Vijesti

SABOR: ZA REBALANS PRORAČUNA GLASOVALO 80 ZASTUPNIKAHrvatski je sabor u utorak navečer prihvatio Vladin prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, za koji je glasovalo 80 zastupnika, a usprotivilo mu se njih 41. Rebalansom su planirani proračunski prihodi smanjeni za 786 milijuna kuna, pa u konačnici iznose 85,5 milijarda kuna.

Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodijeljeno nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima će se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u konačnici znači razliku od 15-ak milijuna kuna.

Najviše proračunskog novca u preraspodjeli će otići na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i plaće (346,4 milijuna kuna).

Stambenu štednju država će poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomoć za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada građanima (za 111
milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd.

Proračunski je deficit s planiranih 3,7 povećan na 4,2 posto BDP-a.

Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)

11.07.2005. | Pisane vijesti

OBAVIJEST O PREKIDU TERETNOG PROMETA NA CARINSKOJ ISPOSTAVI TOVARNIK ZBOG RADOVA OD 11. DO 31. SRPNJA 2005.Ovim obavještavamo javnost da zbog izvođenja radova na graničnom prijelazu Šid (Srbija i Crna Gora) u periodu od 11. do 31.srpnja 2005. godine, obustaviti će se promet teretnih motornih vozila preko navedenog graničnog prijelaza. Zbog navedenog molimo da se koriste alternativni najbliži granični prijelazi Bajakovo i Ilok.10.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA: TURIZMU 10-POSTOTNA STOPA PDV-AOd početka slijedeće godine po sniženoj, 10 postotnoj stopi plaćat će se PDV na usluge smještaja i na agencijske provizije, predviđaju izmjene Zakona o PDV-u koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.

Time se, ističe ministar financija Ivan Šuker, izjednačuju porezne stope za domaće i strane turiste, te domaće i strane agencije.

Naime, do sada je vrijedila nulta stopa PDV-a na usluge organiziranog boravka inozemnih turista, dok su domaći turisti plaćali 22-postotnu stopu PDV-a.

Prihvati li Sabor Vladin prijedlog, od početka iduće godine usluge smještaja ili smještaj s doručkom, polupansionom ili punim pansionom u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za te usluge oporezivat će se po stopi od 10 posto.

Procjena je da će proračun zbog oporezivanja turizma po nižoj stopi u idućoj godini izgubiti oko sto milijuna kuna.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, no, odredbe o olakšicama koje se brišu u tom Zakonu unijela je u posebne zakone - o slobodnim zonama, o područjima posebne skrbi, o brdsko-planinskim područjima i Gradu Vukovaru, pa će korisnici i područja na koja se odnose imati iste olakšice kao i sada.

U saborsku je proceduru upućen i prijedlog zakona o humanitarnom razminiranju, kojim se uz ostalo predviđa da poslove razminiranja mogu obavljati ovlaštene pravne i fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Zakonom se uvodi i zanimanje pirotečnikih nadglednika koji bi svakodnevno nadgledali radove i najmanje svaka tri dana kontrolirali obavljanje radove. Samo bi njihovo zapošljavanje u Hrvatskom centru za razminiranje koštalo 9,6 milijuna kuna godišnje.

Pravo na starosnu mirovinu pirotehničari bi imali bez obzira na životnu dob kada skupe 30 godina staža, od čega najmanje 10 na razminiranju.(Hina)

07.07.2005. | Pisane vijesti

PROMET PUTNIKA I ROBA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA ODVIJA SE UOBIČAJENO I BEZ ZASTOJA UNATOČ ŠTRAJKU UPOZORENJA CARINSKOG SINDIKATAMinistarstvo financija, Carinska uprava poduzimali su tijekom dana sve zakonom propisane mjere i radnje vezane uz osiguranje carinskog postupka kako štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske ne bi utjecao na neometano odvijanje putničkog i robnog prometa na svim graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama. Prema posljednjim saznanjima promet putnika i roba na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama odvija se uobičajeno i bez zastoja.

