Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi manji za 223 mil. eura

Vlada je na današnjoj sjednici predložila rebalans proračuna za ovu godinu, pri čemu se ukupni prihodi u novom planu povećavaju za 30 milijuna eura i iznose 33 milijarde eura, dok se rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, s 37,0 na 36,8 milijardi eura.

Na početku sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je okvir rebalansa proračuna za ovu godinu. Cilj rebalansa je zadržati odgovorno upravljanje javnim financijama, osigurati proračunsku stabilnost, nastaviti ulaganja u kvalitetniji život građana i u gospodarstvo, istaknuo je premijer Plenković.
 
Ukupni manjak na razini državnog proračuna smanjuje se s četiri milijarde eura na 3,8 milijardi eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. 
 
Kada je riječ o izvanproračunskim korisnicima, prije rebalansa planiran je bio njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se rebalansom planira višak od 94 milijuna eura.
 
Ministar Primorac je napomenuo i da se rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju za 454 milijuna eura, dok se rashodi iz EU-ovih i ostalih izvora povećavaju za 231 milijun eura. Rekao je i da je ovo u skladu s najavama prebacivanja određenih projekata, koji će tako sada biti financirani iz EU-ovih izvora, a inicijalno su bili planirani u državnom proračunu.
 
Istaknuo je da je cilj rebalansa bio uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna.
 
Više od milijardu eura za građane i umirovljenike
 
U tom kontekstu, rekao je ministar Primorac, ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, a tu su i socijalne i rodiljne naknade. 
 
Spomenuo je i 286 milijuna eura realociranih na EU-ove fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o projektima jačanja obrambene otpornosti, sigurnosti, civilne zaštite, kao i onih koji se tiču održivog upravljanja vodama.
 
Nadalje, dodatnih 55 milijuna eura se odnosi na deveti paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, što između ostalog uključuje osiguravanje cjenovno pristupačne energije, kao i ciljane potpore najugroženijim građanima.
 
Deficit konsolidirane opće države planira se na razini 2,9 posto BDP-a ili gotovo 2,7 milijardi eura, pri čemu je ministar Primorac apelirao i na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama, s obzirom na polugodišnju informaciju o manjku lokalne države od 333 milijuna eura.
 
S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini, kazao je ministar Primorac.
 
Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga
 
U saborsku proceduru je upućen i prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.
 
Tako, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura.
 
Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura, izvijestio je ministar Primorac. Izvor: Ministarstvo financija/Vlada/Hina

Prezentacija
 
Video

Pisane vijesti