Vijesti

TAJNI RAČUN NE POSTOJI - NAVEDEN JE U EVIDENCIJAMA U MINISTARSTVU FINANCIJAPovodom prozivanja Ministarstva financija u vezi "postojanja tajnog računa u inozemstvu" priopćujemo sljedeće:

"Ministarstvo financija demantira postojanje tajnog računa, te je netočna tvrdnja da o predmetnom računu Državna revizija nema saznanja. Od otvaranja predmetnog računa Državnoj je reviziji u svim proteklim godinama predočen izvod i stanje na predmetnom računu, te je Državna revizija u svim svojim godišnjim izvješćima od 1999. godine konstatirala postojanje predmetnog računa, te saldo na istome.

Ne odgovara tvrdnja da o predmetnom računu ne postoji evidencija u Ministarstvu financija, jer je račun poimence naveden uz prikaz dolarskog salda i kunske protuvrijednosti u Popisu imovine i obveza Državne riznice od uspostave tog popisa 2002. godine. Taj račun je zadnji put korišten u listopadu 2001. godine, kada ga je Vlada premijera Ivice Račana koristila za drugu fazu privatizacije HT-a. Nakon toga račun je u mirovanju, te po njemu nije bilo transakcija."

09.02.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC PROSINAC 2005. GODINE BR. 122Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec prosinac 2005. godine br. 122 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za studeni 2005.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države ostvareni su na razini 82,571 milijardi kuna što u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine predstavlja povećanje od 7,4%.

Najveći doprinos rastu ukupnih prihoda konsolidirane središnje države dali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji su zabilježili međugodišnje povećanje od 8,4%, zatim prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje s međugodišnjim ostvarenim rastom od 6,1% te prihodi od poreza na dobit koji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježili porast od 27,1%. U isto vrijeme, rashodi konsolidirane središnje države su dosegli razinu od 83,523 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na isto razdoblje 2004. godine.

Najveći doprinos rastu rashoda konsolidirane središnje države dali su rashodi za naknade zaposlenima koji su zabilježili međugodišnji porast od 5%, zatim rashodi za socijalne naknade s zabilježenim godišnjim porastom od 2,6%, rashodi za korištenje dobara i usluga s godišnjim rastom od 9,4% , rashodi za kamate s zabilježenim međugodišnjim rastom od 15,5% te ostali rashodi s godišnjim rastom od 17%.

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države je u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine ostvareno na razini od 5,649 milijardi kuna te je zabilježilo međugodišnje smanjenje od 26,3% prvenstveno kao rezultat smanjenog obima izgradnje autocesta u 2005. godini u usporedbi s godinom ranije. Neto pozajmljivanje/zaduživanje odnosno mjera manjka / viška konsolidirane središnje države sukladno GFS 2001 metodologiji za prikaz državnih financija, izraženo kao razlika prihoda, rashoda i neto stjecanja nefinancijske imovine, je u prvih jedanaest mjeseci 2005. ostvareno na razini -6,602 milijarde kuna.

Ovakvo ostvarenje neto pozajmljivanja/zaduživanja predstavlja međugodišnje smanjenje od 31,3% odnosno izraženo u postotku bruto domaćeg proizvoda predstavlja međugodišnje smanjenje od 1,7 postotna boda.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 123, s podacima za prosinac 2005. godine očekuje se krajem veljače 2006. godine.

08.02.2006. | Pisane vijesti

PROŠLE GODINE ODOBRENO 7,1 MILIJARDU KUNA DRŽAVNIH JAMSTAVAHrvatska je Vlada u prošloj godini izdala jamstava za ukupno 7,1 milijardu kuna, od čega financijskih jamstava u iznosu 3,7 milijardi kuna, te 3,4 milijarde kuna činidbenih jamstava, podatci su Ministarstva financija.

Zakonom o izvršenju proračuna nije propisan iznos novih činidbenih jamstava, nego samo ukupan iznos novih financijskih jamstava i za 2005. utvrđen je iznos od četiri milijarde kuna. Podatci o izdanim financijskim jamstvima potvrđuju da se država držala tog zakonskog limita.

Naime, financijskih jamstava izdano je u iznosu 3,7 milijardi kuna, a prema podatcima Ministarstva financija, potencijalne obveze po danim financijskim jamstvima, prema tečaju i kamatnim stopama na zadnji dan prošle godine, su oko pet milijardi kuna.

