Vijesti
Preduvjet za to je ekonomičnije i racionalnije poslovanje toplinarskih tvrtki kroz provođenje okvira za razvoj i provedbu Strategije toplinarstva, usvojenog u svibnju ove godine, kazao je Šuker na današnjem potpisivanju ugovora o zajmu Svjetske banke za projekt razvoja sektora toplinarstva u Hrvatskoj te ugovora o državnom jamstvu za taj zajam.
Šuker je istaknuo da će novi način obračuna potrošnje toplinske energije biti uključen u nove reformske zakone, koje Vlada priprema sa Svjetskom bankom u sklopu programa PAL 1 i PAL 2.
Svjetska banka je HEP-Toplinarstvu za projekt toplinarstva odobrila zajam u iznosu od 24 milijuna eura, a time će se financirati modernizacija toplinske mreže u Zagrebu i Osijeku.
Provedba tog projekta trebala bi rezultirati boljim financijskim položajem toplinarstva koje godinama bilježi gubitke, kako zbog poskupljenja energenata, tako i zbog zastarjele i neučinkovite vrelovodne mreže te neučinkovitog sustava upravljanja grijanjem, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak.
Naime, u Zagrebu se na kilometar mreže u prosjeku događaju četiri kvara ili osam puta više u odnosu na prosjek kvarova u zapadnoeuropskim zemljama, a gubici u mrežama iznose 15 do 25 posto, a u zemljama EU 5 do 10 posto.
Sanacijom toplovodne mreže i realizacijom ovog projekta, rekao je Mravak, gubici energije u Zagrebu trebali bi se smanjiti za 16 posto, a u Osijeku za 9 posto, dok bi gubici vode trebali u Zagrebu biti manji za 13 posto, a u Osijeku za 22 posto. Ujedno, korisnicima će se omogućiti individualno mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije.
Tako ostvarenim uštedama, dodaje Mravak, financirat će se vraćanje zajma Svjetske banke. Svjetska banka HEP-u je odobrila kredit na 15 godina, s 5 godina počeka, te uz kamatnu stopu od oko 3,1 posto godišnje.
Tako niska kamata je najbolja ocjena financijskog tržišta stanja u HEP-u, ali i hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je ministar Šuker.
10.09.2006. | Pisane vijestiPreostala sredstva za sufinanciranje projekta osigurat će se u Državnom proračunu. Ovaj projekt će biti već 3. u nizu za zdravstvenu infrastrukturu koji sufinancira Razvojna banka Vijeća Europe, a dosadašnja dobra suradnja s tom važnom međunarodnom institucijom osigurat će brzu i kvalitetnu provedbu i ovog novog projekta.
Sklapanje tog zajma je 27. srpnja 2006. radi političke i socijalne važnosti projekta podržao tajnik Vijeća Europe Terry Davis. Ovaj projekt u cijelosti je usklađen ne samo sa Strategijom suradnje Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe, nego i sa zaključcima Zajedničkog foruma o javnom zdravstvu koji su u studenom 2005. u Skopju organizirali Vijeće Europe, Razvojna banka Vijeća Europe i Svjetska zdravstvena organizacija i na kojem su se ministri zdravstva jugoistočne Europe, uključujući ministra Nevena Ljubičića, usuglasili s potrebom poboljšanja učinkovitosti zdravstvenih sustava u regiji.
Sam projekt financirat će prvenstveno ulaganja u infrastrukturu i opremu potrebnu za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Opću bolnicu Vukovar, Kliničku bolnicu Split, Kliničku bolnicu Merkur, Kliniku za tumore Zagreb, Opću bolnicu Zadar i Kliničku bolnicu Osijek.
Očekuje se da će Ugovor o zajmu potpisati Ivan Šuker, ministar financija, tijekom narednih mjesec dana, nakon čega će se provesti redovna procedura potvrđivanja međunarodnog ugovora u Hrvatskom saboru. Za provedbu projekta bit će nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
06.09.2006. | Pisane vijesti
Zemlje predvodnice u reformama provodile su tri ili više reformi koje su dovele do pojednostavljenja poslovnih regulativa, pojačale su prava vlasništva, olakšale porezna opterećenja, povećale pristup kreditima te smanjile troškove izvoza i uvoza. Hrvatska je u tu grupu zemalja ubrojena stoga što Izvješće ocjenjuje da učinila značajne korake upravo u reformama u području olakšavanja procedura pri započinju poslovanja, zabilježbi vlasništva u zemljišno-knjižnim evidencijama, te ispunjavanju ugovornih obveza. Izvješće Svjetske banke nadalje pozitivno ocjenjuje napretke učinjene u poreznom sustavu, posebice pojednostavljenje i skraćenje postupaka predaje poreznih izvještaja čime naglašavaju da je prijava poreznih obveza smanjena za 5 dana.
