UOČI CRANS MONTANA FORUMA ODRŽAN SEMINAR O FINANCIJSKOM SEKTORU REGIJE

Značajnu osnovu za razvoj ukupnog financijskog sektora zemlja jugoistočne Europe čini makroekonomska politika vlada, čiji ključni dio, posebice u tranziciji, treba biti poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, u što se treba uključiti i financijski sektor. Ocijenio je to viceguverner Banke Vijeća Europe Krzystof Ners na današnjem seminaru "Financijski sektor u jugoistočnoj Europi - Mogućnosti i izazovi razvoja financijskog sustava jugoistočne Europe", koji je u organizaciji Ministarstva financija održan uoči početka Crans Montana Foruma.

Upravo u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Hrvatska, koja prednjači u razvoju financijskog sektora, značajno zaostaje za nekim zemljama regije, rekao je Ners te ocijenio da to govori "da su ili Hrvati nepoduzetni ili poslovno okruženje ne pogoduje razvoju
poduzetništva".

Naveo je tako podatak da ta banka u Hrvatskoj trenutno sudjeluje u projektima vrijednima 250 milijuna eura, a da bi se taj iznos mogao u narednim godinama povećati i dva do tri puta kada bi bilo dovoljno projekata, posebice lokalnih zajednica.

Poslovne banke u zemljama regije, posebno one u stranom vlasništvu, svojom konkurentskom borbom doprinose gospodarskom rastu svojih zemalja i cijele regije, ali i homogenizaciji tržišta, pripremajući ga tako da što više i brže bude spremno za integraciju u Europsku uniju (EU), kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.

Među izazovima pred financijskim sektorima zemalja regije, pa tako i Hrvatske Luković je izdvojio zakonodavne prilagodbe (ističući zakon o stečaju te ovršni zakon) te jačanje institucija, posebice sudstva.

Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka tome je dodao i nužnost promjena u javnoj upravi, koja je po njegovu mišljenju bila i jest najveće prepreka gospodarskom razvoju u svim tranzicijskim zemljama. Javna uprava ne treba biti središte moći, već jeftin i efikasan servisni centar poreznim obveznicima koje je plaćaju, kazao je Prka.

Hrvatski financijski sektor, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu financija Martine Dalić, najveći je među zemljama ove regije (Bugarska, Rumunjska, SiCG, BiH, Makedonija, Albanija). No, kazala je Dalić, glavno obilježje hrvatskog, kao i financijskih sektora ostalih zemlja je relativna plitkoća, koja je izražena u prevlasti bankarskog sektora.

Naime, banke u ovoj regiji drže oko 70 posto imovine ukupnog financijskog sektora, dok je u Hrvatskoj taj udio čak 90 posto, što govori da je taj dio gospodarstva u jugoistočnoj Europi još velikim dijelom u ranom stadiju razvoja.

Slično je i s hrvatskim tržištem kapitala, rekao je direktor Zagrebačke burze (ZSE) Marinko Papuga te dodao da je, primjerice, trenutna tržišna kapitalizacija ZSE veća od ukupne kapitalizacije burzi u Beogradu, Banja luci, Makedoniji, Crnoj Gori i Varaždinu, dok je po veličini prometa Zagreb odmah iza Ljubljane, a čak ispred grčkog tržišta.(Hina)

Pisane vijesti