Preporuke Svjetske banke kako ubrzati oporavak hrvatskog gospodarstva

Izgledi za snažan oporavak i povratak na pred-recesijske stope rasta su slabi, osim ako Hrvatska ne krene energično rješavati strukturne slabosti svojega gospodarstva, stoji u novom izvješću Svjetske banke Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast.

Svjetska financijska kriza, uz zakašnjelu provedbu strukturnih reformi, razotkrila je slabosti hrvatskoga gospodarstva, što je dovelo do produljene recesije. Izvješće, koje je danas predstavljeno u suradnji s Ministarstvom financija Republike Hrvatske, analizira ključne prepreke u održavanju makroekonomske stabilnosti i postavljanju temelja za snažan gospodarski oporavak.

“Prepoznali smo izazov s kojim se hrvatska nadležna tijela suočavaju u pogledu smanjenja fiskalnog deficita u relativno kratkom razdoblju tijekom produljenog gospodarskog pada. Istovremeno smo uvjereni da je to ostvarivo na temelju iskustava drugih država članica EU-a kao što su Švedska, Ujedinjena Kraljevina, Irska, Njemačka i Slovenija. Sve te zemlje prošle su kroz slične procese, a većina ih je uspjela ublažiti socijalne učinke takve prilagodbe,“ istaknula je na predstavljanju izvješća, Mamta Murthi, Regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje.

“Postupak dubinske analize potrošnje koji je Vlada Republike Hrvatske pokrenula u listopadu pomoći će utvrditi način prilagodbe zahvaljujući kojem će javne financije dobiti održivo uporište u okviru Postupka prekomjernog deficita,” nadovezala se Murthi.

Novo izvješće Pregled javnih financija tvrdi da bi se smanjenjem fiskalnog deficita i smanjenjem sve većeg javnog duga restrukturiranjem javnih rashoda, te sa stvaranjem fiskalnog prostora za apsorpciju znatnih sredstava iz fondova EU-a postavili temelji za održiv dugoročan rast.

Na predstavljanju Pregleda javnih financija ministar financija Republike Hrvatske Boris Lalovac,naglasio je kako je “Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna, s ciljem smanjenja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te uz najmanji mogući negativni učinak na postojeću razinu javnih usluga u Republici Hrvatskoj.  Predmetnom Odlukom predviđeno je donošenje paketa mjera koje će u  odnosu na tekući plan za 2014. godinu rezultirati 10 postotnim godišnjim smanjenjem rashoda u svakoj od definiranih kategorijama koje obuhvaćaju rashode za zaposlene iz državnog proračuna, subvencije, sektor zdravstva, poslovanje agencija i porezne rashode. U kontekstu procesa fiskalne konsolidacije i ograničenih financijskih resursa, Vlada Republike Hrvatske nastoji ojačati institucionalne kapacitete i stvoriti potreban fiskalni prostor za učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova, kako bi se potaknuo gospodarski oporavak u Republici Hrvatskoj.“

Prema Sanji Madžarević Šujster, glavnoj autorici Izvješća i višoj ekonomistici Svjetske banke za Hrvatsku, “analiza održivosti duga upućuje na to da će u srednjoročnom razdoblju biti potrebno provesti fiskalnu prilagodbu od četiri postotna boda BDP-a. Ta će se prilagodba morati pretežno fokusirati na smanjenje rashoda, čime će se fiskalni deficit i javni dug smanjiti na održive razine, ali i na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora. Osim toga, prilagodbom bi se stvorio fiskalni prostor od 1,8 postotnih bodova BDP-a godišnje potreban za učinkovito i produktivno korištenje sredstava iz fondova EU-a.”

Preporuke Pregleda javnih financija u svrhu postizanja fiskalnih prilagodbi su:

Maksimiziranje učinkovitog korištenja sredstava EU fondova

Hrvatska će u razdoblju 2014. – 2020. imati pristup sredstvima EU fondova koji u prosjeku čine 3,7 posto BDP-a godišnje. Istovremeno, Hrvatska će morati stvoriti fiskalni prostor kako bi svake godine u razdoblju 2014. – 2020. osigurala 1,8 posto BDP-a za uplate prihoda u proračun EU-a, te pretfinanciranje i sufinanciranje projekata koji se financiraju sredstvima EU-a. Učinkovito i strateško korištenje sredstava iz fondova EU-a može pridonijeti oporavku u kratkoročnom razdoblju i povećati dugoročni potencijal rasta zemlje.

U cilju poboljšanja korištenja sredstava iz fondova EU-a u izvješću su dane sljedeće preporuke:

• integrirati proračunski postupak za sredstva EU-a u nacionalni sustav izrade proračuna;
• poboljšati institucionalni kapacitet agencija koje apsorbiraju fondove EU-a, posebno na razini lokalne i regionalne samouprave;
• poboljšati pripremu projekta; i
• učiti iz iskustava drugih država članice EU-a.