Također, rad je organiziran na način da se promet putnika i roba odvija bez zastoja, a poduzete su i sve potrebne mjere kako bi se robno carinjenje odvijalo neometano.

Na graničnim prijelazima prema Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na jugu Hrvatske promet putnika i roba odvija se uobičajenim tempom za ovo doba godine.

Na graničnom prijelazu Bregana pojačan je putnički promet što se i očekivalo za početak turističkog vala koji bi trebao uslijediti tijekom vikenda. Ovim još jednom skrećemo pozornost kako je na tom graničnom prijelazu ionako već neko vrijeme otežan robni carinski postupak na lazu u Hrvatsku zbog izvođenja građevinskih radova, o čemu je javnost već izvješćena.

Također, povećan je izlazni putnički promet na graničnom prijelazu Bajakovo koji je uobičajen u ovo doba godine, kada su turski državljani u tranzitu našim područjem radi odlaska na godišnje odmore.

07.07.2005. | Pisane vijesti

NOVA EMISIJA DRŽAVNIH EUROOBVEZNICA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUHrvatska Vlada sutra bi trebala donijeti odluku o novom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu vrijednih 350 milijuna eura u kunama (oko 2,55 milijardi kuna), potvrdili su danas iz Ministarstva financija.

Ministarstvo je s Erste & Steiermärkische Bank d.d. (ESB) ugovorilo aranžiranje izdanja obveznica koje dospjevaju 2015.

ESB će biti vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja, suvodeći aranžer je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., dok su u sindikat banaka pozvane sve ugledne domaće banke, izvijestili su danas iz dviju banaka.

Knjiga upisa je otvorena danas, 7. srpnja 2005., zatvara se u srijedu, 13. srpnja, u 15 sati, kada će biti određena i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005, pojašnjava se.

Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije Republike Hrvatske preko kotacije EuroSwap-a te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja 2005.

Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate.

Obveznice će biti uključene u usluge Depozitorija te Prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a kotirat će u najvišim kotacijama hrvatskih burzi - Službenom tržištu Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze.

Ovo izdanje po svojim karakteristikama nudi hrvatskom tržištu kapitala još jedan 'benchmark' i popunjava krivulju prinosa državnih obveznica s valutnom klauzulom, dok Ministarstvu financija RH nudi financiranje po povoljnim uvjetima fiksiranim na duži rok, ocjenjuje se u priopćenju banaka.

Država je u ožujku ove godine izdala petogodišnje kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti 3 milijarde kuna, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA, CARINSKA UPRAVA POZVALI CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE NA SUZDRŽAVANJE OD NAJAVLJENOG ŠTRAJKA UPOZORENJA\r\nPODUZIMAJU SE SVE MJERE ZA NEOMETANO ODVIJANJE PROMETA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA U SLUČAJU ŠTRAJKAVezano za najavljeni štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske za 08. srpnja 2005. godine (petak) u trajanju od 8 do 22 sata na cijelom carinskom području Republike Hrvatske - na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama gdje se vrši carinjenje robe - priopćujemo slijedeće: Ministarstvo financija, Carinska uprava poduzima sve zakonom propisane mjere i radnje kako najavljeni štrajk upozorenja ne bi utjecao na neometano odvijanje u putničkom i robnom prometu na svim graničnim prijelazima i robnim ispostavama.

Što se tiče zahtjeva Carinskog sindikata Hrvatske o povećanju plaća i njenog usklađivanja s prosječnim rastom troškova života za sve službenike i namještenike Carinske uprave, najmanje u iznosu od 20%, što je bilo predmetom postupka mirenja u kolektivnom radnom sporu nastalom između Carinskog sindikata Hrvatske i Vlade RH dana 27. lipnja i 04. srpnja 2005. godine, a koji postupak mirenja nije uspješno okončan, takve zahtjeve u ovom trenutku nije moguće ispuniti i to iz razloga što za takvo povećanje plaća nisu osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005. godinu.