Međutim, smatramo da pri ocjeni Republike Hrvatske u ovom Izvješću nisu uzete u obzir mnoge provedene reformske mjere usmjerene na poboljšanje poduzetničke klime i stoga je Republika Hrvatska rangirana kao 124. od ukupno 175 zemalja po poslovnom okruženju. Nadalje, začuđeni smo da tako ozbiljna međunarodna financijska institucija izdaje globalno Izvješće koje se temelji na neprofesionalnoj metodologiji što dokazuje činjenica da se podatci za Republiku Hrvatsku temelje isključivo na anketiranju manje od 30 odvjetničkih ureda i revizora, a da o poslovnom okruženju ista pitanja nisu postavljena onima najkompetentnijim za ocjenu stanja u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatska udruga poslodavaca, domaći i strani ulagači, poslovne banke te sindikati.
Stoga želimo ovdje istaknuti slijedeće postupke za koje smatramo da imaju pozitivan učinak na pojedine indikatore korištene u Izvješću Svjetske banke. Iako Izvješće Svjetske banke obuhvaća sveukupno 10 područja - registracija trgovačkih društava, izdavanje dozvola, zapošljavanje, zabilježba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita ulagača, porezna politika, prekogranična trgovina, ispunjavanje ugovornih obveza i prestanak poslovanja, ovdje ćemo radi kratkoće vremena obuhvatiti samo neke od važnijih reformi koje smatramo bitnim, a Izvješće nije dostatno uzelo u obzir.
Registracija trgovačkih društava:
Pokretanje poslovanja, odnosno otvaranje poduzeća jednostavan je i ubrzan postupak kojemu je pridonijelo uvođenje HITRO.HR servisa Vlade Republike Hrvatske u svibnju 2005. godine, čije osnivanje i Izvješće Svjetske banke uočava, ali nedovoljno prihvaća pozitivne rezultate koje je uvođenje tog sustava omogućilo. HITRO.HR uredi smješteni na 24 lokacije širom Republike Hrvatske omogućavaju poduzetnicima dobivanje svih potrebnih informacija na jednom mjestu s kojeg obavljaju daljnju komunikaciju prema tijelima državne uprave. Važno je istaknuti da se proces otvaranja poduzeća odvija u najviše četiri koraka, nasuprot 12 koraka koliko je bilo potrebno prije uvođenja ovog servisa). Sada je za registraciju poduzeća potrebno svega 5 dana, a ranije je trebalo i 40 dana, dok se registracija obrta može obaviti u svega 2 dana. Od osnivanja sustava je putem HITRO.HR sustava registrirano ukupno 9,500 novih tvrtki i obrta, od čega je 250 tvrtki u vlasništvu stranih ulagača.
Izdavanje dozvola:
Republika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke ocjenjena među zemljama u kojima gradnja poslovnog prostora traje izuzetno dugo uz obrazloženje da su procedure izdavanja građevinskih dozvola dugotrajne. Upitna je reprezentativnost društava koje su autori Izvješća odabrali jer se rezultati temelje na anketiranju društva s ograničenom odgovornošću s do 20 zaposlenika, a skladišta i poslovne prostore posebice u Zagrebu grade veća dionička društva i tu je upravo u zadnjih nekoliko godina izgrađen najveći broj skladišta i poslovnih prostoran u Republici Hrvatskoj.
Zabilježba vlasništva:
Proces zabilježbe vlasništva unaprijeđen je sustavnim provođenjem zemljišnoknjižne reforme koja je usklađena s praksom razvijenih zemalja. Izvješće Svjetske banke priznaje da je Republika Hrvatska smanjila zaostatke na sudovima za 18 mjeseci, između ostalog digitalizacijom gruntovnice i pojednostavljivanjem procedura. Međutim, još uvijek se navodi da zabilježba vlasništva traje 399 dana, što nije točan podatak. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj započeo je još u kolovozu 2004. godine kada je sačinjen i Akcijski plan Ministarstva pravosuđa za sređivanje stanja u zemljišnim knjigama i smanjenje broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Prije početka Akcijskog plana za zemljišne knjige postupak upisa u zemljišne knjige u sudovima u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) trajao je i više od godinu dana, dok je postupak upisa vlasništva kod manjih općinskih sudova trajao do četrnaest dana. Sada se postupak upisa vlasništva na nekretninama kod manjih općinskih sudova rješava se u toku jednog dana, najviše dva dana, a kod sudova u većim gradovima taj postupak traje do deset dana. Posebno je važno za istaknuti da je u tijeku projekt digitalizacije zemljišnih knjiga za svih 106 općinskih sudova. Cilj reforme zemljišnih knjiga je da se do kraja 2006. godine riješe svi zaostaci u zemljišnoknjižnim predmetima. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je 25. kolovoza 2005. dala podršku projektu uspostavljanja Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga kojim se u sljedeće tri godine planira izgraditi baza podataka koja će na jednom mjestu pohraniti sve zemljišne knjige i katastar nekretnina. Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga predstavlja ovog trenutka najveći informacijski poduhvat Vlade Republike Hrvatske.