Najvećim dijelom jamstvima su 'pokriveni' krediti za cestogradnju, odnosno krediti Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, ukupno 2,5 milijardi kuna.

Slijede brodogradilišta koja su dobila jamstva na iznos od 629,7 milijuna kuna, te splitska i sisačka željezara s iznosom jamstava od 236,9 milijuna kuna, a država je jamčila i za kredit TLM-u u iznosu 75,6 milijuna kuna.

Uz to, državna jamstva dobila su i Lučka uprava Dubrovnik, čiji je kredit za projekt izgradnje obalne infrastrukture dan uz državno jamstvo u iznosu 199,8 milijuna kuna, riječka Jadrolinija na iznos 59,9 milijuna kuna, a samo se jedno jamstvo i to u iznosu dva milijuna kuna odnosi na turizam, konkretno Nacionalni park Paklenica i nastavak uređenja posjetiteljskog centra.

Ukupno 3,4 milijarde kuna danih činidbenih jamstva, koja su u pravilu vezana za okončanje posla i mogu se davati na temelju predujmova, odnose se na brodogradilišta.

Državna jamstva, temeljem kojih otplata kredita može pasti na teret države, uključena su i u javni dug.

Posljednji zbirni podatci Ministarstva financija, s kraja listopada prošle godine, pokazuju da su ukupna državna jamstva potkraj listopada 2005. iznosila 13 milijardi kuna, odnosno 5,9 posto BDP-a.

Sam javni dug krajem listopada iznosio je 100,8 milijardi kuna, a dodaju mu li se i državna jamstva ukupan je iznos 113,8 milijardi kuna.(Hina)

31.01.2006. | Pisane vijesti

KLADIONICE, CASINA, AUTOMAT KLUBOVI 2005. U PRORAČUN 343 MILIJUNA KUNAPriređivači igara na sreću - u kladionicama, casinima i automat klubovima - ukupno su u državni proračun prošle godine uplatili 343,1 milijun kuna, što je oko 30 posto više nego li u 2004., podatci su Ministarstva financija.

Iz podataka o uplatama naknada za priređivanje igara na sreću u casinima, automat klubovima i kladionicama proizlazi da su se u prošloj godini Hrvati više kladili i igrali na automatima, a nešto manje zalazili u casina.

Tako su za 33,7 milijuna kuna ili 29,5 posto povećani prihodi proračuna po osnovi naknada i koncesija za kladionice, a za 39 milijuna kuna ili 35,3 posto iz automat-klubova.

Zakonom o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, igre na sreću razvrstane su u lutrijske igre, igre u casinima, kladioničke igre i igre na sreću u automat-klubovima.

Pravo na priređivanje lutrijskih igara, kao što su loto, toto, bingo i druge, isključivo su pravo Hrvatske lutrije i podatci se ne odnose na te igre, nego na priređivanje drugih igara (casino, ladionice i automat klubovima) kojima se, na temelju koncesije i odobrenja, mogu baviti trgovačka društva sa sjedištem u Hrvatskoj.

Lani je 14 trgovačkih društava koja priređuju kladioničke igre, u proračun s osnova mjesečne naknade (pet posto od osnovice) za priređivanje klađenja uplatilo 147,7 milijuna kuna, dok su 2004. uplatili 114 milijuna kuna.

Prema podatcima Ministarstva financija, kladionice imaju otvorenih 1.817 uplatnih mjesta i 3.517 zaposlenih.

Koncesiju pak za priređivanje igara na sreću u automat-klubovima posjeduje 47 trgovačkih društava, a oni plaćaju naknadu u iznosu 25 posto od osnovice za obračun naknade. Koncesionar je dužan plaćati i godišnju naknadu u iznosu od 300 tisuća kuna za svako dobiveno odobrenje po pojedinom automat-klubu.

Ti su koncesionari u 2005. s osnove mjesečne i godišnje naknade u proračun uplatili ukupno 149,8 milijuna kuna, dok su 2004. uplatili 110,7 milijuna kuna.

Koncesiju za priređivanje igara na sreću u casinima ima 13 trgovačkih društava, koji plaćaju mjesečnu koncesijsku naknadu od 15 posto od osnovice za obračun naknade.

S osnova mjesečne naknade za priređivanje igara na sreću u casinima prošle su godine trgovačka društva u korist proračuna uplatila 23,5 milijuna kuna, što je oko 1,4 milijuna kuna manje nego li 2004.

