- Objavljeno: 30.07.2024.
Izvršni odbor MMF a zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF a s Republikom Hrvatskom za 2024. godinu
Dana 26. srpnja 2024. Izvršni odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom.
Gospodarstvo je ostvarilo dobre rezultate unatoč uzastopnim vanjskim šokovima. Impresivan postpandemijski rast u 2021. i 2022. usporio se na 3,1 posto u 2023., ostajući i dalje među najvišima u europodručju. Inflacija se znatno usporila od početka 2023., ali i dalje je viša od prosjeka u europodručju zbog povišene inflacije cijena hrane i usluga u uvjetima nedostatka radne snage na tržištu rada. Fiskalni saldo se pogoršao, zabilježivši manjak od 0,7 posto BDP-a u 2023., a zahvaljujući snažnom rastu nominalnog BDP-a javni dug smanjio se dodatno na 63 posto BDP-a. Financijski sektor dobro je podnio nedavno pooštravanje monetarne politike, uz visoke razine kapitala i visoku likvidnost banaka. Članovi Misije MMF-a predviđaju nastavak snažnog rasta po stopi od 3,4 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., ponajviše potaknutog jačanjem realnog dohotka kućanstava i ulaganjima podržanim sredstvima iz fondova EU-a. Inflacija je ustrajnija, pod utjecajem snažnog rasta plaća, i očekuje se da će se postupno vratiti na razinu od približno 2 posto krajem 2025.Rizici za te prognoze uglavnom su uravnoteženi. Negativni rizici za rast uključuju intenziviranje regionalnih sukoba, kolebljivost cijena roba i globalnu ili regionalnu recesiju. Bržom provedbom strukturnih reformi mogli bi se povećati stvarni rast i potencijalni rast, koji je ograničen zbog slabe produktivnosti i manjkova radne snage na tržištu rada. Šokovi na strani ponude mogli bi utjecati na inflaciju u oba smjera. Rast plaća viši od očekivanja rizik je koji bi mogao povećati inflaciju, a otvorenost Hrvatske mogla bi biti čimbenik koji ublažava taj rizik.
Ocjena Izvršnog odbora[1]
Izvršni direktori pohvalili su znatan napredak koji je Hrvatska postigla u sustizanju naprednijih usporedivih europskih zemalja. Direktori su naveli da izgledi za rast ostaju povoljni, uz potporu dinamične domaće potražnje, i da se očekuje nastavak dezinflacije, iako postupan. S obzirom na vanjske i domaće rizike za te izglede, potiču hrvatske vlasti da se usredotoče na stvaranje zaštitnih slojeva, očuvanje financijske stabilnosti i nastavak provedbe strukturnih reformi radi rješavanja manjkova radne snage, poboljšanja produktivnosti i povećanja potencijalnog rasta.
Direktori su naglasili da treba smanjiti fiskalni poticaj u 2024. i podržali su plan hrvatskih vlasti za znatno smanjenje manjka u 2025. i povratak na strukturni primarni saldo do 2027. Naglasili su da je potrebna razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom. Direktori smatraju da ima mjesta za proširenje porezne osnovice, među ostalim uvođenjem poreza na imovinu na temelju vrijednosti i ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma. Kad je riječ o potrošnji, naglasili su potrebu za racionaliziranjem mase plaća u javnom sektoru i osiguranjem održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. Direktori su također potaknuli hrvatske vlasti da pojačaju srednjoročni fiskalni okvir te da nastave poboljšavati upravljanje javnim ulaganjima i jačati korporativno upravljanje i upravljanje fiskalnim rizicima u poduzećima u državnom vlasništvu.
Direktori su pohvalili otpornost financijskog sustava, ali i naglasili da treba pomno pratiti kreditne rizike banaka i moguće gomilanje rizika u sektoru nekretnina. Složili su se da je visoka razina makrobonitetnih kapitalnih zahtjeva primjerena. Direktori su potaknuli hrvatske vlasti da nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano.
Direktori su naglasili važnost ambicioznih i sveobuhvatnih reformi za povećanje potencijalnog rasta, uz iskorištavanje prednosti ostvarenih napretkom u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preporučili su rješavanje manjkova radne snage koordiniranim politikama za poticanje participacije radne snage, poboljšanje mobilnosti radne snage te smanjenje nepodudarnosti vještina i neto emigracije. Revitaliziranje produktivnosti zahtijeva široko obuhvatne reforme za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, poboljšanje kvalitete institucija i proširenje mogućnosti financiranja inovacija. Direktori su potaknuli hrvatske vlasti da riješe pitanje priuštivosti stambenih nekretnina na održiv način, potičući ponudu stambenih nekretnina. Naglasili su potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije i održanjem zamaha u rješavanju nedostataka sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje.