Prilagodba prihodovne strane

S obzirom na to da je porezno opterećenje već na razini od gotovo 42 posto BDP-a, što je relativno visok postotak u odnosu na druge zemlje EU-a sa sličnom razinom dohotka, čini se da je mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda ograničena.

Međutim, u izvješću se tvrdi da postoje mogućnosti za ostvarivanje dodatnih prihoda kroz, između ostalog, moderniziranje sustava oporezivanja imovine, širenje porezne osnovice ukidanjem nekih poreznih izuzeća, uz istovremeno smanjenje visokih razina socijalnih doprinosa, primjerice zdravstvenih doprinosa, radi jačanja rasta i zapošljavanja. Na primjer, modernim porezom na imovinu moglo bi se prikupiti dodatnih 1,5 posto BDP-a novih poreznih prihoda. Uz to, poslovni sektor i država mogli bi imati koristi od dodatnog pojednostavljenja poreznog sustava i jačanja hrvatske Porezne uprave (PU) u cilju poboljšanja porezne discipline. Tim bi se mjerama mogli prikupiti dodatni prihodi u iznosu od 2 posto BDP-a godišnje.

Svođenje javnog sektora na pravu mjeru

Hrvatska na javnu upravu troši više od novih država članica EU-a, ali ima relativno slabe rezultate u smislu učinkovitosti, vladavine prava i administrativnih prepreka poslovanju. Masa plaća u javnom sektoru čini gotovo 12 posto BDP-a, a postoje naznake da će se dodatno povećati zbog daljnje decentralizacije i stvaranja novih agencija te potrebe za izgradnjom dodatnih kapaciteta za apsorpciju znatnih sredstava iz europskih fondova.

Prema izvješću, moguće je u srednjoročnom ostvariti dodatne uštede od oko 2 posto BDP-a i to racionalizacijom broja zaposlenih u tijelima lokalne/regionalne i državne uprave, te reformom sustava plaća, kako bi se stvorila manja, no učinkovitija administracija usmjerena na pružanje usluga.

Poboljšanje učinkovitosti i pravičnosti socijalnih rashoda

Hrvatska može ostvariti slične ili bolje rezultate s pomoću niže i bolje ciljane socijalne potrošnje. Hitnost reforme socijalnog sektora rezultat je kratkoročnih fiskalnih pritisaka i dugoročnog starenja stanovništva te njegovih posljedica na potražnju za socijalnim uslugama.

Uštede u iznosu od približno dva do tri posto BDP-a mogle bi se ostvariti u srednjoročnom razdoblju kad bi se ukinuli ili racionalizirali najmanje učinkoviti programi i poboljšala ciljana primjena. Točnije, u izvješću se naglašava potreba za reformom:

• zdravstvenog sustava koji troši 9 posto BDP-a u usporedbi s oko 5,4 posto u novim državama članicama EU-a i preraspodjelom sredstava za dugotrajnu skrb;
• mirovinskog sustava koji se treba pobrinuti za posljedice brzog starenja društva i niskog sudjelovanja na tržištu rada; te
• relativno izdašnog sustava socijalne zaštite koji mora biti bolje usmjeren i temeljen na potrebama, a ne na kategorijama, pružajući poticaj osobama da aktivno traže posao umjesto da se oslanjaju na socijalne naknade.

Racionalizacija subvencija

Subvencije u Hrvatskoj  čine 2 posto BDP-a što je dvostruko više od iznosa subvencija u svim ostalim državama članicama EU-a. Međutim, nema puno dokaza da su pridonijele poboljšanju učinkovitosti svojih korisnika, posebno željeznica i poljoprivrede.

Analiza pokazuje da postoji znatan prostor za racionalizaciju, uz moguće uštede od oko 1 posto BDP-a ako se neučinkovite subvencije smanje ili ukinu. Time bi se omogućilo i pružanje državnih potpora sektorima koji stvaraju rast, kao što su istraživanje i razvoj. Umjesto toga, sektori kao što su željeznice i poljoprivreda imaju mogućnost iskoristiti znatna sredstva EU-a koja im mogu pomoći u poboljšanju učinkovitosti, povećanju konkurentnosti i ukupnih rezultata.

Za elektronski primjerak izvješća Pregled javnih financija Restrukturiranje za stabilnost i rast, posjetite:

http://documents.worldbank.org/curated/en/000456286_20141215093731

Otkada se priključila Svjetskoj banci 1993., Hrvatska je iskoristila financijsku i tehničku pomoć, savjete u pogledu javnih politika i analitičke usluge ove svjetske razvojne institucije. Do danas je Svjetska banka podržala 53 operacije u iznosu od oko 3,5 milijardi USD te odobrila 53 slučaja bespovratnih sredstva u ukupnom iznosu od 70 milijuna USD.