Prihodi od igara na sreću, temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2006., raspodjeljuje se organizacijama koje promiču razvoj športa, pridonose borbi protiv droga i svih drugih oblika ovisnosti, koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, kulturom i tehničkom kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih, te organizacijama koje pridonose razvoju civilnog društva.(Hina)

30.01.2006. | Pisane vijesti

VINKOVCI: POTPISAN MEMORANDUM O FINANCIRANJU DVAJU ISPA PROJEKATAU Vinkovcima su danas potpisana dva Memoranduma o financiranju ISPA projekata o "Obnovi željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica" i "Program za vode i otpadne vode u Karlovcu", vrijednih oko 111 milijuna eur-a.

Memorandume su potpisali državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić i šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.

Ta dva projekta prvi su hrvatski projekti koji se financiraju sredstvima Europske unije iz ISPA programa, rekla je Pejčinović Burić, nacionalna koordinatorica za ISPA, obraćajući se nazočnima u dvorani hotela Slavonija u Vinkovcima.

Vrijednost projekta obnove željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica je 75,6 milijuna eura u čemu EU sudjeluje s 28,7 milijuna eura, a hrvatsko nacionalno sufinanciranje iznosi 46,9 milijuna eura.

Program razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Karlovca vrijedan je je 36 milijuna eura od čega su sredstva ISPA pretpristupnog programa 22,5 milijuna eura, a preostalih 13,5 milijuna osigurat će se iz sredstva nacionalnog sufinanciranja od čega je 10 milijuna eura kredit Europske banke za obnovu o razvoj.

Potpisivanju Memoranduma nazočni su bili i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, ministar financija Ivan Šuker, župani Vukovarsko-srijemske i Karlovačke županije Božo Galić i Ivica Horvat, saborski zastupnici te predstavnici Hrvatskih voda i Hrvatskih željeznica.(Hina)

29.01.2006. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS: NASTAVAK UMJERENOG RASTA GOSPODARSKE AKTIVNOSTINakon što je CROLEI prognostički indeks u listopadu 2005. iskazao vrlo blagi pad vrijednosti u iznosu od 0.03 boda, u mjesecu studenom indeks je ostvario porast od 0.25 boda. U strukturi CROLEI indeksa, sedam komponenti je zabilježilo rast desezonirane vrijednosti, dok su ostale četiri komponente indeksa ostvarile pad desezonirane vrijednosti.

Rast desezoniranih vrijednosti zabilježile su komponente nominalna neto plaća po zaposlenom i promet u trgovini na malo iz realnog sektora, komponenta uvoz strojeva i transportnih uređaja iz sektora međunarodne trgovine te komponente ukupna likvidna sredstva, štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka, devizne rezerve poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca iz monetarnog sektora.

S druge strane, komponenta nekonsolidirani prihodi državnih, županijskih i općinskih proračuna iz fiskalnog sektora, komponenta gotov novac iz monetarnog sektora te komponente zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca i broj noćenja turista iz realnog sektora iskazali su pad desezonirane vrijednosti. Značajno je napomenuti da od svih komponenti koje su ostvarile i rast i pad desezoniranih vrijednosti, komponenta gotov novac zabilježila je drugi pad vrijednosti zaredom nakon 11 mjeseci rasta, a desezonirana vrijednost trgovine na malo je nakon nekoliko mjeseci negativnog trenda konačno iskazala blagi porast vrijednosti, što bi moglo ukazivati na oporavak u toj djelatnosti, dok vrijednosti ostalih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju ili osciliraju ili imaju dugotrajniji trend rasta.

S obzirom da je nakon vrlo blagog i privremenog pada indeksa iz mjeseca listopada slijedio porast vrijednosti indeksa u studenom praćen umjerenom vrijednošću difuznog indeksa, može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje nastavak umjerenog rasta realne ekonomske aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).

26.01.2006. | Pisane vijesti

POREZNICI OČEKUJU 900 TISUĆA POREZNIH PRIJAVA ZA 2005.Hrvatski će građani do posljednjeg dana za predaju, 28. veljače, podnijeti oko 900 tisuća prijava poreza na dohodak za 2005., što je gotovo na istoj razini kao i za 2004, procjena je Porezne uprave. Poreznici naglašavaju da za 2005. u odnosu na godinu prije vrijede promijenjena pravila oporezivanja - smanjen je ukupni iznos ostalih poreznih olakšica koji se priznaju za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje te stambene potrebe.

