Vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA RAZDOBLJE OD SIJEČNJA DO SRPNJA 2006. GODINEMinistarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 130 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do srpnja 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 56 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 11,6 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 13,1 posto), trošarine (godišnji rast od 7,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,4 posto) te poreza na dobit (28,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 55,7 milijardi kuna, što je 56,2 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 12,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih sedam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,6 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 131., s podacima za razdoblje od siječnja do kolovoza 2006. godine očekuje se krajem listopada 2006. godine.

05.10.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER U POSJETU KRALJEVINI NORVEŠKOJMinistar financija Ivan Šuker predvodit će hrvatsko izaslanstvo tijekom službenog posjeta Kraljevini Norveškoj od 08. do 10. listopada 2006. godine. Tijekom boravka u Norveškoj, ministar Šuker sastat će se s norveškom ministricom financija Kristinom Halvorsen, guvernerom Norveške središnje banke Sveinom Gjedremom i direktorom Agencije za nadzor banaka, osiguravajućih društava i prometa vrijednosnih papira Bjoernom Skogstadom Aamom.

Ministar Šuker održat će uvodno izlaganje na Okruglom stolu o mogućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku za norveške investitore te predstaviti najvažnija postignuća Vlade RH u ekonomskoj politici i strukturnim planovima. Na okruglom stolu bit će predstavljena hrvatska makroekonomska situacija i javne financije, ulagačko okruženje i olakšice za ulagače, privatizacijski planovi i mogućnosti suradnje s Norveškom u narednom razdoblju.

Hrvatsko izaslanstvo posjetit će norveško Ministarstvo financija što će biti prilika za razmjenu iskustava iz područja fiskalne politike i poreznog sustava.

U hrvatskom izaslanstvu, uz ministra Šukera, sudjeluju i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Grga Ivezić, pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo, te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.

05.10.2006. | Pisane vijesti

IZVRŠNI ODBOR MMF-A ODOBRIO TREĆU REVIZIJU STAND-BY ARANŽMANA S HRVATSKOMIzvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je treću i konačnu reviziju stand-by aranžmana sa Hrvatskom, priopćeno je u petak navečer iz ureda stalnog predstavnika MMF-a u Zagrebu. Hrvatske vlasti postigle su značajan napredak od potpisivanja aktualnog aranžmana s Fondom prije više od dvije godine, stoji u priopćenju koji je potpisao stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj Athanasios Vamvakidis.

Pritom iz MMF-a ukazuju na više nego prepolovljen manjak opće države, zatim značajno poboljšanu fiskalnu transparentnost i smanjene kvazi-fiskalne aktivnosti, poduzete korake ka održivijem mirovinskom i zdravstvenom sustavu, značajno smanjeno oslanjanje Vlade na inozemno zaduživanje te jačanje nadzora financijskog sustava.

Kako se dalje ističe u priopćenju, taj napredak trebali bi pratiti i daljnji koraci. Naime, pogoršanje manjka u bilanci plaćanja i visoka razina vanjske zaduženosti ne ostavljaju prostora za samozadovoljstvo i ističu važnost nastavka napora u cilju postizanja fiskalne konsolidacije.

Reforme koje racionaliziraju potrošnju, kao i koraci ka pojednostavljenju poreznog sustava i smanjivanja poreznog tereta
poduzećima zaslužuju visok prioritet na političkoj agendi, stoji u priopćenju.

Restrukturiranje gubitaških državnih poduzeća trebalo bi napredovati bez daljnjih skupih odgađanja, posebice u brodograđevnom sektoru, mišljenja su u MMF-u. A privatizacija, koja napreduje mnogo sporije nego u susjednim zemljama, trebala bi se odvijati značajno brže kako bi se proračun oslobodio teškog tereta te smanjila još uvijek značajna uloga države u gospodarstvu.

