MINISTARSTVO FINANCIJA O MJERAMA SREDIŠNJE BANKE

Ministarstvo financija iznenađeno je jučerašnjom odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke o novim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka, o kojima nije bilo obaviješteno, te će napraviti analizu tih mjera.

U Ministarstvu, kako se doznaje, nisu bili upoznati s uvođenjem tih mjera, te od guvernera Željka Rohatinskog očekuju da ih izvijesti o razlozima.

Savjet HNB-a jučer je stopu granične obvezne pričuve koju su banke dužne obračunavati na rast svog inozemnog zaduženja povećao sa sadašnjih 30 na 40 posto. Središnja banka to je obrazložila činjenicom da se, nakon blagog smanjenja početkom godine, ponovno ubrzalo inozemno zaduživanje banaka. Navodi se pritom da se osnovica za obračun granične pričuve smanjila sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, da bi potom u travnju porasla na čak 8,8 milijardi kuna.

Ministarstvo će napraviti analizu mogućeg utjecaja najnovijih mjera, posebice mogućeg utjecaja na rast kamatnih stopa.

Ovisno o tome u Ministarstvu ne odbacuju ni mogućnost da se, umjesto na domaćem tržištu, država eventualno odluči i na zaduživanje u inozemstvu. Ovisno o najpovoljnijoj cijeni i uvjetima, država će i odlučiti, kažu izvori u Ministarstvu financija.

Poručuju pritom kako "država i građani ne mogu stalno plaćati greške monetarne politike".

Iz Ministarstva podsjećaju da se država, kako bi se usporio rast inozemnog duga, odlučila više oslanjati na domaće izvore, pa tako u ožujku ove godine nije izlazila s emisijom euroobveznica već se zadužila na domaćem tržištu. Država je time željela doprinijeti usporavanju vanjskog duga, povećanju likvidnosti, smanjenju kamatnih stopa. Mjerama HNB-a, procjenjuju, sve će se to okrenuti na drugu stranu.

Smatraju također i da je središnja banka takvim mjerama trebala reagirati još 2003., u vrijeme kada je i započet ubrzani rast inozemnog duga.

U Ministarstvu odbacuju moguće špekulacije da se novim mjerama u stvari ide na ruku državi i posredno daje prostor za inozemno zaduženje države.

Nema potrebe da središnja banka državi stvara taj prostor, jer ga država ima i bez problema se i pod povoljnijim uvjetima može zadužiti vani, kažu.

Ističu također kako će ekonomska politika i nadalje biti usmjerena stagnaciji i smanjenju vanjskog duga.

Najbolji način da država utječe na to je smanjenje proračunskog deficita, što je i predviđeno fiskalnim projekcijama, kažu u Ministarstvu.

Navode kako je prošle godine deficit konsolidirane opće države iznosio 4,9 posto BDP-a, dok je 2003. iznosio 6,3 posto, što pokazuje da su učinjene velike fiskalne prilagodbe.

Kako se deficit u ovoj godini ne bi povećao Vlada je planirala i visok prihod od privatizacije, od 4,5 milijardi kuna. Bitno je da se postigne dobra cijena, možda će se i odgoda druge faze privatizacije Ine do kraja godine pokazati kao veliki dobitak za proračun, kažu u Ministarstvu financija, dodajući da se kašnjenje u ostvarenju tog, ionako jednokratnog prihoda, može premostiti mosnim kreditiranjem.

Pred Vladom bi se sutra trebao naći godišnji obračun proračuna za prošlu godinu.

Ukupni su rashodi proračuna prošle godine iznosili 83,1 milijardu kuna, a deficit konsolidirane opće države 10,2 milijarde, odnosno 4,9 posto BDP-a.

Deficit bi bio vjerojatno u okvirima planiranih 4,5 posto BDP-a da su ostvareni planirani prihodi od trošarina, te da nije bilo kašnjenja uplate dijela dividende od HT-a, kažu u Ministarstvu financija.(Hina)

Pisane vijesti