Neformalna videokonferencija ministara gospodarstva i financija država članica EU

Nakon tjedana intenzivnih pregovora, tijekom jučerašnje videokonferencije konačno je postignut politički sporazum o reviziji gospodarskog upravljanja u Vijeću EU. Ovaj izniman uspjeh predstavlja prikladan završetak španjolskog predsjedanja, a posebne zasluge idu španjolskoj zamjenici premijera i ministrici financija Nadiji Calviño i njezinom timu.

 

Reforma dolazi nakon što su razine nacionalnog duga država članica potaknute programima oporavka od pandemije COVID-19 dosegnule rekordne visine, dok se EU istovremeno suočava s potrebom za novim ulaganjima kako bi ispunila svoje ciljeve u području klimatskih politika, industrijske politike i sigurnosti. Postizanje dogovora u Vijeću EU-a ključan je korak prema novim fiskalnim pravilima kojima će se osigurati ravnoteža između održivosti javnih financija te poticanja reformi i ulaganja, pri čemu će se voditi računa o specifičnostima situacije u svakoj od država članica.

 

Nova pravila stavljaju veći naglasak na neto primarne godišnje rashode, jedinstveni fiskalni pokazatelj koji mjeri troškove pod izravnom kontrolom vlade. Na temelju analize održivosti duga, Europska komisija i države članice s razinom duga iznad 60% BDP-a i/ili razinom deficita iznad 3% BDP-a dogovarati će se oko putanje kretanja neto primarnih rashoda za razdoblje od najmanje četiri godine, u svrhu smanjenja duga prema održivijim razinama te smanjenja deficita ispod 3% BDP-a.

 

Države članice s dugom iznad 90% BDP-a moraju smanjiti svoj dug za 1% BDP-a godišnje, dok za države članice s dugom između 60% i 90% BDP-a, smanjenje može biti sporije, za 0,5% BDP-a godišnje.

 

Nadalje, nova pravila uvode zaštitnu marginu od 1,5% BDP-a u odnosu na kriterij dozvoljenog deficita od 3% BDP-a kako bi se osiguralo da države članice imaju veći manevarski prostor za slučajeve vanjskih šokova i nepredviđenih događaja.

 

Strukturni deficit od 1,5% BDP-a sada je novi opći cilj za države članice, zamjenjujući prethodni koncept srednjoročnog cilja kojeg su države trebale postići. Za mnoge države, to je bio deficit od 0,5% BDP-a u strukturalnom smislu, pa prijelaz na 1,5% sada ostavlja dodatni fiskalni prostor.

Kao i do sada, ako je deficit iznad 3% BDP-a, država članica se stavlja u proceduru prekomjernog deficita (EDP) i mora osigurati smanjenje strukturnog deficita za minimalno 0,5% BDP-a godišnje, s time da će se kao dodatna fleksibilnost u prijelaznom razdoblju 2025. - 2027. omogućiti prilagodba te stope godišnjeg smanjenja, kako bi se uzelo u obzir povećanje rashoda nastavno na porast kamatnih stopa.

 

U novom pristupu, prvotni plan fiskalne prilagodbe u trajanju od četiri godine će se moći  produljiti na sedam godina pod uvjetom da se država članica obveže na dodatne investicije i reforme koje su u skladu s kriterijima poput poboljšanja potencijalnog gospodarskog rasta, podržavanja fiskalne održivosti, adresiranja posebnih preporuka Vijeća i zajedničkih prioriteta EU-a. Za prvi krug nacionalnih planova, kao prijelazna odredba, predviđeno je da se produljenje razdoblja prilagodbe može odobriti na temelju reformi i investicija u Planovima oporavka i otpornosti država članica, pod uvjetom da oni sadrže ambiciozne reforme i investicije, posebice u pogledu gospodarskog rasta i osiguranja fiskalne održivosti u srednjem roku.

 

Sukladno tome, kada deficit padne ispod 3% BDP-a, od država članica s četverogodišnjim razdobljem prilagodbe očekivat će se godišnje poboljšanje strukturnog primarnog salda za 0,4% BDP-a, dok će države članice sa produljenim razdobljem prilagodbe morati provoditi prilagodbu od  0,25% BDP-a godišnje, sve dok se strukturni deficit ne spusti na razinu od  1,5% BDP-a.

 

U svrhu provedbe dogovorene putanje kretanja rashoda, Komisija će moći pokrenuti daljnje korake koji mogu rezultirati pokretanjem procedure prekomjernog deficita u slučajevima kada države članice s dugom iznad 60% BDP-a prekorače dogovorene maksimalne iznose potrošnje tijekom određene godine, ili kumulativno tijekom četiri ili sedam godina.

 

Iznos prekomjerne potrošnje koji bi pokrenuo daljnje korake iznosi 0,3 postotnih bodova BDP-a godišnje ili 0,6 postotnih bodova BDP-a kumulativno kada zemlja ima dug iznad 60% i ukupni deficit veći od 0,5% BDP-a.

 

U pogledu daljnjih koraka, u siječnju predstoji početak pregovora s Europskim parlamentom. S obzirom na značajne ekonomske izazove, žurnost u postizanju konačnog dogovora ogleda se u potrebi da novi fiskalni propisi EU stupe na snagu prije europskih izbora iduće godine.

 

Sporazum neće utjecati na fiskalnu politiku EU-a u 2024. godini jer su nacionalni proračuni za iduću godinu već doneseni na temelju smjernica dogovorenih ranije u 2023. godini.