Hrvatska narodna banka trebala bi nastaviti podupirati vladina reformska nastojanja implementacijom politika koje ograničavanju vanjsku osjetljivost i osiguravaju makroekonomsku stabilnost, stoji nadalje u tome priopćenju..

Važeći stand by aranžman MMF je odobrio Hrvatskoj u kolovozu 2004. na razdoblje od 20 mjeseci, a krajem ožujka ove godine Izvršni odbor direktora MMF-a prihvatio je njegovo produljenje do 15. studenoga 2006. Njegovo uspješno okončanje zahtijeva ispunjavanje ciljeva makroekonomskih politika i strukturalnih reformi dogovorenih s vlastima za rujan i listopad, stoji u priopćenju.

Misija MMF-a, predvođena Robertom A. Feldmanom, posjetit će Zagreb u razdoblju između listopada i studenoga 2006., najavljeno je iz ureda stalnog predstavnika MMF-a u Zagrebu.(Hina)

29.09.2006. | Pisane vijesti

REAKCIJA NA TEKST: MINISTARSTVO FINANCIJA NIJE PREDLOŽILO MODEL STANOGRADNJEPovodom teksta o programu stanogradnje objavljenog u "Novom listu" danas 29. rujna 2006. na stranici broj 7., najavljenog i na naslovnici, a pod naslovom "Potpuni fijasko ministra Šukera", molimo Vas da sukladno Zakonu o medijima objavite sljedeće:

"Ministarstvo financija nije predložilo nikakav model stambenog zbirnjavanja, ali poreznom politikom nastoji olakšati i pridonijeti rješavanju stambenih pitanja građana (NN 177/04 Zakon o porezu na dohodak i NN 99/05, 96/06 Pravilnik o porezu na dohodak). Mišljenja smo da je u sklopu mjera porezne politike dan najveći mogući poticaj u ovome trenutku rješavanju stambenog pitanja u Hrvatskoj, te da eventualno treba razmotriti mogućnosti davanja poticaja za te svrhe iz drugih izvora."

28.09.2006. | Pisane vijesti

POTPISAN UGOVOR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA IZMEčU HRVATSKE I IZRAELAU Ministarstvu financija danas je potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu između Hrvatske i Izraela.

Ugovorom su, kako je istaknuto, postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti između dviju zemalja.

Ugovor su potpisali ministar financija Ivan Šuker i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Shmuel Meirom.

Istaknuli su kako će ovaj ugovor pridonjeti boljoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, kao i povećanju robne razmjene.

Šuker je pojasnio kako je ugovorom definiran pojam rezidenta te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenta, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Osim toga, ugovorom se omogućuje hrvatskim građevinskim i sličnim tvrtkama da ne plaćaju porez na dobit u Izraelu ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci, omogućuje se hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama koja obavljaju poslove prijevoza robe između dviju zemalja plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.

Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa dividendi pri udjelu većem od 25 posto; 10 posto bruto iznosa dividendi ako je stvarni korisnik dividendi društvo u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10 posto kapitala izraelskog društva koje isplaćuje dividende, a dividende se isplaćuju iz dobiti na koju se u Izraelu porez plaća po stopi nižoj od uobičajene stope izraelskog poreza na dobit; i 15 posto u svim drugim slučajevima.

Pri oporezivanju kamata utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa kamata ako su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam koji je odobrila banka druge države ugovornice; i 10 posto bruto iznosa kamata u svim drugim slučajevima. Pri oporezivanju naknada za autorska prava utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto.

U završnim odredbama ugovora propisano je da će hrvatska društva u Izraelu imati isti status i pogodnosti kao i tvrtke te države.

