Agencija Moody's snižava rejting državnih obveznica Republike Hrvatske na Ba1 s Baa3; prognoze stabilne

Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's Investor Service danas je snizila rejting državnih obveznica Republike Hrvatske na Ba1 s Baa3. Agencija Moody's je također promijenila prognoze iz negativnih u stabilne.

Današnji rejting proizlazi iz sljedećih faktora:

1) Odsutnost gospodarskog oporavka u Hrvatskoj i očekivanja agencije Moody's da nije vjerojatno da će se situacija značajno poboljšati budući da je rast strukturalno ograničen;

2) Nedovoljna fiskalna konsolidacija, koja će i u srednjoročnom razdoblju ostati restriktivna zbog nedostatka fiskalne fleksibilnosti države, ali i izazovnog gospodarskog okruženja; te

3) Pokazatelji vanjske osjetljivosti Hrvatske i financijska metrika države koja je nepovoljna u usporedbi s metrikama sličnih država.

Agencija Moody's je dodijelila stabilnu ocjenu prognoza za rejting državnih obveznica Hrvatske budući da je rizik od daljnjeg bitnog pogoršanja državne fiskalne pozicije i zaduženosti limitiran.

Danas je agencija Moody'sf promijenila gornje granice države („plafone") i za zaduženost u domaćoj valuti i za depozite na ocjenu A 3 s prethodnih ocjena Aa 1, odnosno A 1. Gornja granica za dugoročne i kratkoročne obveznice u stranoj valuti također je drugačije ocjenjena i to ocjenom Baa 1, odnosno P-2, dok su prethodne ocjene bile A1, odnosno P-1. I na kraju, gornja granica za depozite u stranoj valuti snižena je na Ba2 s Ba1.

Agencija Moody's svojim gornjim granicama rizika države vezano uz domaću valutu određuje maksimalan kreditni rejting koji se može postići u domaćoj valuti za domicilnog emitenta duga ili za strukturirane mjenice čiji novčani tokovi nastaju od vlastite („domaće") imovine ili stanovnika (osoba s prebivalištem u toj državi).

Agencija Moody'sf svojim gornjim granicama države vezano uz stranu valutu određuje najviši rejting koji je moguć u određenoj državi utvrđujući rizik miješanja države u otplatu svojih obveznica denominiranih u stranoj valuti od strane domicilnih dužnika (gornja granica obveznice u stranoj valuti) i depozita (gornja granica depozita u stranoj valuti).

Obrazloženje rejtinga

Prvi faktor koji je utjecao na odluku agencije Moody's da snizi rejting državnih obveznica Hrvatske na Ba1 su njeni slabi izgledi za gospodarski rast s obzirom na strukturalne probleme gospodarstva. Nakon sporog rasta ili recesije kroz posljednje četiri godine (CAGR -1,7% 2008-12 u realnom iskazu), hrvatskom gospodarstvu i dalje nedostaju novi izvori rasta. Njen gospodarski model - koji se je u prošlosti najviše oslanjao na privatnu potrošnju i građevinsku djelatnost potpomognutu vanjskim kreditima - je narušen, dok su i dalje prisutne okolnosti koje usporavaju ulaganja te rast vođen izvozom.

Konkretno, rejting agencija primjećuje da je sposobnost države da ponovo uspostavi ravnotežu u gospodarstvu i usmjeri ga prema izvozu, u suštini ograničena (1) nedostatkom produktivnih ulaganja prije krize; (2) poslovnim okruženjem koje nije toliko privlačno kao ona okruženja sličnih država iz regije (kako je i prikazano pokazateljima World Bank's Ease of Doing Business Indicators); (3) prevelikim i zastarjelim javnim sektorom; te (4) nedostatkom fleksibilnosti tržišta rada. Mala je vjerojatnost povećanja potražnje za hrvatskim izvozom, sukladno prognozama agencije Moody'sf za gospodarski rast u EU.

Agencija Moody's smatra da je predstojeće očekivano pristupanje države Europskoj Uniji u srpnju 2013. pozitivan razvoj događaja; no, europsko gospodarsko okruženje i inercija državnih reformi vjerojatno će ograničiti koristi koje bi se normalno mogle očekivati od pristupanja EU (vidi „Croatia: Reform Inertia Constrains Growth, Limiting EU Accession Benefits"). Konkretno, agencija Moody's primjećuje da je sposobnost državne vlasti da apsorbira fondove EU ograničena, te da fiskalni prostor za sufinanciranje, za sada, gotovo da i ne postoji. Kao rezultat toga, potrebno je uložiti veće napore u postizanje fiskalne konsolidacije.

Drugi faktor koji podupire snižavanje rejtinga su otežavajuće okolnosti na putu prema fiskalnoj konsolidaciji, to jest nepovoljno gospodarsko okruženje i nedostatak fiskalne fleksibilnosti države uz relativno visoku razinu zaduženosti (54% BDP na kraju 2012.). Agencija Moody's primjećuje da je državni proračun Hrvatske strukturalno ograničen (1) visokom razinom obveznih doprinosa (porezi i doprinosi za socijalno osiguranje predstavljaju oko trećinu BDP-a) i potrebom da se poveća konkurentnost gospodarstva; (2) sve većim kamatnim stopama; (3) značajno velikom potporom kroz državne poticaje nekim neprofitabilnim sektorima, poput sektora brodogradnje. U tom kontekstu, agencija Moody's smatra nastojanja koja je Hrvatska uložila u konsolidiranje svojih javnih financija - i kroz unaprjeđenja učinkovitosti naplate poreza te smanjenja kapitalnih izdataka - nedovoljnima za osiguravanje trajnog obrata u omjeru duga, odnosno, stopi zaduženosti.

Treći faktor koji je utjecao na odluku agencije Moody's o snižavanju rejtinga jest slabost kreditne metrike u odnosu na onu sličnih država, naročito vanjska osjetljivost i fiskalna pozicija. Iako se deficit tekućeg računa države znatno smanjio kao rezultat gospodarske recesije, njen vanjski dug (od oko 95% BDP-a) i pokazatelj vanjske osjetljivosti agencije Moody's (External Vulnerability Indicator) (od 215%, ili 140% bez operacije unutar grupe) daleko su iznad srednjih vrijednosti za rejting kategoriju Baa 3. Fiskalna metrika države također je slabija, s dugom opće države koji premašuje one drugih država ocijenjenih rejtingom Baa 3 (38% BDP-a u 2012.) te blizu onoga drugih država ocijenjenih rejtingom Ba 1 (58% BDP-a u 2012.).

Obrazloženje stabilne prognoze

Agencija Moody's je dodijelila stabilnu ocjenu prognoza za rejting državnih obveznica Republike Hrvatske budući da je rizik od daljnjeg bitnog pogoršanja državne fiskalne pozicije i duga limitiran. Agencija Moody's predviđa da će gospodarsko okruženje i dalje biti tromo, a za deficit predviđa da će se polako i postupno smanjivati, iako će vjerojatno dug države nastaviti rasti.

 

Pisane vijesti