SAVJETOVANJE EKONOMISTA: ŠUKER O PRORAČUNU

Planirani proračunski prihodi za iduću godinu, od 94 milijarde kuna, su realni, a uz kontrolu proračunskih rashoda moći ćemo ostvariti deficit opće konsolidirane države od 3,3 posto BDP-a, istaknuo je danas u Opatiji ministar financija Ivan Šuker.

Deficit samog proračuna (oko 4,8 milijardi kuna) pokrit će se iz privatizacijskih prihoda, odnosno nastavka privatizacije Ine i HT-a, kazao je Šuker na skupu Hrvatskog ekonomskog društva "Ekonomska politika Hrvatske u 2006." koji se od danas do petka, 18. studenoga, održava u Opatiji.

Šuker je istaknuo i da se u proračunu za iduću godinu planiraju investicije s iznosom od 15 milijardi kuna, oko 5 milijardi ići će za subvencije, a naglašava i da je Hrvatska među rijetkim zemljama u kojoj socijalna davanja nisu utemeljena na imovinskom cenzusu.

No, sumnju u mogućnost i sposobnost bivšeg, pa i sadašnjeg ministra financija za održavanjem fiskalne konsolidacije izrazio je Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Projekcijama za 2006. deficit bi trebao biti značajno niži (3,3 posto BDP-a), a što će biti vidjet ćemo, kazao je Gligorov.

Uz, iako ne u svim razdobljima, visok deficit, problemom je označio i značajno visoku javnu potrošnju, oko 50 posto BDP-a, te upozorio i na probleme visokog javnog i inozemnog duga.

Manje bi problema bilo uz visoke stope rasta, no, stope rasta od 3,5 posto ili 4 posto nisu stope koje omogućavaju rješavanje problema, kazao je Gligorov.

Ograničavajućim faktorom većeg rasta u Hrvatskoj označio je pak sadašnju ekonomsku politiku, a kao njen osnovni problem to što se eksterne neravnoteže i problemi s fiskalnim sektorom rješavaju restriktivnim fiskalnim i monetarnim mjerama.

Ključnim smatra što se smanjenjem deficita nužno ne utječe na strukturu fiskalnih prihoda i rashoda, a da bi se doista došlo do fiskalne konsolidacije smatra da treba doći do društvenog ugovora o tome što sve država želi financirati.

Smatra tako da bi bilo bolje kada bi se više izdataka izdvajalo za obrazovanje i slično, a manje za ono što je direktna potrošnja, kao mirovine, dio zdravstvene zaštite i sl.

Za Hrvatsku bi bilo dobro da fiskalno opterećenje bude manje, a to podrazumijeva smanjenje javnih rashoda, a to pak znači preraspodjelu od starijih prema mlađima, zaključio je Gligorov.(Hina)

Pisane vijesti