Ilustracije radi, navodi se, da je isplaćena plaća za 6. mjesec 2005. godine cariniku sa srednjom stručnom spremom i 20 godina radnog staža, koji radi na graničnom prijelazu, u neto iznosu od 5.676,00 kn, a u Carinskoj upravi najviše izvršitelja upravo čine carinici sa SSS koji rade na graničnom prijelazu (preko 50% zaposlenih u Carinskoj upravi).

Stoga ovim putem apeliramo na predsjedništvo Carinskog sindikata Hrvatske da se radi zaštite interesa Republike Hrvatske i to kako zbog turističke sezone koja je u tijeku, tako i zbog zaštite gospodarstva Republike Hrvatske, suzdrži od najavljenog štrajka upozorenja.

Danas je s predstavnicima Carinskog sindikata Hrvatske održan sastanak, na temu daljnjeg poboljšanja uvjeta rada carinskih službenika, te su isti izviješćeni da će u proceduru donošenja prema Vladi RH biti upućena i Uredba o radnim mjestima ovlaštenih carinskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, s prijedlogom da bi se ista primjenjivala od 10. mjeseca 2005. godine.

Također ističemo, da je Ministarstvo financija Carinska uprava bilo i ostalo otvoreno za suradnju, kako sa Carinskim sindikatom Hrvatske, tako i sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika na poboljšanju uvjeta rada svih službenika i namještenika Carinske uprave. Tijekom dosadašnjih sastanaka s CSH-om uvijek je isticano moguće rješavanje problematike plaća carinika u sklopu donošenja politike plaća za sve državne službenike i namještenike.

06.07.2005. | Pisane vijesti

SABOR: PUNA POTPORA UVOčENJU MARKICA NA KAVUSvi saborski klubovi podržali su danas Vladin prijedlog da se Zakonom o posebnom porezu na kavu uvedu markice na proizvode od kave, uz naglasak na potrebu jačeg carinskog nadzora pri uvozu kave te uvođenje strožih kazni za šverc kave. Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić izvijestila je da Hrvatska godišnje uvozi oko 19 tisuća tona sirove kave, a proizvodi se tek osam tisuća tona, iako se procjenjuje da bi se količina proizvedene kave trebala kretati oko 15 tisuća tona.

Iz te razlike, kazala je, da se iščitati da značajan dio prometa kavom završava u 'sivoj zoni', odnosno u švercu koji, zbog utaje poreza, za posljedicu ima oko 70 milijuna kuna godišnjeg manjka u državnom proračunu.

Saborski klubovi suglasni su da, nakon duhanskih proizvoda, alkohola i brašna, i kava dobije markice Ministarstva financija, ali
upozoravaju na nužnost jačeg nadzora, kako uvoza, tako i proizvodnje kave.

Dragica Zgrebec najavila je dva SDP-ova amandmana - po prvom bi se proizvođače obvezalo da vode evidencije o količini uvezene, uskladištene i proizvedene (pržene) kave, a drugi predviđa povećanje početne prekršajne kazne s deset na 50 tisuća kuna (maksimalna je 400 tisuća).

Da je potrebno povećati kazne smatra i Dragutin Lesar (HNS/PGS), koji ističe da prekršajni sudovi u pravilu izriču minimalne kazne.

"Po ovim kaznama isplati se švercati", rekao je.

Doroteja Pešić Bukovac (IDS) predlaže, pak, da se kazne specificiraju po količini švercane kave, odnosno da kazna ovisi o 'tonaži'.

Kao glavnog krivca za uznapredovali šverc kavom smatra loše organiziranu, a, kako kaže, u nekim slučajevima i korumpiranu carinsku kontrolu. "Možda bi trebalo uvesti markice za sve proizvode pa nam carinska kontrola ne bi ni trebala", kazala je IDS-ova zastupnica.

