Počela proizvodnja hrvatskih eurokovanica, kao dio eurozone bit ćemo zaštićeniji u nošenju s izazovima

Premijer Plenković kazao je da su u Hrvatskoj kovnici novca stekli uvid kako se kuju kovanice eura, podsjetivši da s 1. siječnja Hrvatska postaje članica europodručja.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Hrvatskoj kovnici novca u Kerestincu na obilježavanju početka kovanja eura u Republici Hrvatskoj. Uz predsjednika Vlade bili su ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
 
U izjavi za medije, premijer Plenković kazao je da su osobno stekli uvid kako se kuju kovanice eura, podsjetivši da s 1. siječnja Hrvatska postaje članica europodručja.
 
"To znači da to tada trebamo završiti sve logističke aktivnosti i pripreme za zamjenu hrvatskih kuna, a to podrazumijeva i kovanje kovanica ovdje kao i nabavljanja novčanica od strane HNB-a i to u dogovoru s drugim središnjim bankama", rekao je.
 
Premijer je podsjetio da je podloga na svim kovanicama hrvatska šahovnica, na 2 eura je karta Hrvatske, na 1 euru je hrvatska kuna, na 50, 20 i 10 centi je motiv Nikole Tesle te su na 5, 2, i 1 centu dva slova na glagoljici HR. Dodao je i da na obodu od 2 eura piše: "O lijepa, o draga, o slatka slobodo". 
 
Naglasio je da svi ovi motivi predstavljaju hrvatsku državnost, povijest, novčarsku tradiciju, prepoznatljivost i kulturu.
 
Na vrijeme ćemo osigurati dovoljan iznos novčanica i kovanica
 
"Sa svim aktivnostima koje slijede na vrijeme ćemo osigurati distribucijom kovanica i novčanica dovoljan iznos, ponajprije bankama, pošti FINA-i, a onda i svima ostalima neposredno pred 1. siječnja. U tih prva dva tjedna tranzicije, kada netko dođe u dućan platiti kunama, njemu će ostatak biti vraćen u eurima", pojasnio je Plenković.  
 
Naglasio je i da je proces uvođenja eura proteklih pet godina vođen vrlo sustavno i strukturirano s jasnim, političkim ciljem dublje integracije te s odličnom pripremom u ispunjavanju svih kriterija.
 
Potvrdili smo, kazao je Plenković, da Hrvatska kao visoko eurizirana ekonomija ide u onaj dio članica Europske unije koje su samo središte funkcioniranja europske politike.
 
"To je strateški cilj kojeg ostvarujemo", dodao je, zahvalivši svima koji su pridonijeli procesu uvođenja eura.
 
Istodobno s eurpodručjem, rekao je premijer, tijekom jeseni finalizirat će se sve aktivnosti da Hrvatska postane i članica schengenskog prostora, tako da ćemo, kako je istaknuo, ući u dvije dublje integracije, vrlo čvrsto i stabilno nakon devet i pol godina članstva u Europskoj uniji.
 
"U ovim globalnim okolnostima, dobro je da smo dio eurozone i bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama", poručio je Plenković.
 
Premijer je kazao i da u Hrvatskoj kovnici novca radi 70-ak zaposlenika koji će se potruditi da se cijeli ovaj posao dovrši na vrijeme.
 
"To su ogromne količine kovanog novca. I za to treba dobra organizacija posla i kvalitetan rad. Siguran sam da će sve biti obavljeno upravo onako kako treba da u europodručje uđemo i s tehničkoga aspekta u potpunosti spremni", zaključio je premijer Plenković.
 
Radit će se u tri smjene, 24 sata
 
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izvijestio je da počela proizvodnja   hrvatskih eurokovanica.
 
"Alati su spremni, otkov je počeo. Radit će se u tri smjene, 24 sata svaki dan da bi se do kraja ove godine otkovalo otprilike 420 milijuna komada hrvatskih eurokovanica. S time da će se i iduće godine 230 milijuna otkovati", kazao je.
 
Planiramo pustiti, rekao je Vujčić, otprilike 3700 tona kovanica i uz novčanice kojih će biti otprilike 350 milijuna koje će izaći na tržište eura, to bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1.siječnja.
 
"To je veliki logistički napor, njega prati i povlačenje sadašnjih kuna iz opticaja. Radi se o milijardu i 100 milijuna komada kovanica i 500 milijuna novčanica, 320 iz opticaja, i 180 strateških rezervi", zaključio je Vujčić.
 
Vlada već godinama jača kulturu zaštite potrošača
 
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako spriječiti neprimjereno dizanje cijena i ''lov u mutnom'' prilikom uvođenja eura, predsjednik Vlade je istaknuo da su sva dosadašnja iskustva zamjene nacionalnih valuta eurom u normalnim okolnostima imali minimalno povećanje cijena od 0,1 ili 0,2 posto.
 
''Ono što je ključ u sadašnjim okolnostima uslijed ruske agresija na Ukrajinu, rasta cijena energenata i hrane te inflatornih pritisaka je da svi - Vlada, Ministarstvo gospodarstva, sve udruge za zaštitu potrošača, građani i mediji - eksponiraju one za koje su sigurni da dižu cijene na način koji je neprimjeren ovom trenutku i nalik je nekoj vrsti profitiranja'', poručio je premijer dodavši kako smatra da je to nedopustivo.
 
Naglasio je da država i Vlada mogu napraviti određeni dio aktivnosti, Hrvatska narodna banka može pratiti Europsku središnju banka sa podizanjem kamatne stope, pa će potražnja za novcem biti manja.
 
''Mi možemo napraviti puno toga kad je riječ o smanjivanju poreza, različitih drugih administrativnih mjera i davanja, osigurati socijalne transfere, brinuti o svima onima koji su ugroženi, ali nemamo baš uvijek sve mehanizme na slobodnom tržištu jer mi živimo u tržišnoj ekonomiji gdje se puno toga formira slobodno. I zato je važno da se radi pritisak na one koji žele profitirati u ovom trenutku. To je najbitnije'', rekao je Plenković.
 
Premijer smatra da u ovako velikim trenucima globalnih kriza koje su vanjskog i horizontalnog karaktera, za koje se ne zna koliko će trajati, svi akteri moraju dati jedan doprinos široke društvene odgovornosti.
 
''Kao što smo do sada u svakoj krizi napravili sve i za sada smo ih sve prebrodili, surađujući sa svima koji mogu pomoći i u ovoj, vrlo zahtjevnoj krizi, dati ćemo svoj obol. Pritom apeliramo i na one druge, na koje nemamo direktan utjecaj, da se u krizi ponašaju tako da ''smanje malo apetite'', poručio je Plenković te dodao da Vlada već godinama jača kulturu zaštite potrošača i da se u današnje internetsko vrijeme svakoga može eksponirati u vrlo kratkom roku.

Pisane vijesti