća Europe br. 198. o pranju, traganju, zapljeni i konfiskaciji prihoda od zločina.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama iz poslovnih banaka, FINA-e, HNB-a, nadzornih službi Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), HAGENA-e, Komisije za vrijednosne papire, Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, Ministarstva unutarnjih poslova, POA-e i Državnog odvjetništvo.

08.12.2005. | Pisane vijesti

PEP: OD PRIVATIZACIJE U 2006. OČEKUJE SE PET MILIJARDI KUNAPrivatizacija bi državi u idućoj godini mogla donijeti više od pet milijardi kuna, godinu poslije, 2007. od privatizacije se očekuje 968,7 milijuna, a 2008. prihod od 455,7 milijuna kuna, procjena je koju iznosi hrvatska Vlada u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) 2006.-2008. Riječ je o drugom PEP-u kojega Hrvatska izrađuje kao zemlja kandidat u EU, koji je s jučerašnje sjednice Vlade poslan na ocjenu Europskoj komisiji.

Uz makroekonomski program i javne financije, Vlada posebnu pažnju u PEP-u posvećuje strukturnim reformama, privatizaciji i restrukturiranju, reformama zdravstvenog sustava i javne uprave itd.

Vlada tako i u PEP-u najavljuje ubrzanje privatizacije, a cilj je državni portfelj očistiti do kraja 2007., izuzimajući brodogradnju.

Iz procjena financiranja deficita konsolidirane opće države vidljivo je da se u idućoj godini od privatizacije očekuje više od pet milijardi kuna, a to je godina u kojoj se namjeravaju provesti druga faza privatizacije Ine, privatizacija preostalih udjela, pri čemu se ne navodi kolikih, u HT-u, te Croatia osiguranja.

Prema iznijetim podatcima, država trenutno u svom portfelju ima udjele u ukupno 1.010 društava, od čega je za prodaju raspoloživo njih 734. U većini slučajeva radi se o društvima u kojima država ima do 25 posto udjela, a udjele od 50 do sto posto ima u 116 društava, od čega su 73 raspoloživa za prodaju.

Iz iskustva privatizacije u protekle dvije godine, te s obzirom da su u portfelju većinom gubitaši, predviđa se da će država njihovom privatizacijom uprihodovati između 750 milijuna i milijarde kuna.

U matrici pak provedbenih mjera najavljuje se likvidacija u slučajevima gdje bude ocijenjeno da privatizacija nije izgleda u ukupno 45 društava u kojima objedinjeni državni portfelj prelazi 50 posto plus jednu dionicu.

Privatizacija pak brodogradnje, za koju bi se uskoro trebao donijeti i sveobuhvatan program restrukturiranja i sanacije, Vlada i dalje označava jednim od svojih strateških ciljeva, a napominje da će izbor modela ovisiti o novim zakonima o privatizaciji i o radničkom dioničarstvu.

Model je za sada predložio jedino pulski Uljanik, za razdoblje 2006.-2008, a temelji se na nalaženju strateškog partnera, uvođenju radničkog dioničarstva i zadržavanju u državnim rukama 25 posto plus jedne dionice.

Željeznicu pak u idućoj godini očekuje postavljanje zakonskog okvira za liberalizaciju, te donošenje zakona o razdvajanju HŽ-a, kao i vremenski plan privatizacije ovisnih društava i sl.

Posebnu pažnju Vlada posvećuje i tržištu rada, a broj zaposlenih, prema iznijetim procjenama, u razdoblju od 2006. do 2008. povećao bi se za 54,2 tisuće, sa 1,41 milijuna u ovoj na 1,46 milijuna zaposlenih u 2008.

Istodobno bi stopa nezaposlenosti sa 13,3 posto u ovoj (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) trebala pasti na 12 posto u 2008. godini.

Vlada u PEP-u, kako što je već više puta i naglašeno, očekuje lagano ubrzanje gospodarskog rasta, uz prosječnu stopu od 4 posto godišnje u razdoblju od 2006. do 2008., usporavanje rasta potrošačkih cijena, postupno snižavanje deficita na tekućem računu platne bilance sa 5,8 posto BDP-a u ovoj na 3,8 posto u 2008, smanjenje deficita opće države sa 4,9 posto u 2004. na 2,8 posto BDP-a 2008., itd.