I HSP-ovac Tonči Tadić smatra da je loša carinska kontrola glavni razlog gomilanju švercane kave na hrvatskom tržištu, te predlaže da se kava, radi bolje kontrole, može uvoziti samo na nekim, za to osposobljenim graničnim prijelazima.

Krunoslav Markovinović (HDZ), uz bezrezervnu potporu zakonu, predlaže i da se razmotri uvođenje markica na jeftinu tekstilnu robu iz Kine i Indije, koja, upozorava, uništava domaću tekstilnu industriju.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNAProračunski prihodi bit će manji za 786 milijuna kuna nego je bilo planirano pa će iznositi 85,5 milijarda kuna, predviđa se rebalansom ovogodišnjega državnog proračuna, prijedlog kojega je Vlada sa zatvorene popodnevne sjednice poslala Hrvatskom saboru. Visina rashoda ostat će gotovo u dosadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da će se na troškovnim stavkama prerasporediti nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim će se stavkama uštedjeti milijarda i šest milijuna kuna, a na drugima potrošiti još milijarda i 19 milijuna kuna, što je razlika od 13 milijuna kuna.

Smanjenje proračunskih prihoda ministar financija Ivan Šuker objašnjava povećanjem proračunskog manjka s prvotno planiranih 3,7 na 4,2 posto BDP-a.

Novi se proračunski prihodi temelje na realnom gospodarskom rastu od 3,7 posto, kao i na do sada ostvarenim prihodima, odnosno na lošijoj naplati PDV-a i trošarina. Od tih prihoda ubiremo više nego prošle godine, ali ne kako je bilo planirano projekcijama temeljenim na 2004., pa smo se odlučili za konzervativniji pristup kako potkraj godine ne bismo zapali u teškoće, kazao je ministar Šuker.

U troškovnoj preraspodjeli najviše će proračunskog novca otići na mirovine (dodatnih 340 milijuna za civilne i 129,4 milijuna za braniteljske mirovine) te za plaće (dodatnih 346,4 milijuna kuna). Ministar financija navodi da su troškovi za plaće i mirovine u usporedbi s 2003. ukupno veći za 4,4 milijarde kuna.

Stambenu štednju država će rebalansom poduprijeti s još 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećat će se za 60 milijuna, dodatni rodiljni dopusti za 38,7 milijuna, te trajna prava hrvatskih branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno, rebalans predviđa smanjenje troškova za nabavu nefinancijske imovine (za 295,9 milijuna kuna), materijalnih troškova (za 223 milijuna), pomoći za inozemstvo i unutar opće države (za 149,8 milijuna), raznih naknada građanima (za 111 milijuna), subvencija (za 84,5 milijuna); financijski će se rashodi smanjiti za 74 milijuna, ostali rashodi za 59,1 milijuna te donacije i kapitalne pomoći za 9,1 milijuna kuna.

Ministar financija najavio je da će Vlada već ovaj tjedan predložiti izmjene Zakona o poticanju stambene štednje, kojima bi se državni poticaji smanjili sa sadašnjih 25 na 15 posto. Objasnio je to podatcima da je u proteklih osam godina država za te poticaje izdvojila 1,08 milijarda kuna, a štedionice su odobrile 350 milijuna kuna zajmova, što je gotovo tri puta manje.

Izmijenit će se i Akcijski plan zapošljavanja koji nije dao očekivane rezultate. U dvije i pol godine država je za to izdvojila više od 800 milijuna kuna, a umjesto da se smanjuje novčana se svota za nezaposlene povećava, kazao je ministar Šuker.(Hina)

 

04.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA POPODNE ŠALJE REBALANS PRORAČUNA U HRVATSKI SABORNakon što je dobila i potopru koalicijskih partnera, Vlada će danas poslijepodne Hrvatskom saboru uputiti rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna o kojem se Sabor treba izjasniti do sredine srpnja, odnosno do konca svog redovnog zasjedanja, rečeno je danas u Banskim dvorima.

Vlada bi to formalno trebala učiniti s popodnevne telefonske sjednice.

