REAKCIJA NA NATPISE O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI\r\n"NAŠTIMANIM RAČUNICAMA KOJE SU SREZALE POTICAJE NA STAMBENU ŠTEDNJU" KAO PODLOGA IZMJENA ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI JEDINI RELEVANTAN IZVOR PODATAKA SU BILANCE STAMBENIH ŠTEDIONICA I PODACI M

Povodom medijskih natpisa u kojima se, među ostalim, navodi kako su "naštimane računice srezale poticaje" za stambenu štednju i da su tome prethodili "selektivni, nedosljedni i djelomično točni podaci Ministarstva financija", objavljujemo sljedeći demantij: "Nema govora o naštimanoj računici, pa čak i kad se (od strane jedne štedionice) prezentiraju "miksani" podaci Ministarstva financija s tekućim podacima o poslovanju štedionica iz 2005. godine.

Ministarstvo je radilo analizu na osnovu raspoloživih podataka konsolidirane bilace sve četiri stambene štedionice i raspoloživih podataka iz Ministartsva i to na dan 31.12.2004. godine.

Posebno naglašavamo (a što priređivači podataka iz jedne štedionice dobro znaju) da se i Državna poticajna sredstva isplaćuju u 2005. samo i jedino na temelju podataka 31.12.2004. pa se prema tome i nije mogao uzeti neki drugi datum. Svaki zaključak na osnovu podataka koji se uzmu iz bilance stambenih štedionica od dana 31.12.2004. a bez da se na te podatke povežu DPS-ovi (bez obzira što se oni isplaćuju tijekom 2005) je nepotpun i netočan. DPS-ovi su predviđena stavka u proračunu pa za 2004. godinu iznose 359,3 milijuna kuna. Ukupno je od 1998-2004.godine odobreno DPS-ova u iznosu 1,089 milijradi kuna. Na dan 31.12.2004. saldo odobrenih kredita svih stambenih štedionica je 375 miljuna kuna.

Napominjemo kako je računica iz jedne štedionice po kojoj je odobrenim kreditima trebalo pridodati i ušteđena sredstva i DPS-ovi (pa bi ulaganje ili možda plasman bio krajem 2004. preko 900 milijuna kuna) potpuno nestručna i nekompetentna:

Prvo, jer sredstva štednje i DPS-ovi kad se isplate nisu više niti u pasivi niti u akativi stambene štedionice, pa nisu relevantan podatak za izvođenje zaključaka o tome gdje je taj novac završio. Drugo, samo odobreni kredit je relevantna stvaka koja je i evidentirana u bilaci stambene štedionice.

Kao podloga izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i kao jedini relevantan izvor podataka su bilace stambenih štedionica i podaci Ministartsva financija. Primjerice, jedan od podataka koji se zaboravlja kod komentiranja izmjena ovog Zakona jest da stambene štedionice imaju preko 3,5 milijardi kuna uloženih u vrijednosne papire iako bi veći dio tih sredstva trebala biti uložena stambenu izgradnju. Isto tako potrebno je istaknuti činjenicu da su i među štedionicama postoje one koje drže čak preko 60% udjela u odobrenim kreditima, ali ima i onih koje drže samo 15% udjela u odobrenim kreditima iako su počele poslovati među prvima.

Svi ovi podaci, a ne samo odnos odobrenih poticaja i odobrenih kredita, kao i uvođenje sustava međufinanciranja bili su osnova Ministartvu financija za prijedlog izmjene Zakona kako bi stambene štedionice potaknuli na veću kreditnu aktivnost.

Pisane vijesti