Primorac: Uz zadržavanje socijalne i razvojne komponente, specifičnost ovoga proračuna je u jačanju otpornosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavili su danas u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2025. i financijske planova izvanproračunskih korisnika za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. godinu.
 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac naglasio je da je proračun najvažniji politički dokument, u kojem se, kako je rekao, manifestiraju Vladine projekcije prikupljanja prihoda, kao i mehanizam preraspodjele prikupljenih prihoda na one prioritete za koje Vlada i parlamentarna većina drži da su nužni u određenom razdoblju.
 
Istaknuo je kontinuitet održavanja stabilne fiskalne pozicije, koji se, prije svega, ogleda u smanjenju udjela javnoga duga u BDP-u i zadržavanju proračunskoga manjka u prihvatljivim razinama.  
 
Ministar je podsjetio da je državni proračun u proteklih nekoliko godina rastao. "Dok god imamo deficit državnog proračuna, a govorimo o konsolidiranoj općoj državi, to znači da su nam rashodi veći od prihoda. I koliko god taj proračun raste na prihodnoj strani, važno je istaknuti kako je cilj Vladine politike identificirati prioritete u smislu raspodjele tih rashoda", pojasnio je. Zbog toga je, naglasio je, kontinuitet obilježja naših proračuna u protekla dva mandata, a onda i početkom ovog trećeg, socijalana i razvojna komponenata.    
 
Rekao je da državni proračun kroz politiku rashoda može utjecati na povećanje ili očuvanje gospodarskog rasta. "Stope gospodarskoga rasta kakve bilježimo u Hrvatskoj, a koje su višestruko veće od prosjeka Europske unije rezultat su naših politika", naglasio je Primorac.
 
Pojasnio je da država može utjecati na povećanje gospodarskoga rasta na nekoliko načina, istaknuvši povećanje bruto investicija u fiksni kapital i povećanje potrošnje.
 
Uz zadržavanje socijalne i razvojne komponente, ministar je naveo da je specifičnost ovoga proračuna upravo u jačanju otpornosti i to kroz ulaganja u Hrvatsku vojsku, a onda i u energetsku infrastrukturu.
 
Važnim je istaknuo i zaduživanje države putem trezorskih zapisa i narodnih obveznica, osvrnuvši se na zadnje izdanje trezorskih zapisa koje je jučer završilo i za institucionalne investitore. "Izdavanjem trezorskih zapisa kod građana smo mobilizirali u nominalnom iznosu 940 milijuna eura štednje, a jedan dio namijenili smo institucionalnim investitorima koji su imali priliku uložiti 260 milijuna eura", ustvrdio je Primorac.
 
Zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može se provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura
 
Ministar je spomenuo i Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura. 

Kazao je da zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura.
 
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna, naveo je Primorac.
 
Podnošenje amandmana digitalnim putem iskorak u digitalizaciji
 
Istaknuo je da se Zakonom o izvršavanju državnog proračuna postotak ograničenja zaduženja svih županija, gradova i općina, koji provode značajne kapitalne projekte, u 2025. utvrđuje na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.
 
Ministar se osvrnuo i na podnošenje amandmana digitalnim putem, što je novost od ovoga proračuna. Smatra to značajnim iskorakom u smislu digitalizacije, ali i olakšanja poslovanja svim saborskim zastupnicama i zastupnicima, kao i Ministarstvu financija koje sudjeluje u koordinaciji i prikupljanju odgovora svih ministarstva na te amandmane.


Uvodna izlaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca dostupni su na: https://www.youtube.com/watch?v=boliHidgPpQ


Prezentacija: Državni proračun za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027.


Izvor: Hina i Ministarstvo financija

Pisane vijesti