Tablica 1. Hrvatska: Odabrani ekonomski pokazatelji 2019. - 2029.
| 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2027. | 2028. | 2029. | |
| Prel. | Projekcije | ||||||||||
| Proizvodnja, nezaposlenost i cijene | (promj. u postotcima, god. prosjek, ako nije navedeno drugačije) | ||||||||||
| Rast realnog BDP-a | 3,4 | -8,5 | 13,0 | 7,0 | 3,1 | 3,4 | 2,9 | 2,7 | 2,6 | 2,6 | 2,6 |
| Doprinosi: | |||||||||||
| Domaća potražnja | 3,5 | -3,2 | 8,1 | 7,5 | 1,3 | 3,6 | 2,8 | 2,7 | 2,7 | 2,7 | 2,7 |
| Neto izvoz | 0,0 | -5,3 | 5,0 | -0,5 | 1,7 | -0,2 | 0,1 | 0,1 | 0,0 | -0,1 | -0,1 |
| Stopa nezaposlenosti | 7,8 | 9,0 | 8,1 | 6,8 | 6,2 | 5,6 | 5,5 | 5,5 | 5,5 | 5,5 | 5,5 |
| Stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (prosj.) | 0,8 | 0,0 | 2,7 | 10,7 | 8,4 | 4,2 | 2,8 | 2,2 | 2,2 | 2,2 | 2,2 |
| Štednja i investicije | (postotak BDP-a) | ||||||||||
| Domaće investicije | 22,4 | 23,8 | 22,6 | 26,7 | 22,0 | 21,5 | 21,4 | 22,0 | 22,7 | 23,3 | 23,7 |
| Domaća štednja | 24,9 | 22,9 | 23,6 | 24,0 | 23,1 | 23,1 | 22,2 | 22,2 | 22,8 | 23,3 | 23,6 |
| Država | 6,9 | -2,0 | 1,8 | 4,7 | 4,1 | 3,2 | 3,3 | 3,4 | 3,1 | 3,2 | 3,3 |
| Ostali domaći sektori | 18,1 | 24,9 | 21,8 | 19,3 | 18,9 | 19,9 | 18,9 | 18,8 | 19,7 | 20,1 | 20,3 |
| Proračun opće države (definicija ESA 2010) | |||||||||||
| Prihodi opće države | 45,9 | 46,0 | 45,2 | 44,5 | 46,7 | 46,3 | 47,3 | 47,3 | 45,9 | 45,3 | 45,5 |
| Rashodi opće države | 43,6 | 53,3 | 47,7 | 44,4 | 47,4 | 48,7 | 49,1 | 48,8 | 47,3 | 46,6 | 46,7 |
| Saldo proračuna opće države | 2,3 | -7,2 | -2,5 | 0,1 | -0,7 | -2,4 | -1,8 | -1,5 | -1,4 | -1,3 | -1,2 |
| Strukturni saldo 1/ | 2,2 | -5,6 | -3,2 | -1,1 | -1,7 | -3,3 | -2,4 | -1,8 | -1,5 | -1,3 | -1,2 |
| Strukturni primarni saldo | 4,2 | -3,7 | -1,9 | 0,1 | -0,4 | -1,9 | -1,2 | -0,6 | 0,0 | 0,1 | 0,0 |
| Strukturni primarni saldo bez neto bespovratnih sredstava iz fondova EU-a | 1,9 | -7,6 | -5,7 | -3,1 | -4,4 | -4,6 | -4,7 | -4,4 | -2,3 | -1,6 | -1,9 |
| Dug opće države 2/ | 70,4 | 86,1 | 77,5 | 67,8 | 63,0 | 59,7 | 58,4 | 57,5 | 56,7 | 55,9 | 55,0 |
| Platna bilanca | (postotak BDP-a) | ||||||||||
| Saldo tekućih transakcija | 2,5 | -1,0 | 1,0 | -2,8 | 1,1 | 1,6 | 0,8 | 0,2 | 0,1 | 0,0 | -0,1 |
| Kapitalne transakcije | 1,6 | 2,1 | 2,4 | 2,4 | 2,9 | 2,3 | 2,6 | 2,9 | 2,5 | 2,2 | 1,9 |
| Financijske transakcije | -4,4 | -1,0 | -2,8 | 1,5 | -1,6 | -3,8 | -3,4 | -3,2 | -2,6 | -2,2 | -1,9 |
| Dug i pričuve | |||||||||||
| Bruto međunarodne pričuve (u milijardama eura) | 18,6 | 18,9 | 25,0 | 27,9 | … | … | … | … | … | … | … |
| MMF-ova metrika 3/ | 13,3 | 13,0 | 15,1 | 17,1 | … | … | … | … | … | … | … |
