Novosti

U Dubrovniku održana konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj



U Studentskom domu u Dubrovniku, 3. kolovoza 2022. godine, održana je konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Konferenciju je organizirala Dubrovačko-neretvanska županija s ciljem pripreme općina, gradova, županije i proračunskih korisnika za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Okupljenima su se uvodno obratili pročelnica Upravnog odjela za financije Dubrovačko-neretvanske županije Dragica Stanić, glavna državna rizničarka Ministarstva financija Danijela Stepić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Predavanje o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uz glavnu rizničarku, održale su načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ivana Žepić i načelnica Sektora za analizu potrošnje središnje države Hana Zoričić.
_______________________________________________________________________________________________________

U Zadru i Šibeniku održane edukacije vezane uz uvođenje eura


Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj u suradnji s hrvatskim EuropeDirect centrima, Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja nastavilo je s organiziranjem radionica na temu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tako su u Zadru i Šibeniku, 11. i 12. srpnja 2022. godine, održane radionice namijenjene ne samo za poslovne subjekte nego i za sve zainteresirane dionike. Sudionici radionica upoznati su s promjenama koje nastupaju radi zamjene hrvatske kune eurom i  s pripremnim aktivnosti za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na radionicama se obrađuju ključne odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.), s posebnim osvrtom na dio u svezi općih pravila, pravila preračunavanja i zaokruživanja, opskrbe gotovim novcem eura, dvojnog iskazivanja i dvojnog optjecaja te na prilagodbe poslovnih subjekata u dijelu računovodstva, obračuna plaće i drugog dohotka, prijave poreza i drugih javnih davanja. Nadalje, sudionici su upoznati s revidiranim Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te su se predstavile pripremne aktivnosti vezane za pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu.

Daljnje radionice nastavljaju se prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji možete pronaći na slijedećem linku.
_______________________________________________________________________________________________________

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Dana 4. srpnja 2022. godine u Narodnim novinama broj 75/22. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

Predmetnim Zakonom, između ostaloga, osigurava se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, poglavito s Direktivom (EU) 2021/2261.

Konkretnije, Direktiva 2009/65/EZ, prenesena u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16., 126/19. i 110/21.) od društava za upravljanje zahtijeva da sastave kratak dokument koji sadržava ključne informacije o bitnim obilježjima UCITS*  fondova („ključne informacije za ulagatelje”), a Uredba (EU) br. 1286/2014  (Uredba PRIIPs) od izdavatelja upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda (PRIIP-ovi) zahtijeva se da, prije nego što PRIIP učine dostupnim malim ulagateljima, sastave i objave dokument s ključnim informacijama („dokument s ključnim informacijama”) za taj proizvod.

Bitno je istaknuti da ključne informacije za ulagatelje i dokument s ključnim informacijama u osnovi obuhvaćaju iste zahtjeve u pogledu informacija pa je stoga potrebno osigurati da mali ulagatelji u PRIIP-ove koji su zainteresirani za stjecanje udjela UCITS fonda od 1. siječnja 2023. ne dobiju oba dokumenta za isti financijski proizvod.

Slijedom navedenoga, predmetnim se Zakonom propisuje da se za dokument s ključnim informacijama smatra da ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na ključne informacije za ulagatelje. 

Također, iznosi u kunama iz važećeg zakona usklađeni su s iznosima u eurima propisanim Direktivom 2009/65/EZ, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima

__________________________________________________________________________________________________________________________

Isplaćena državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini



Izvršene su sve aktivnosti koji se odnose na obradu i analizu, provjeru ispravnosti te međusobno usklađivanje zaprimljenih konačnih zahtjeva stambenih štedionica i njihovih pravnih sljednika za isplatu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini.


Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, dana 6. lipnja 2022. godine, isplaćena su državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini  -  u ukupnom iznosu od 1.170.925,95 kuna, na račune stambenih štedionica i pravnih sljednika pripojenih stambenih štedionica, sukladno članku 23. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ("Narodne novine", br. 109/97. - 110/15.). 


Državna poticajna sredstava uplaćena su na račune:

  1. PBZ stambena štedionica d.d.
  2. WÜSTENROT stambena štedionica d.d.
  3. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. (od 2. svibnja 2022. pravni sljednik RAIFFEISEN stambene štedionice d.d.)
  4. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. (od 2. prosinca 2019. pravni sljednik HPB stambene štedionice d.d.)
  5. ZAGREBAČKA BANKA d.d. (od 1. lipnja 2018. pravni sljednik PRVE stambene štedionice d.d.).
 
Stambene štedionice i pravni sljednici dužni su uplaćeni iznos državnih poticajnih sredstava evidentirati u svojim poslovnim knjigama i upisati ga na račune stambene štednje stambenih štediša u roku osam dana od primitka iznosa.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Objavljen Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

 
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je 20. svibnja 2022. u ''Narodnim novinama'', broj 57/22, a stupa na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim članaka (13., 16., 17., 25. do 31., 39. do 41., 54. do 59., 64. do 68., 88. i 92.) koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.

Zakonsko uređenje

Zakonom se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom Zakona te prekršajne odredbe.
Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, fiksni tečaj konverzije te dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja utvrđene u skladu s odredbama Zakona i druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Odluka Vlade Republike Hrvatske bit će objavljena u ''Narodnim novinama''.

Zakon je podijeljen u deset dijelova

Dio prvi - Opće odredbe
Dio drugi - Pravila za preračunavanje
Dio treći - Opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Dio četvrti - Dvojni optjecaj
Dio peti - Dvojno iskazivanje
Dio šesti - Primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Dio sedmi - Proračuni, financijski planovi i propisivanje kazni i drugih novčanih obveza, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi
Dio osmi - Nadzor
Dio deveti - Prekršajne odredbe
Dio deseti - Prijelazne i završne odredbe.
 
