Potpredsjednik Marić: Neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da efekt poreznih izmjena od iduće godine, koje se tiču poreza na dohodak, iznosi oko dvije milijarde kuna, kao i da je u potpunosti neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune.

Ministar Marić, koji je sudjelovao na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo - Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva" u organizaciji Večernjeg lista i Podravke, prezentirao je već ranije najavljene porezne izmjene koje će na snagu stupiti od prvog dana iduće godine, među kojima je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 posto na 30 posto te s 24 posto na 20 posto i smanjivanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna.

Promijenit će se omjeri u raspodjeli poreza

Marić je istaknuo da je efekt poreznih izmjena koje se tiču poreza na dohodak oko dvije milijarde kuna, a kako je već i ranije pojasnio, teret cijelog tog poreznog rasterećenja ići će preko leđa središnje države. S obzirom da je porez na dohodak dijelom prihod lokalnih jedinica, promijenit će se omjeri u raspodjeli poreza, pa će tako udio gradova u tom porezu porasti sa 60 na 74 posto, a udio županija sa 17 na 20 posto.

Također, i cjelokupne uplate u fond izravnanja, u koji su dosad uplaćivale lokalne jedinice, od sada će ići na teret državnog proračuna, najavio je Marić.

"U potpunosti je neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune", istaknuo je Marić te dodao da se na ovaj način zaokružuje priča što se tiče fiskalne decentralizacije.

Poručio je da se izmjenama, odnosno rasterećenjem izravnih poreza, želi dati dodatni stimulans i gospodarskoj aktivnosti, investicijama, a poglavito zaposlenosti i rastu plaća, rekao je Marić.

Ćorić: Nužno povećanje proizvodnje i konkurentnosti

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je da ni porezni sustav, kao ni tečajna politika, nikada nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kazao je da se i poreznim izmjenama učinilo da je Hrvatska danas, u kontekstu i poreza na dobit i onog na dohodak, u europskom prosjeku.

Postavlja pitanje kome Hrvatska to želi biti konkurentna, pri čemu ističe da to ne možemo biti zemljama iz regije, poput BiH, Srbije ili Srbije, jer je njihova cijena rada bitno niža. Ako je pak odgovor da želimo biti konkurentni na europskoj razini, onda moramo ići u smjeru povećanja tehnološke razine u proizvodnji.

Napomenuo je da pritom porezna i tečajna politika mogu biti tek dodatni momenti. Ćorić je istaknuo da je europski zeleni plan dao nevjerojatnu priliku europskim ekonomijama da "iskorače dva koraka naprijed".
 
Po njegovim riječima, Hrvatska pritom ima komparativnu prednost u odnosu na najveći dio europskih gospodarstava, s obzirom da je mala i otvorena.

Ćorić je naglasio da su vrlo izdašna europska sredstva na raspolaganju, koja će se usmjeriti u zelenu ekonomiju, digitalizaciju, kao i povećanje proizvodnje i podizanje njene konkurentnosti.

Izvor: Hina/Vlada

Provedena porezna reforma 2016. - 2020.- uz prijedlog daljnjih rasterečenja tijekom 2021.

Prijedlog daljnjih poreznih rasterećenja tijekom 2021.

Pisane vijesti