Prema najavama iz PEP-a sredinom iduće godine trebao bi biti izrađen i Nacionalni razvojni program u kojem će se utvrditi prioritetne gospodarske grane, način na koji će država javnim politikama podupirati rast i razvoj privatnog sektora, uvjete restrukturiranja i sanacije velikih industrijskih sustava i dr.(Hina)

08.12.2005. | Pisane vijesti

VODIČ KROZ PRORAČUN NA INTERNET STRANICI MINISTARSTVA FINANCIJAVodič kroz državni proračun za 2006. godinu dostupan je na internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr/str/112/, objavljeno je danas iz tog ministarstva. Namjera je da ovaj vodič bude praktičan priručnik svima koji se u svakodnevnom poslu susreću s raznovrsnim ekonomskim pojmovima i terminima vezanim uz državni proračun - temeljni dokument ekonomske politike za razdoblje od jedne fiskalne godine, ali i potrebom za informacijama i podacima o proračunu.

O tome kako država prikuplja prihode, raspolaže sredstvima te definira prioritete financiranja, odnosno kako upravlja novcem poreznih obveznika.

Ovom se proračunskom publikacijom želi omogući široj javnosti potpunije razumijevanje sustava državnih financija i pridonijeti njihovoj transparentnosti, napominju iz Ministarstva financija.(Hina)

08.12.2005. | Pisane vijesti

VLADA: IZDANJE OBVEZNICA U IZNOSU OD 3,5 MILIJARDI KUNAHrvatska Vlada odlučila je danas na domaće tržište kapitala plasirati desetogodišnje obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna.

To će se zaduženje koristiti za otplatu glavnica kredita koji na naplatu dolaze ove godine, kao i za financiranje dijela proračunskog manjka.

Obveznice će se izdati po cijeni od sto posto nominale, uz nepromjenjivu kamatnu stopu od 5,25 posto godišnje.

Voditelji izdanja su Erste&Steirermarkische banka, HVB Splitska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank i Zagrebačka banka.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da to zaduženje ne potiče vanjsko zaduživanje, a orijentacija države na domaće tržište kapitala ima za cilj ublažiti trend znatnog rasta inozemnog duga.

Naime, od 1999. do 2004. udio vanjskog duga u BDP-u porastao je sa 54 na 83 posto.

Šuker je rekao kako je država za obveznice postigla povoljnije uvjete od onih koje trenutno imaju neke zemlje koje su prošle godine ušle u EU.

To potvrđuje politiku Vlade i demantira kritičare koji iznose katastrofične procjene, kaže Šuker.

Da je situacija tako loša kako tvrde neki oporbeni političari financijsko tržište ne bi reagiralo na ovakav način. To je najbolja potvrda politike ove Vlade u zadnje dvije godine, rekao je Šuker.

Vlada je danas usvojila i Predpristupni ekonomski program (PEP) 2006.-2008. koji bi trebao omogućiti daljnji i ubrzani gospodarski rast i razvoj, a time i unaprijediti životni standard.

Vlada u PEP-u predviđa lagano ubrzanje gospodarskog rasta, prosječno četiri posto godišnje u razdoblju 2006.-2008.

Posebna pozornost posvećuje se privatizaciji, restrukturiranju brodogradnje, željeznice, metalurgije te reformama zdravstva, javne uprave i sl.

Najavljuje se tako ubrzanje privatizacije, a Vlada je mišljenja da bi se preostali državni portfelj, bez brodogradnje, mogao očistiti do kraja 2007.

Vladina je procjena da bi se privatizacijom preostalog državnog portfelja, u kojem su u većini gubitaši, moglo dobiti 750 milijuna do milijardu kuna.(Hina)

07.12.2005. | Pisane vijesti

SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2006.Hrvatski sabor večeras je donio državni proračun za 2006., "težak" 98,8 milijardi kuna, što je za 7,9 milijardi kuna ili 8,7 posto više od ovogodišnjeg.