Meirom je istaknuo kako je ovo peti komercijalni ugovor potpisan s Hrvatskom (već su potpisani ugovori u području zračnih usluga, turizma, trgovine te promicanja i zaštite ulaganja). Mišljenja je kako će ovaj ugovor potaknuti gospodarske odnose dviju zemlja budući podaci o robnoj razmjeni nisu zadovoljavajući. Izrazio je nadu da će uskoro biti potpisan ugovor na području carina te da će se već tada moći govoriti o rastu robne razmjene između dvije zemlje.(Hina)

25.09.2006. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS: U SRPNJU PORASTAO 0,46 BODOVA - NASTAVAK RASTA GOSPODARSTVACROLEI prognostički indeks hrvatskoga gospodarstva u srpnju je u odnosu na lipanj 2006. porastao za 0,46 bodova. Porast je indeksa rezultat porasta osam od ukupno jedanaest komponenti, prema simetričnim postotnim promjenama, koje sačinjavaju indeks. Difuzni je indeks, kao udio serija koje iskazuju porast u ukupnome broju serija, iznosio 72,7 posto. Budući da od početka 2006. indeks CROLEI raste iz mjeseca u mjesec, do kraja 2006. može se očekivati umjereni rast gospodarske aktivnosti.

Komponente koje su u srpnju u odnosu na lipanj 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni, oročeni depoziti poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Unutar indeksa, najveću konzistentnost u kretanju iskazuju monetarne serije ukupna likvidna sredstva, gotov novac te kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka koje rastu već šest uzastopnih mjeseci u odnosu na prethodni mjesec. Upravo su porasti tih serija, zajedno s porastom serije nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, najjače pridonijeli porastu vrijednosti prognostičkoga indeksa u srpnju 2006. Valja također napomenuti da je u stvarnosti serija kamatna stopa na tržištu novca imala nižu vrijednost u srpnju u odnosu na prethodni mjesec, ali kako se radi o indikatoru čije smanjenje ima za posljedicu rast vrijednosti referentne serije, u prognostičkome se indeksu pad njegove vrijednosti bilježi kao rast.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)

24.09.2006. | Pisane vijesti

ODRŽAN SEMINAR "PROCJENA FINANCIJSKOG UČINKA"Europska komisija (Technical Assistance Exchange Instrument - TAIEX) je u suradnji s Ministarstvom financija 21. i 22. rujna 2006. godine organizirala seminar na temu "Procjena financijskog učinka" (Financial Impact Assessment).

Seminaru su prisustvovali predstavnici Ministarstva financija te drugih središnjih tijela državne uprave.

Predstavnici Ministarstva financija predstavili su hrvatska iskustva u primjeni i razvoju metodologije procjene financijskog učinka propisa na državni proračun. Naglašeno je kako je anticipiranje i kontrola buduće potrošnje jedan od temeljnih instrumenata održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Stoga je za postizanje navedenoga nužno, još u fazi predlaganja propisa, osigurati procjenu financijskog učinka njihove primjene na državni i ostale proračune.

Stručnjaci iz Ureda Vlade Republike Latvije, Ministarstva financija Portugalske Republike, Ministarstva financija Francuske Republike, te Ministarstva gospodarstva i financija Talijanske Republike prezentirali su svoja iskustva u implementaciji procesa strateškog planiranja, primjeni mjera uspješnosti u praćenju provedbe ključnih vladinih programa, te procjeni učinaka propisa na proračun.

20.09.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI MMF-A I SVJETSKE BANKE U SINGAPURUHrvatsko izaslanstvo, predvođen ministrom financija Ivanom Šukerom, sudjeluje na Godišnjoj skupštini Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koja se 19. i 20. rujna održava u Singapuru, priopćilo je Ministarstvo financija RH.

Ministar Šuker održao je niz sastanaka medu, s direktorom Odjela za Europu MMF-a Michaelom Depplerom, novim izvršnim direktorom konsituence Svjetske banke Hermanom Wijffelsom i izvrsnim direktorom MMF konstituence J. J. M. Kremersom.

Ključna tema sastanka bila je uspješnost programa monetarne i fiskalne politike, podržanog Stand-by aranzmanom, koji ce se zaključiti sredinom studenog 2006.

