Priopćenje povodom upućivanja Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju u proceduru VRH i Hrvatskog sabora

Ministarstvo financija pripremilo je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji će po usvajanju od strane Vlade Republike Hrvatske biti upućen Hrvatskom saboru na donošenje (2. čitanje).

S obzirom na medijsko priopćenje Hrvatske udruge banaka, ističemo da njihovi prijedlozi za poboljšanje položaja najugroženije kategorije dužnika nisu prihvaćeni (da se nova kamatna stopa kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute aprecirao u odnosu na kunu više od 20%, utvrdi kao prosječna kamatna stopa na kredite u dotičnoj valuti umanjena za 20%) te je Ministarstvo financija ostalo pri svom prijedlogu kao povoljnijem i pravednijem za dužnike s obzirom da će koristi biti proporcionalne pretrpljenoj šteti.

U pogledu iznesenih tvrdnji HUB-a o pozitivnoj diskriminaciji potrošača zaduženih u jednoj od valuta (CHF), dovoljno je reći da većina dužnika iz ove kategorije, nakon više od 6 godina otplate kredita ima preostale kunske glavnice veće nego na početku otplate kredita.

Ističemo da su ovim Izmjenama i dopunama Zakona spriječena daljnja nepoštivanja Zakona o obveznim odnosima u smislu odredivosti činidbe što banke u prethodnom razdoblju nisu poštivale te će u svim ugovorima o kreditu promjenjivi parametri morati biti striktno definirani, a potencijalna promjena kamatne stope ovisiti isključivo o promjenjivosti parametra neovisnog o volji bilo koje strane. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću aprecirao više od 20%, fiksna marža neće smjeti biti veća od razlike početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra.

Na taj način, izmjene i dopune koje sadržava ovaj Zakon, pridonose pravednoj i ravnomjernoj podjeli tržišnog rizika između dužnika i vjerovnika dok je u dosadašnjim ugovornim odnosima, zbog spomenute neodredivosti činidbe i netransparentnog povećanja kamatne stope, teret rizika snosila samo jedna ugovorna strana, odnosno dužnik.

Pisane vijesti