Za proračun su glasovala 83 zastupnika, a protiv su bila 24. Uz zastupnike vladajuće koalicije i zastupnike manjina te dio nezavisnih, proračun su podržali i zastupnici HSP-a.

Većina saborskih zastupnika u 10-satnom glasovanju, na prijedlog Vlade odbila je sva 304 zastupnička amandmana, kojima je oporba tražila oko 6,4 milijarde kuna.

Najskuplji amandmani odnosili su se na stavke u razdjelu Ministarstva mora, na kojima su zastupnici tražili ukupno povećanje od oko 2,4 milijarde kuna.

Amandmani na razdjel Ministarstva poljoprivrede "težili" su oko 1,4 milijarde, a Ministarstva znanosti 619 milijuna kuna.

Najviše amandmana podnio je HNS, a novčano najviši bili su oni iz SDP-a, koji su dosegnuli tri milijarde kuna.

Proračun za iduću godinu, u ukupnom iznosu od 98,8 milijardi kuna, utemeljen je na projekcijama gospodarskog rasta od 4 posto, inflacije od oko tri posto te deficita opće države od 3,3 posto BDP-a.(Hina)

29.11.2005. | Pisane vijesti

VLADA: ODBIJENI SVI AMANDMANI NA PRIJEDLOG PRORAČUNAVlada je večeras odbila sva 304 amandmana na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, teška oko 6,4 milijarde kuna.

Svi amandmani su odbijeni jer suštinski ništa ne bi promijenili, izjavio je na sjednici Vlade ministar financija Ivan Šuker. Kao što nije bilo suštinske kritike na prijedlog proračuna, nego je to bila politička rasprava, tako ni kroz amandmane nije ponuđeno drugačije viđenje politike za iduću godinu, ocijenio je ministar financija.

Izvijestio je da je najviše amandmana, njih 60 podnjeto na razdjel Ministarstva znanosti, i ukupno su iznosili 619 milijuna kuna, a potom na Ministarstvo poljoprivrede - 57 amandmana teških 1,4 milijarde kuna.

Vrijednosno 'najteži' amandmani podneseni su na razdjel Ministarstva mora, i to 2,4 milijarde kuna.

Saborski su zastupnici najčešće tražili da se novci skinu sa stavke namijenjene POA-i i održavanju Vladina zrakoplova.

"Prema tim zahtjevima POA bi se trebala ukinuti 4 do 5 puta, kao i državni zrakoplov, a predsjednici Vlade i Republike, te dužnosnici trebali bi se valjda voziti vlakom", kazao je Šuker.

Vlada je odbila i svih 10 amandmana podnijetih na zakonski prijedlog o izvršenju državnog proračuna, ali je predložila dva svoja.

Ministar financija izvijestio je da Vlada kroz njih usklađuje taj zakon sa zakonom o zdravstvu, a drugim se definira odnose koji su bili u ovoj godini, a nisu potrebni u idućoj. O čemu je točno riječ ministar nije precizirao.

Hrvatski sabor sutra će odlučivati o amandmanima i državnom proračunu za 2006.(Hina)

28.11.2005. | Pisane vijesti

SABOR: NA PRORAČUN ZA 2006. PRISTIGLO OKO 320 AMANDMANAHrvatska će Vlada, po svemu sudeći, morati odlučivati o oko 320 amandmana "teških" najmanje šest milijardi kuna koje su, uglavnom oporbeni saborski zastupnici, podnijeli na prijedlog državnog proračuna za 2006. Toliko ih je, naime, do danas u podne, kada je istekao rok za podnošenje amandmana, pristiglo u nadležnu saborsku službu. Najviše amandmana uputili su HNS-ovci, čak 110, "teških" preko milijardu kuna.

Najviše ih je podnio Zlatko Kurečić (51 amandman) koji traži preraspodjelu sredstava u korist infrastrukturnih projekata u Varaždinskoj županiji - uglavnom za gradnju škola, vrtića i sportskih dvorana. Njegova stranačka kolegica Alenka Košiša Čičin-Šain najavljuje amandmane za modernizaciju željeznica u vrijednosti od pola milijarde kuna.