Ukupno sve te olakšice za 2005. mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje (dosad pojedinačno po 12 tisuća kuna).

Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.

Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto tako se primjenjuju na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice i to:

-stopa od 15 posto do 38.400 kuna,

-stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna,

-stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna

-stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.

Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestio je da će svi umirovljenici na isječku o mirovini za siječanj dobiti i obavijest o mirovinskim primanjima u prošloj godini te iznosu obračunatog poreza i prireza čiju kopiju trebaju, ako prijavljuju porez, priložiti poreznoj prijavi.

Poslodavci i isplatitelji primitaka dužni su građanima dostaviti izvješća o isplatama u 2005., koji se prilažu poreznoj prijavi, a sadrže podatke o plaćenim porezima, a iste podatke do 31. siječnja na posebnim obrascima trebaju dostaviti Poreznoj upravi. Banke će pak dostaviti izvješća o kamatama na stambene kredite.

A poreznici su, po zadnjim podacima, građanima po osnovu obrađenih poreznih prijava poreza na dohodak za 2004. godinu vratili gotovo 1,3 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je, ističu u Ministarstvu financija, iznos oko kojeg bi se mogao kretati i povrat za 2005. Zaprimljeno je 889 tisuća poreznih prijava.

Na svojoj internetskoj stranici Porezna uprava objavila je i brošuru Godišnja prijava poreza za 2005., s primjerima popunjavanja obrasca za prijavu dohodka DOH, a dostupan je i besplatan info-telefon za sve informacije upravo oko porezne prijave za 2005. i njezina ispunjavanja i to 0800 66 99 33.(Hina)

25.01.2006. | Pisane vijesti

PRIJAVA PDV-A ELEKTRONIČKIM PUTEMPoduzetnici ili obrtnici u sustavu PDV-a od sada će prijavu poreza na dodanu vrijednost za određeno obračunsko razdoblje, mjesečno ili tromjesečno, moći podnijeti elektronički, korištenjem usluge e-PDV, nove usluge u okviru Hitro.hr servisa koja je u utorak predstavljena u Banskim dvorima.

Tom je prigodom premijer Ivo Sanader podsjetio da je Vlada u protekle dvije godine dala veliki značaj promicanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija te na uvođenje i značaj servisa Hitro.hr, nazivajući to pretvaranjem birokracije u hitrokraciju.

Preduvjeti za korištenje usluge e-PDV su posjedovanje korisničkog, digitalnog certifikata kojeg izdaje Financijska agencija (FINA), te programsku podršku, odnosno aplikativni softver koji osigurava Porezna uprava.

e-PDV prva je elektronička usluga Porezne uprave iz sustava e-Porezna, a ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo kao sljedeću uslugu najavljuje e-porezno knjigovodstvo, čime će obveznici moći imati neposredan uvid u obveze i potraživanja prema Poreznoj upravi, a uslijedit će i usluge elektroničkog podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak i poreza na dobit.

Do kraja ove godine praktično sve usluge Porezne uprave trebale bi biti dostupne on-line, pa bi građani, kako je najavljeno, iduće godine mogli elektroničkim putem poslati i godišnju prijavu poreza na dohodak.

Uvođenje e-PDV-a ocijenjeno je do sada najzahtjevnijim i najsloženijim, s obzirom da "lavovski" dio proračuna prolazi kroz sustav PDV-a.

Godišnje se od PDV-a ukupno naplati nešto manje od 42 milijarde kuna, kroz povrat PDV-a obveznicima se vrati oko 9 milijardi, pa je prihod proračuna od PDV-a oko 32 milijarde kuna, kazao je ministar financija Ivan Šuker.

Značaj uvođenja elektroničkih usluga i projekta e-Porezna potkrijepio je i podatcima da se Poreznoj upravi godišnje podnese više od 1,1 milijardu obrazaca.

Samo pravne osobe mjesečno Poreznoj upravi podnesu 630 tisuća obrazaca, tromjesečno 80 tisuća, a godišnje 75 tisuća, što je ukupno oko 782.500 obrazaca godišnje, kazao je Šuker.

Kada bi se tih 782.500 obrazaca poredali jedan do drugoga to bi bio niz od 232 kilometra, ili kada bi se stavili jedan na drugi stup visok 86 metara, a visina zgrade "Zagrepčanke" je 95 metara, slikovito je opisao Šuker.