Naime, predloženi rebalans, koji je usklađen između Vladinih resora, te raspravljen sa socijalnim partnerima, danas je dobio i potporu HDZ-ovih koalicijskih partnera čime su ispunjeni uvjeti da ga se pošalje na drugu stranu Markova trga.

Rebalans, kako se doznaje, ostaje u okvirima koje je predložilo Ministarstvo financija, što znači da predviđa preraspodjelu oko milijardu kuna, konkretno smanjenje materijalnih rashoda za 437 milijuna, uštede na subvencijama od 140 milijuna kuna, smanjenje ostalih pomoći i subvencija za oko 400 milijuna kuna.

Tako ušteđeni novci usmjerili bi se u mirovine (oko 470 milijuna), plaće (313 milijuna kuna), ostale naknade (120 milijuna), te za poticanu stambenu štednju (80 milijuna kuna).

Koalicijski su partneri, kažu u Banskim dvorima, podržali i druge Vladine prijedloge, konkretno ustrojavanje Državnog izbornog povjerenstva kao stalnog i profesionalnog tijela, neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, uvođenje instituta velikih gradova.

Iako se svi ti prijedlozi, pa i o velikim gradovima, još dorađuju, jedna je od varijanti da status velikog imaju gradovi s više od 50 tisuća stanovnika.

U Banskim dvorima ne isključuju mogućnost da se ti zakonski prijedlozi Saboru upute do ljetne stanke, dakle do sredine srpnja, ali se još ne zna bi li išli u redovnu ili hitnu proceduru.

Uz premijera Ivu Sanadera i neke ministre, na današnjem sastanku u Banskim dvorima bili su i vodstvo HDZ-a te svi njegovi koalicijski partneri, izuzev umirovljenika.

Predstavnici HSU-a, kažu u Banskim dvorima, nisu ni pozivani, jer će se sastanak sa njima održati naknadno, možda već sutra.(Hina)

04.07.2005. | Pisane vijesti

SJEDNICA GSV-A: PODUPRT REBALANS PRORAČUNAPredstavnici socijalnih partnera sindikata i poslodavaca poduprli su na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) rebalans državnog proračuna, izvijestio je nakon sjednice predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić. "Iako se raspravljalo o pojedinim stavkama, poduprli smo proračun jer je u ovome trenutku bitno zadržati ukupnu stabilnost i omogućiti Vladi da upravlja financijama i uravnoteži proračun", rekao je Mudrinić te je dodao da je o proračunu za 2006. potrebna potanka rasprava kako bi sadržavao jasnu strategiju i viziju razvoja države.

Na dnevnom redu sjednice GSV-a bili su i nedavni razgovori Vlade s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), pri čemu je potpredsjednica Vlade i dopredsjednica GSV-a Jadranka Kosor istaknula kako tada nigdje nije spomenuto zadiranje u socijalna prava ili prava proračunskih korisnika.

Najavila je da će se rebalansom proračuna još 38 milijuna kuna usmjeriti u rodiljne naknade zbog povećanja broja korisnica tih naknada za drugih šest mjeseci života djeteta te korisnica trogodišnjeg rodiljnog dopusta.

Predstavnici sindikata nisu poduprli izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima jer promjene koje se nude smatraju nedostatnima i neambicioznima.

"Izmjene jesu korak k depolitizaciji i profesionalizaciji državne uprave, ali zbog preskromnih ambicija predlagatelja ostali smo suzdržani u potpori", kazao je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih služba Vilim Ribić.

Na sjednici GSV-a bilo je riječi i o neravnopravnu položaju žena na tržištu rada koje su za isti posao slabije plaćene od muškaraca.

"Treba izgraditi infrastrukturu i potporu zaposlenoj ženi, poput većeg broja vrtića, prilagođena radnog vremena i slično", kazala je potpredsjednica Vlade Kosor.(Hina)

03.07.2005. | Pisane vijesti