| MMF-ova metrika (u postot.) 3/ | 139,5 | 146,1 | 165,9 | 163,4 | … | … | … | … | … | … | … |
| U mjesecima uvoza roba i usluga (na osnovi razine u sljedećoj godini) | 7,8 | 9,3 | 9,8 | 7,5 | … | … | … | … | … | … | … |
| Ukupan vanjski dug (postotak BDP-a)4/ | 73,4 | 81,0 | 80,3 | 72,9 | 83,7 | 77,5 | 73,0 | 69,2 | 66,2 | 63,5 | 61,0 |
| Ukupan vanjski dug bez udjela HNB-a (postotak BDP-a) | 71,2 | 79,3 | 74,2 | 66,7 | 57,9 | 53,6 | 50,4 | 47,8 | 45,8 | 44,0 | 42,4 |
| Novac i krediti | (na kraju razdoblja, ako nije navedeno drugačije, promjena u postotcima) | ||||||||||
| Ukupna likvidna sredstva (M3) | 3,8 | 11,5 | 15,0 | 10,7 | 21,3 | … | … | … | … | … | … |
| Potraživanja od drugih domaćih sektora 5/ | 2,6 | 3,3 | 2,6 | 10,0 | 7,7 | … | … | … | … | … | … |
| Kamatne stope | |||||||||||
| Prosj. kamatna st. na 12-mj. trezorske zapise (u kunama do 2023., a potom u eurima) | 0,1 | 0,1 | 0,0 | 0,1 | 3,1 | … | … | … | … | … | … |
| Prinos na 10-godišnje državne obveznice | 0,7 | 0,6 | 0,1 | 2,8 | 3,7 | … | … | … | … | … | … |
| Tečaj | |||||||||||
| Realni efektivni tečaj (u postot. „negativan predznak” = aprecijacija) | -1,3 | -1,3 | -0,1 | 0,2 | 3,5 | … | … | … | … | … | … |
| Dodatne informacije | |||||||||||
| Nominalni BDP (u milijardama eura) | 55,3 | 51,0 | 58,9 | 68,4 | 76,5 | 82,5 | 87,7 | 92,3 | 96,8 | 101,5 | 106,5 |
| Izvori: Hrvatske vlasti i procjene članova Misije. Stopa nezaposlenosti na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku i Haver Analytics | |||||||||||
| 1/ Na osnovi pojednostavljenoga pristupa ciklički prilagođenom saldu, u postotcima potencijalnoga BDP-a. Obuhvaća jednokratne rashode povezane s paketom mjera za borbu protiv bolesti COVID-19 u 2020. i 2021. i energetskom krizom u razdoblju od 2022. do 2024. | |||||||||||
| 2/ Bruto dug kako je definiran u EU-u prema Sporazumu iz Maastrichta | |||||||||||
| 3/ MMF (2015.): „Assessing Reserve Adequacy-Specific Proposals”, IMF Policy Paper, Washington: Međunarodni monetarni fond | |||||||||||
| 4/ Zbog ulaska Republike Hrvatske u europodručje u siječnju 2023. povećan je bruto inozemni dug za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica u Eurosustavu. | |||||||||||
| 5/ Uključuje potraživanja od kućanstava i nefinancijskih društava | |||||||||||
[1] Nakon završetka rasprave glavna direktorica MMF-a, kao predsjednica Izvršnog odbora, sažima mišljenja izvršnih direktora i taj se sažetak daje na uvid vlastima u zemlji članici na koju se odnosi. Objašnjenje kvalificirajućih ocjena koje se koriste u sažecima može se pronaći na adresi: http://www.IMF.org/external/np/sec/misc/qualifiers.htm