Uz projekt e-Porezna, ministar je poseban značaj dao i projektu e-Riznica, povezivanju proračunskih korisnika i državne riznice.

e-Riznica strateška je odrednica Ministarstva za ovu godinu, kazao je Šuker, koji se nada da će se krajem ove godine moći reći da je Državna riznica u potpunosti profunkcionirala.

Premijer Sanader istaknuo je kako je želja Vlade da država, građani, poduzetnici budu partneri u punom smislu te riječi.

Servis Hitro.hr do sada je otvoren u osam gradova, a premijer je najavio da će se za 15-ak dana biti uveden u sva županijska središta. Krajnji cilj je da svaka poslovnica FINA-e, njih 134, imaju svoj ured Hitro.hr, kazao je.

23.01.2006. | Pisane vijesti

POPISAN UGOVOR O DAROVNICI ZA TEHNIČKU POMOĆ ZA POTPORU PROJEKTU ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA U PRIOBALNOM PRODRUČJUMinistar financija Ivan Šuker i rukovoditelj sektora za društvene djelatnosti Svjetske banke Hermann von Gersdorff potpisali su danas Ugovor o darovnici u vrijednosti od 1,94 milijuna eura za podršku Projektu zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području tzv. Projekt Jadran.Sredstva iz ove darovnice, kojima upravlja Svjetska banka, osiguralo je nizozemsko Ministarstvo za razvojnu suradnju, a glavni korisnik tih sredstava bit će Hrvatske vode, odnosno njihova novoosnovana tvrtka kćer Hrvatske vode-Jadranski projekt d.o.o., osnovana upravo za provedbu ovog projekta u sklopu kojeg će se izgraditi uređaje za pročišćenje voda duž hrvatske jadranske obale.

Ova će se sredstva, prema riječima generalnog direktora Hrvatskih voda Slavena Rajnovića, koristiti za izradu pripremne dokumentacije (studije utjecaja na okoliš, izvodljivosti i sociološke studije) te projektnu dokumentaciju za niz gradova i općina u Dalmaciji, Istri i sjevernom Primorju, uključujući i otoke.

Svrha Projekta Jadran, čija je ukupna vrijednost prema Rajnovićevim riječima oko 120 milijuna eura, je osigurati ekološki prihvatljiv gospodarski razvoj, unaprijediti poslovanje komunalnih poduzeća te nadzor nad kakvoćom vode, rekao je ministar Šuker. Zaštita voda, dodao je, spada u jedan od strateških ciljeva Vlade te je planirano da se u tu svrhu u narednih nekoliko godina uloži oko 750 milijuna eura.

Osim za priobalje, prema riječima nizozemskog veleposlanika Lionela Veera, već su započeti i razgovori o suradnji na zaštiti kontinentalnih voda, jer intenziviranje gospodarskih aktivnosti, povećanje stanovništva, ali i stalni rast broja turista u Hrvatskoj povećavaju pritisak na kvalitetu vode.

U prvoj fazi Projekta Jadran obuhvaćena su područja Rijeke, Opatije, Ike, Ičića, Lovrana, Zadra, Sv. Filipa i Jakova, Pakoštanima i Biogradu, odnosno područja s oko 150 tisuća stanovnika te više od 300 tisuća sezonskih gostiju. Tako su primjerice u Opatiji već izgrađene tri crpne stanice, a u tijeku su radovi na izgradnji 10 novih stanica, kao i radovi na nastavku izgradnje kolektorske mreže. U Zadru i Biogradu su pak započete aktivnosti na izgradnji podmorskih ispusta. Druga je faza Projekta planirana za 2008. godinu, no von Gersdorff je kazao kako bi njena realizacija mogla započeti puno prije toga.

16.01.2006. | Pisane vijesti

DOSTAVLJANJE IP OBRAZACA POREZNOJ UPRAVIPoslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće ili mirovine dužni su dostaviti Poreznoj upravi podatke o isplaćenim plaćama ili mirovinama.

Navedeni podaci predaju se na Izvješću o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu - IP obrascu koji prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN 95/05) zamjenjuje dosadašnji PK-1 obrazac.

IP obrasci mogu se predati u papirnatom obliku ili na disketi HD 3,5, CD-u ili DVD-u, osobno ili putem pošte u nadležnu ispostavu Porezne uprave, a rok za dostavu je 31. siječnja 2006. godine.

Program za prihvat IP obrazaca na elektronskom mediju i detaljnije upute mogu se pronaći na službenim Internet stranicama Porezne uprave - www.porezna-uprava.hr.

12.01.2006. | Pisane vijesti