Novčano "najteže" amandmane, vrijedne oko tri milijarde kuna, podnijeli su SDP-ovi zastupnici: za lokalne gospodarske i infrastrukturne projekte, poput poduzetničkih zona, modernizacije željezničke i riječne mreže, Mato Arlović, Mato Gavran i Ljubica Brdarić traže milijardu kuna. Isto toliko traži Zvonimir Mršić za infrastrukturne projekte, pola milijarde kuna za navodnjavanje traži Ivica Pančić, a Marija Lugarić 100 milijuna kuna za školstvo.

HSS, pak, u desetak amandmana traži da se iz 98,8 milijardi kuna previđenog proračuna za iduću godinu, više od pola milijarde preraspodijeli za poljoprivredu - za uvođenje nacionalne mirovine koju bi primali umirovljeni poljoprivrednici koji nemaju nikakve prihode traži se 300 milijuna kuna.

Amandmani IDS-a vrijedni su oko 200 milijuna kuna, a okrenuti su lokalnim projektima u Istri. Po 250 tisuća kuna traži se za zvjezdarnicu u Višnjanu te uređenje rodne kuće Matije Vlačića Ilirika.

Oko 100 milijuna kuna za Slavoniju najavljuje nezavisni klub Branimira Glavaša, a oko 120 milijuna zastupnik SBHS-a Vilim Herman, uglavnom za osnivanje agrobanke.

Sto milijuna kuna za Slavonski Brod tražit će Frano Piplović (DC), a SDSS gotovo dva milijuna za redovito funkcioniranje sedam općina u Lici i Slavoniji (područja od posebne državne skrbi).

Vlada će o amandmanima odlučivati u ponedjeljak, a Sabor idući dan glasovati o amandmanima i samom proračunu.(Hina)

24.11.2005. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS ISKAZAO SEDMI UZASTOPNI MJESEČNI PORAST VRIJEDNOSTI "“ NASTAVAK UMJERENOG RASTA GOSPODARSTVAU rujnu 2005. godine CROLEI prognostički indeks je iskazao sedmi uzastopni mjesečni porast vrijednosti u iznosu od 0.14 boda. S obzirom da je spomenuti porast indeksa umjeren može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje nastavak umjerenog rasta realne ekonomske aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu. U strukturi CROLEI indeksa, tri komponente su zabilježile rast desezonirane vrijednosti, dok je ostalih osam komponenti indeks ostvarilo pad desezonirane vrijednosti.

Pad desezoniranih vrijednosti zabilježile su komponente nominalna neto plaća po zaposlenom, zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca te promet u trgovini na malo iz realnog sektora, komponenta uvoz strojeva i transportnih uređaja iz sektora međunarodne trgovine, komponenta nekonsolidirani prihodi državnih, županijskih i općinskih proračuna iz fiskalnog sektora te komponente ukupna likvidna sredstva, devizne rezerve poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca iz monetarnog sektora. Komponenti ukupna likvidna sredstva ovo je prvi pad desezonirane vrijednosti od prosinca 2004. S druge strane, rast desezoniranih vrijednosti zabilježila je komponenta broj noćenja turista iz realnog sektora, što upućuje na potvrdu dobrih rezultata ostvarenih u turističkoj podsezoni. Rast desezoniranih vrijednosti zabilježile su i komponente gotov novac te štedni i oročeni depoziti iz monetarnog sektora. Značajno je napomenuti da od svih komponenti koje su ostvarile i rast i pad desezoniranih vrijednosti, jedino komponenta gotov novac bilježi dugotrajniji rast vrijednosti, dok vrijednosti ostalih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju uglavnom osciliraju.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine.

24.11.2005. | Pisane vijesti

VLADA: DOBIT JAVNIH PODUZEĆA U 2005. PORASLA 55 POSTOTvrtke u državnom vlasništvu prošle su godine poslovale sa 1,8 milijardi kuna dobiti, što je znatno više, za 55 posto, nego li godinu prije, istaknuo je premijer Ivo Sanader koji je s ministrom financija Ivanom Šukerom danas odbacio optužbe oporbe da je Vlada tom dobiti "krpala rupe u proračunu".Ni za jedno od 19 poduzeća u većinskom vlasništvu države (na toj listi više nije HT), Vlada nije donijela odluku o povlačenju i lipe iz dobit za prošlu godinu, kazao je Šuker na sjednici Vlade koja je raspravila poslovanje tih tvrtki u 2004.