Predstavnici MMF-a pohvalili su Republiku Hrvatsku u provodenju fiskalne prilagodbe, posebno ističući odluku o izmjenama proračuna čime se postavio ambiciozniji ciljani fiskalni deficit od 3 posto BDP-a, za razliku od prvotne razine od 3,3 posto BDP-a, navodi se u priopćenju.

S obzirom na u cijelosti ispunjene sve kvantitativne kriterije za ocjenu uspješnosti izvršenja programa u prvoj polovici 2006. i pozitivna kretanja u trećem tromjesečju, ministar Šuker je naznačio da će se i za rujan 2006. ispuniti spomenuti kriteriji i uspješno zaključiti treće preispitivanje programa.

Predstavnici MMF-a i hrvatsko izaslanstvo razgovarali su i o provođenju strukturalnih reformi. Na sastancima se razgovaralo i o ostalim strukturalnim mjerama.

S obzirom na dosadašnje rezultate Republike Hrvatske u provođenju programa i nastavno na sastanke održane na Godišnjoj kupštini, hrvatsko izaslanstvo očekuje uspješno zaključivanje Stand-by aranžmana u studenom ove godine, ističe u priopćenju Ministarstvo financija.(Hina)

18.09.2006. | Pisane vijesti

MFIN I SVJETSKA BANKA: PREGOVORI O PAL-U 2 U PROSINCU; TRI NOVA ZAJMAPregovori Hrvatske i Svjetske banke o drugom programskom zajmu za prilagodbu, PAL 2 mogli bi se održati u prosincu ove godine, a s ciljem da se sve tada utvrđene reforme dovrše do kraja siječnja 2007., najavljeno je u priopćenju u kojem Ministarstvo financija izvješću o niz sastanaka i razgovora ministra Ivana Šukera i ostalih predstavnika hrvatske delegacije s predstavnicima Svjetske banke.

Hrvatsko izaslanstvo, predvođen ministrom Šukerom, sudjeluje na Godišnjoj skupštini Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koja se 19. i 20. rujna održava u Singapuru, gdje su se danas susreli s predstavnicima Svjetske banke s kojima su razgovarali o tekućim i budućim projektima.

S potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Shigeom Katsuom razgovarano je da se pregovori o drugom programskom zajmu za prilagodbu PAL 2 održe u prosincu ove godine, a s ciljem da se sve tada utvrđene reforme dovrše do kraja siječnja 2007.

Glavne reforme koje se trebaju ubrzati su one u sklopu zdravstva, socijalnih naknada i privatizacije, navodi se u priopćenju.

Iz Ministarstva financija također izvješćuju da je hrvatska strana zatražila pomoć Svjetske banke kroz tri nova zajma - zajma za uvođenje jedinstvenog poreznog broja i modernizaciju Porezne uprave, zajma za ulaganje u izgradnju vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj te zajma za dovršetak projekta modernizacije luke Rijeka.

Shigeo Katsu je najavio zatvaranje Regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, te zadržavanje samo ureda zaduženog za Hrvatsku, što je uobičajeno za zemlje u kojima će se iznos i broj zajmova s pristupanjem Europskoj uniji značajno smanjiti, ističu iz Ministarstva financija.

Također navode da je s potpredsjednikom Svjetske banke Michael Kleinom, zaduženim za pripremu Izvješća "Doing Business", dogovoreno je da će se timovi Svjetske banke, hrvatskih državnih institucija i konzultanata, koji su anketirani za potrebe studije, susresti na tehničkoj razini kako bi se ispravili osnovno podatci o Hrvatskoj i kako bi Hrvatska slijedeće godine bila ispravnije rangirana.

S novim izvršnim potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije (IFC) Lars Thunellom dogovoreno je daljnje jačanje njihova poslovanja u financiranju malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukture i turizma.