Temeljna načela uvođenja eura

U Zakonu su sadržana temeljna načela uvođenja eura koja predstavljaju osnovne odrednice u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Temeljna načela uvođenja eura:
1. Načelo zaštite potrošača
2. Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
3. Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
4. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
5. Načelo transparentnosti i informiranosti
 
Bitne odrednice Zakona

Preračunavanje novčanih iznosa provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona te zbog preračunavanja potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

Banka će za sve potrošače, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura 12 mjeseci od dana uvođenja eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Uz banke zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura obavljat će i Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. na temelju sklopljenog ugovora s bankom, pod istim uvjetima, na isti način i u istom razdoblju kako je propisano Zakonom za banke. Nakon proteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.


Razdoblje dvojnog optjecaja trajat će 14 dana od dana uvođenja eura, a tijekom kojega će primatelj plaćanja biti dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, osim određenih iznimki koje su propisane Zakonom. Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja bit će dužan prihvatiti najviše 50 kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.

Obvezno dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana donošenja uredbe koju će Vijeće Europske unije donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije te završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja podrazumijeva dvojno iskazivanje cijene robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona. Poslovni subjekti mogu započeti dvojno iskazivati od dana stupanja na snagu Zakona.


Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema pravilu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, a iznosi u kunama će se preračunati u eure sukladno općim pravilima o preračunavanju i zaokruživanju iz Zakona i uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.


Uvođenje zajedničke valute u državama članicama Europske unije ima za cilj potaknuti dublju povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

_____________________________________________________________________________________________________________________________




Na drugom danu konferencije „Financijsko tržište“ istaknuto da proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama




Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj. 

Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
 
Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“
 
Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.
 
Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.
 
Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
 
„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.
 
U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača.
 
Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.

„Troškovi povezani s provedbom konverzije - npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti - npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.
 
Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.
 
No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.
 
Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.


_________________________________________________________________________________________________________________





Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica

 

U cilju stvaranja učinkovitoga pravnog okvira i harmonizacije trenutačno fragmentiranog tržišta pokrivenih obveznica i javnog nadzora pokrivenih obveznica, dana 6. svibnja 2022. je u Narodnim novinama, broj 53/22. objavljen Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Zakon) kojim se po prvi puta uređuje područje pokrivenih obveznica u Republici Hrvatskoj.
 
Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU.
Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. 
Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.

Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, jest činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije.
 
Ovaj Zakon se primjenjuje na pokrivene obveznice koje može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e) dobila odobrenje za program pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. Zakonom se uređuju uvjeti za izdavanje pokrivenih obveznica kreditnih institucija koji se odnose na:
 
1. zahtjeve u pogledu izdavanja pokrivenih obveznica
2. strukturna obilježja pokrivenih obveznica
3. javni nadzor pokrivenih obveznica
4. zahtjeve u pogledu objavljivanja u vezi s pokrivenim obveznicama i
5. prekršajne odredbe i povrede propisa.
 
Ovim usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije uređuje se učinkoviti regulatorni okvir za pokrivene obveznice u Republici Hrvatskoj kojim će se osigurati novi izvori financiranja za kreditne institucije i potaknuti razvoj pokrivenih obveznica kao stabilnog i troškovno učinkovitog izvora financiranja za kreditne institucije, dok će ulagateljima omogućiti alternativna i sigurna ulaganja što će doprinijeti razvoju unije tržišta kapitala.
 

____________________________________________________________________________________________________________________________________________




Hrvatski dani osiguranja



Najveća regionalna konferencija osigurateljne struke Hrvatski dani osiguranja održana je u Opatiji od 4. do 6. svibnja 2022., u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i partnera, uz podršku te pokroviteljstvo Ureda predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva financija Republike Hrvatske.


Vodeći stručnjaci iz redova osiguranja i reosiguranja, regulatora i drugih pratećih financijskih institucija raspravljali su o aktualnim trendovima i izazovima industrije osiguranja u Republici Hrvatskoj i svijetu.


U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da stabilan i funkcionalan sektor osiguranja predstavlja ključnu komponentu razvijenih gospodarstava te da se industriji osiguranja posebna pozornost pridaje u kriznim razdobljima.  Nadalje, osvrnuo se na trenutnu situaciju u svijetu i Republici Hrvatskoj, koja je puna neizvjesnosti i izazova, od koronavirusa do globalnih poremećaja i nove geopolitičke situacije izazvane ratom u Ukrajini, ali da su vidljivi i pozitivni faktori, kao što su: Nacionalni plan oporavka i otpornosti, usvajanje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odnosno put prema europodručju i Schengenu.


Naglasio je kako je u svjetlu borbe s posljedicama pandemije koronavirusa Europska komisija 22. rujna 2021. usvojila sveobuhvatan paket prijedloga izmjena Direktive Solventnost II. Opći cilj predloženih izmjena jest osigurati da društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Europskoj uniji nastave investirati i podupirati političke prioritete Europske unije, a što se posebice odnosi na financiranje oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, dovršetak procesa kreiranja jedinstvenog tržišta kapitala koji podržava ljude, poduzeća i gospodarstva te investiranje financijskih sredstava u implementaciju Europskog zelenog plana.


Državni tajnik je istaknuo da u ovim izazovnim vremenima, osiguranje pruža ekonomsku zaštitu od različitih rizika koji ugrožavaju živote građana, njihovo zdravlje ili imovinu te da su daljnji razvoj i osnaživanje industrije osiguranja značajan cilj kojem su Europska unija i Republika Hrvatska predane.