Potkrepljuje to podatcima da su u prošloj godini ulaganja tih tvrtki u imovinu povećana za 1,2 milijarde kuna u odnosu na 2003., odnosno da su im ulaganja porasla sa 16,4 milijarde na 17,6 milijardi kuna u 2004.

Šuker navodi primjer HŽ-a koji je lani investirao 1,8 milijardi kuna, što je oko 600 milijuna kuna više nego godinu prije. Veseli ga i što državne tvrtke ove godine ulažu još i više nego lani.

Tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 40,6 milijardi kuna, dok su im rashodi iznosili 38,7 milijardi. S dobiti je poslovalo njih 15 i njihova ukupna neto dobit je 1,8 milijardi kuna.

To je sjajan rezultat, javna su se poduzeća okrenula unutrašnjim rezervama, rade efikasnije, a u mnogima smo, zbog nesposobnosti, promijenili upravljačke strukture, istaknuo je premijer.

Najveću neto dobit od 1,2 milijarde kuna ostvarila je INA, slijedi HEP sa 439,2 milijuna kuna, Croatia osiguranje sa 105,4 milijuna, itd.

S gubitkom su u prošloj godini poslovala četiri tvrtke u državnom vlasništvu - HŽ, Hrvatske pošte, Vjesnik i ACI. Ukupni njihov gubitak je 315,4 milijuna kuna, pri čemu je najveći kod HŽ-a (175,4 milijuna), a slijede HP (134,7 milijuna), Vjesnik (10,8 milijuna), te ACI (1,5 milijuna).(Hina)

23.11.2005. | Pisane vijesti

SABOR: POTPORA NOVOM ZAKONU O REVIZIJIPrijedlog novoga Zakona o reviziji naišao je danas na potporu svih saborskih zastupnika, koji su u raspravi isticali nužnost uvođenja reda u područje revizije i svih poslovnih subjekata koji su svoje poslovanje dužni podvrgnuti reviziji.

Novim se zakonom, među ostalim, predviđa da rad revizorskih kuća nadzire Hrvatska revizorska komora, a nadzor nad njezinim djelovanjem obavljalo bi Ministarstvo financija.

Zakonom se propisuje i da jednom godišnje reviziji podliježu dionička i društva s ograničenom odgovornošću s prihodima većina od 30 milijuna kuna, zatim banke, osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi.

Propisuju se i uvjeti po kojima strane revizorske kuće mogu poslovati u Hrvatskoj - moraju osnovati podružnicu u Hrvatskoj, poznavati hrvatski jezik i zakonodavstvo u području računovodstva.

Revizorske usluge mogla bi obavljati revizorska društva i samostalni revizori u kojima najmanje tri četvrtine glasačkih i upravljačkih prava imaju ovlašteni revizori.

Ante Markov (HSS) drži da će novi zakon, usklađen sa smjernicama EU, doprinijeti otklanjanju sumnje da se revizije u nekim poduzećima obavljaju po političkom ključu, odnosno da im se dopušta da rade što i kako žele, već da će viša razina nadzora osigurati neovisnost i učinkovitost revizije.

Šime Prtenjača (HDZ) podsjeća na poznati slučaj američke tvrtke Enron, koja je, kaže, bankrotirala kada se otkrilo da je koristila lažna revizorska izvješća kojima je poslovno stanje prikazivala drugačije od stvarnog.

SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović (SDP) pita, pak, jesu li Ministarstvu financija dane prevelike ovlasti da nadzire rad Revizorske komore, zbog, kako kaže, sumnje da bi se neke revizorske kuće mogle politički favorizirati.

Te je sumnje pokušao otkloniti ministar financija Ivan Šuker, istaknuvši da netko mora nadzirati i rad Komore, napomenuvši da su se s takvom odredbom složili i sami revizori.(Hina)

23.11.2005. | Pisane vijesti