Dogovoreno da će se tijekom jeseni u suradnji Medunarodne financijske korporacije i Europske banke za obnovu i razvoj odrzati radionica o javno-privatnom partnerstvu, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.(Hina)

18.09.2006. | Pisane vijesti

MF: OBRAčENO 87 POSTO PRIJAVA POREZA NA DOHODAK, VRAĆENO VIŠE OD 1,2 MILIJARDE KUNAPorezna uprava do konca prošlog tjedna obradila je gotovo 87 posto prijava poreza na dohodak za prošlu godinu i država je do sada građanima vratila više od 1,2 milijarde kuna preplaćenog poreza. To je za oko sto milijuna ili 9,9 posto veći iznos nego li je građanima bilo vraćeno u isto vrijeme prošle godine, podatci su Ministarstva financija. Prema tim podatcima, do konca prošlog tjedna od ukupno 912.307 zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, obrađeno je njih 86,88 posto ili 792.640 prijava.

Velika većina građana, njih gotovo 90 posto, od onih koji su predali godišnju prijavu ostvaruje i pravo na povrat. To je pravo do sada ostvarilo 709.213 građana, a ukupan iznos koji im se treba vratiti je gotovo 1,24 milijardi kuna.

Državi pak na ime poreza na dohodak 52.228 obveznika treba uplatiti još 292,63 milijuna kuna.

Podatci Porezne uprave pokazuju da je, kao i sredinom srpnja, i nadalje rekordan dohodak od nesamostalnog rada - više od 6,17 milijuna kuna - zabilježen u Zagrebu, a najviši dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, više od 3,6 milijuna kuna, prijavljen u Požegi.

Uz rekordnih više od šest milijuna, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada je pet obveznika s više od tri milijuna kuna (od nešto više od tri milijuna do 3,9 milijuna kuna), dok su svi ostali, njih 14, sa dohocima većim od dva milijuna kuna (od 2,07 do 2,88 milijuna kuna).

Nasuprot tomu, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 12 hrvatskih gradova, najviše njih, pet iz Zagreba, po tri iz Siska i Rijeke, te po jedan iz Koprivnice, Karlovca, Pazina, Splita, Krapine, Vukovara i Zadra.

Na toj su listi samo dva obveznika s više od tri milijuna kuna, već spomenuti trgovac na veliko iz Požege i odvjetnik iz Zagreba sa 3,3 milijuna kuna.

Devet je obrtnika ili onih koji se bave slobodnim zanimanjima koji su prijavili više od dva milijuna kuna, a njih devet prijavilo je dohotke od 1,5 do 1,9 milijuna kuna.

Listom 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja dominira djelatnost cestovnog prijevoza roba, čak četiri obrtnika s liste su upravo iz te djelatnosti.

Slijede odvjetnici kojih je na listi 20 najvećih troje, potom opći mehanički radovi s dva predstavnika, a zastupljeniji su i oni čije su djelatnosti vezane uz građevinarstvo, pa su tako na listi i jedan arhitekt, jedan obrtnik koji se bavi visokogradnjom, te jedan iz djelatnosti ostalih građevinskih poslova.

Da li će se podatci o najvećim dohocima nešto promijeniti vidjet će se kada se obradi preostalih, još oko 120 tisuća prijava.

Od toga, oko 51 tisuću prijava poreza na dohodak za prošlu godinu trebaju obraditi poreznici u Zagrebu. Naime, u Zagrebu, u kojem je zaprimljeno najviše, više od 238 tisuća prijava za sada ih je obrađeno 78,6 posto ili nešto više od 187 tisuća.

Neki su pak područni uredi Porezne uprave sredinom rujna priveli kraju obradu poreznih prijava, pa je tako u Karlovcu, Varaždinu ili Splitu već obrađeno više od 96 posto zaprimljenih prijava, a više od 90 posto posla već su obavili i poreznici u Krapini, Sisku, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Požegi, Slavonskom Brodu, Osijeku, Dubrovniku.(Hina)

17.09.2006. | Pisane vijesti