Potpredsjednik Marić: Potvrda kreditnog rejtinga potvrđuje Vladino odgovorno vođenje javnih financija za vrijeme pandemije Covida-19

"Rejting agencije i do sada su vrlo pozitivno gledale na našu dosadašnju borbu protiv COVID-a i na zdravstvenom i ekonomskom planu." kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, komentirajući vijest da je agencija S&P zadržala kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB- uz zadržavanje stabilnih izgleda.

Na početku obraćanja novinarima, ministar je pojasnio da, prema EU regulativi rejting agencije su obvezne najaviti kalendar njihovih objava. Tako je objava ove rejting agencije za Hrvatsku bila predviđena 19. ožujka. Ako ne dolazi do promjene rejtinga, onda ni ne izdaju posebno priopćenje.
 
"Zato su u petak samo kratko potvrdili da rejting ostaje isti, a jučer objavili ono što jednom godišnje objavljuju, sveobuhvatno izvješće o rejtinzima za pojedinu zemlju”, rekao je ministar Marić.
 
"Najvažnije je da je naš kreditni rejting u investicijskoj zoni i da je takav potvrđen. Utvrđeni su pozitivni i negativni rizici. Negativni rizici su nam pandemija i refleksije nakon Covida," istaknuo je.
 
Fiskalna politika i dalje u funkciji gospodarskog rasta i oporavka
 
Rekao je da je Covid-efekt na javne financije jednokratan i da ćemo se u najkraćem mogućem roku vratiti ponovno na silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u.
 
"Možemo vrlo jasno poručiti hrvatskoj javnosti i građanima da će fiskalna politika i dalje biti vrlo odgovorna, odnosit ćemo se vrlo odgovorno prema novcu poreznih obveznika, biti u funkciji gospodarskog rasta i oporavka, ali isto tako ne zanemarujući činjenicu da je vrlo jasno pokazano što nam znače održive javne financije," rekao je Marić.
 
Naglašavaju se i pozitivni 'rizici' poput naše borbe protiv virusa, a pozitivnu ulogu će imati i članstvo u deviznom-tečajnom mehanizmu bez prejudiciranja datuma uvođenja eura", kazao je ministar.
 
"Što se tiče izvješća, tu je pregled makroekonomske slike od BDP-a i projekcija te fiskalna i monetarna politika kao i segment političke ekonomije, tj. osvrt na političku situaciju. U izvješću se naglašava i tema kojom se bavimo, a to je priprema našeg Nacionalnog programa oporavka koji predviđamo do kraja travnja usvojiti na Vladi te početi raspravu u javnom prostoru", nastavio je Marić.

Održana zaposlenost
 
Govoreći o javnim financijama u kontekstu našeg ulaska u europodručje, kazao je da je riječ o pet mastriških kriterija.
 
“Da je Hrvatska prije Covida bila u tečajnom mehanizmu, kod svih pet kategorija bismo stavili kvačicu ispunjeno. Smanjivali smo javni dug od 2016. do 2019. za prosječno tri postotna boda godišnje što je brže od onoga što kriteriji nalažu," rekao je, dodavši da ćemo uskoro čuti službene brojke Eurostata za deficit i javni dug za prošlu godinu.
 
Kazao je da je deficit, prema našim zadnjim procjenama, na razini 8 posto ili čak manje, javni dug na razini oko 88 posto BDP-a.
 
"Smatramo da je to jednokratni efekt na javne financije. Fiskalna pravila će i dalje biti suspendirana po svemu sudeći i za 2022. Tako se vidi da smo većinu fiskalne politike stavili u funkciju očuvanja zdravlja i zaposlenosti," pojasnio je.
 
"Gledamo li doprinose za mirovinsko osiguranje u odnosu na prošlu godinu, pad je oko 1 do 1,5 posto što znači da je zaposlenost očuvana," ocijenio je Marić.
 
Intenzivni razgovori s EK, prioritet bespovratna sredstva, no ni krediti nisu zanemarivi
 
Istaknuo je također da je Covid zajednički problem svih zemalja, no potres je specifičnost Hrvatske.
 
Odgovarajući na pitanje jesu li u pravu oni koji tvrde da je Vlada netransparentna pri izradi nacionalnog programa otpornosti i oporavka te bi li, kako traži HUP, najmanje 50 posto sredstava trebalo usmjeriti u privatni sektor, odgovorio je da Vlada intenzivno razgovara s Europskom komisijom pri čemu prioritet stavlja na bespovratna sredstva, a tek onda na kredite, ali ni njih ne zanemaruje.
 
"Raspodjela sredstava je takva da će kratkoročno biti usmjerena na oporavak, a srednjoročno i dugoročno na otpornost," rekao je Marić.
 
Upitan za komentar tvrdnji da će novac biti usmjeren u predizborne projekte, odgovorio je da su lokalni izbori treće nedjelje u svibnju, a raspodjela će biti moguća znatno kasnije.
 
Ocijenio je i da se S&P-jevo upozorenje da će puno toga u ekonomskoj sferi ovisiti o tempu procjepljivanja, odgovorio je da se to prije svega odnosi na sektor usluga, odnosno turizam, no da je on pokazao svoju elastičnost.

VIDEO