Hrvatska ponovno u investicijskom rejtingu. S&P povećao kreditni rejting Hrvatske na razinu investicijskog temeljem pozitivnih fiskalnih pokazatelja

Rejting agencija S&P podigla je kreditni rejting Hrvatske na razinu investicijskog sa BB+/B na BBB-/A-3. Ovakva procjena prvenstveno se temelji na poboljšanoj fiskalnoj poziciji kojoj doprinosi ekonomski oporavak zbog pojačane domaće potražnje potaknute učincima porezne reforme te mjere fiskalne konsolidacije. Hrvatska bilježi primarni fiskalni suficit još od 2015. godine (u prosječnom iznosu od 3% BDP u razdoblju 2017.-2018.), a udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu smanjio se za 10 postotnih bodova od 2015. do 2018. godine.

Negativni rizici vezano uz restrukturiranje Agrokora te isplatu državnih jamstava za dugove Uljanika ocjenjuju se smanjenima.

S&P ocjenjuje kako su rekordni turistički rezultati kao i pozitivni trendovi u prerađivačkoj industriji i prometu poduprli trajan gospodarski oporavak od 2015. Hrvatska bilježi značajan napredak i u provedbi strukturnih reformi. To se prvenstveno odnosi na reformu poreznog sustava koja je stupila na snagu 2019. godine kada je smanjena stopa PDV-a za niz proizvoda. Očekuje se kako će ovo povećati raspoloživi dohodak , dok bi smanjeni trošak rada za poslodavce trebao potaknuti njihove investicije. Kako bi adresirala negativne demografske trendove Vlada je provela i mirovinsku reformu s ciljem jačanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Također je u tijeku i obrazovna reforma koja bi trebala doprinijeti poboljšanju zapošljivosti u dugom roku.

Prema preliminarnim procjenama, fiskalni saldo je bio pozitivan i u 2018., već drugu godinu zaredom. Ovakvi rezultati temelje se na snažnijim poreznim prihodima ali i uštedama na rashodima primjerice na kamatama. Očekuje se kako će Zakon o fiskalnoj odgovornosti usvojen prošle godine također doprinijeti nastavku odgovorne fiskalne politike Vlade.

Prema najavama Vlade, višak prihoda nad rashodima bit će iskorišten za daljnje smanjenje duga, što bi trebalo doprinijeti ublažavanju ranjivosti hrvatskog javnog duga i njegovom daljnjem smanjenju do 2022. Nadalje, restrukturiranje cestovnih kompanija provedeno prošle godine također je doprinijelo smanjenju troškova zaduživanja te bi moglo poslužiti kao model i za druge kompanije u javnom sektoru.

Eksterni sektor karakterizira suficit tekućeg računa platne bilance posebice zahvaljujući priljevima od turizma, ali i izvozu roba iz područja farmaceutike, metalnih i prehrambenih proizvoda. Bruto inozemne rezerve zabilježile su porast na razinu od 17,4 milijarde eura krajem 2018. godine. Očekuje se i daljnji nastavak oporavka aktive domaćih banaka. Zabilježen je i rast kredita, posebice u sektoru kućanstava.

Vezano uz političko-ekonomska događanja u projekcijskom razdoblju, RH će predsjedavati Vijećem EU u prvoj polovini 2020., a u istoj godini nada se ući i u ERM II mehanizam.

Podsjećamo, S&P je prvi put spustio hrvatski kreditni rejting ispod razine investicijskog krajem 2012. godine, a potom za još jadnu razinu dolje početkom 2014. godine. U ožujku 2018. godine ista je agencija podignula kreditni rejting za jednu razinu da bi danas uslijedila objava prema kojoj je hrvatski kreditni rejting ponovno u investicijskoj zoni.

Stabilni izgledi odražavaju mogućnost brže realne konvergencije prema trgovinskim partnerima više razine dohotka zbog provedbe strukturnih reformi, dok su negativni rizici povezani s neizvjesnošću na inozemnim tržištima.

Rejting može biti povećan ukoliko se ekonomski rast Hrvatske pokaže otpornim prema cikličkom usporavanju u Europskoj uniji, što bi posebice bilo omogućeno nastavkom provedbe strukturnih reformi. Snažnije smanjenje javnog duga od očekivanog također bi potaklo pozitivne procjene rejtinga.

Nasuprot ovome, rejting se može smanjiti uslijed znakova recesije posebice pod utjecajem negativnih eksternih faktora ili uslijed aktivacije jamstva u iznosu većem od trenutno očekivanog, uzrokujući pogoršanje fiskalne situacije.

Pisane vijesti