Dobivanje kredita:
U pogledu postojanja razmjene informacija o kreditnim obvezama, važno je istaknuti da su se u Republici Hrvatskoj još od 2003. godine poduzimale razne aktivnosti koje su rezultirale osnivanjem Hrvatskog registra obveza po kreditima koji je osnovan u svrhu prikupljanja, obrade i razmjene informacija o svim kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihova podmirivanja. Korištenje kreditnog registra započelo je ovog ljeta. Procedura dobivanja kredita za poduzetnike u pojedinim poslovnim bankama skraćena je na dva dana.
Zaštita ulagača:
Republika Hrvatska se navodi kao zemlja u kojoj ulagači još uvijek imaju dugotrajne sudske procedure, međutim Republika Hrvatska je zbog povećanja efikasnosti zaštite vjerovnika i naplate potraživanja pristupila reformi ovršnog zakonodavstva i u srpnju 2005. godine Hrvatski sabor donio je novelu Ovršnog zakona kojom ovršni postupak postaje brži i ekonomičniji i time postupanje suda učinkovitije. Temeljem ovog Zakona stvorene su pravne pretpostavke za povećanje učinkovitosti ovršnog postupka. Mjere su usmjerene na ubrzanje ovršnog postupka i povećanje pravne discipline subjekata u postupku, te na smanjenje broja neriješenih ovršnih predmeta koji čine 32% od ukupnog broja neriješenih predmeta na sudovima u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa provodi i Akcijski program čiji je cilj smanjiti zaostatke u neriješenim ovršnim predmetima tako da do kraja 2006. godine njihov broj bude sveden na 0. Važan iskorak u zaštiti ulagača postignut je i osnivanjem Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) 1 siječnja 2006. godine. HANFA je integrirala sve nadzorne agencije za nebankarske financijske institucije (osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za upravljanje fondovima, mirovinska osiguravajuća društva, zastupnici i posrednici u osiguranju) u jednu instituciju, ojačala suradnju s Hrvatskom narodnom bankom, a sve to radi kvalitetnijeg nadzora subjekata na financijskom tržištu. Zakonom o osiguranju koji je stupio na snagu početkom ove godine utvrđena je obveza društvima za osiguranje za uspostavljanje postupka izvansudskog rješavanja sporova, između ostalog i radi zaštite ulagača.
Porezna politika:
Izvješće priznaje da je Republika Hrvatska pojednostavila i skratila postupak prijave poreza, te je od svih 10 indikatora porezna politika najbolje ocijenjena. Međutim, ovo je prilika da Ministarstvo financija još jednom ponovi da je stopa poreza na dobit za sve porezne obveznike propisana je u visini 20% i jedna je od najnižih u Europi, kao i ukupno porezno opterećene. Nadalje, u Republici Hrvatskoj za određena ulaganja postoje brojne olakšice i poticaji koji olakšavaju obavljanje poslovanja, a isto tako su strani ulagači, odnosno nerezidenti u svojim pravima i obvezama kao porezni obveznici izjednačeni sa rezidentima Republike Hrvatske:
Ispunjavanje ugovornih obveza:
Ispunjavanje ugovornih obveza pod utjecajem je niza pozitivnih promjena u Republici Hrvatskoj u kojoj se sustavno provodi cjelokupna reforma pravosuđa usmjerena na jačanje pravosudnog sustava, modernizaciju te ubrzan i učinkovit rad sudova. Ministarstvo pravosuđa je pokrenulo projekt za modernizaciju i učinkovitiji rad sudova, a radi velikog broja neriješenih predmeta na svim sudovima u Republici Hrvatskoj poduzete su aktivnosti i date su ovlasti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da može raspodjeljivati predmete sa opterećenih sudova na one manje opterećene i time ubrzati dugo vođenje sudskih postupaka. Do sada je na ovaj način Vrhovni sud preraspodijelio preko 30 tisuća predmeta na druge sudove. Posebno je važno istaknuti donesene izmjene i dopune Ovršnog zakona koji izravno pridonose povećanoj zaštiti vjerovnika i naplati potraživanja. Spomenutim izmjenama otklonjene su mnoge poteškoće u provedbi ovršnog postupka koje pridonose povećanju učinkovitosti i ubrzanju ovršnog postupka kao i povećanju pravne discipline. Među najznačajnijim izmjenama ističemo prenošenje ovršnih predmeta na javne bilježnike temeljem vjerodostojne isprave što će u velikoj mjeri rasteretiti sudove i smanjiti broj neriješenih ovršnih predmeta.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,5 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,4 posto), trošarine (godišnji rast od 7,6 posto) te porezi na dohodak i dobit (19,6 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 51,8 milijarde kuna što je 48,5 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,5 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 11,6 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,8 milijarde kuna. Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u razdoblju od siječnja do lipnja zabilježeno u iznosu od -2,6 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 130, s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2006. godine očekuje se krajem rujna 2006. godine.
03.09.2006. | Pisane vijesti
Tijekom sastanka razgovaralo se o tijeku pregovaračkih procesa dviju zemalja s EU. Također, razmatrale su se mogućnosti poboljšanja sadašnje dobre gospodarske suradnje između dviju zemalja, od trgovinske razmjene do mogućnosti ulaganja turskih investitora u RH.
Zajednički je cilj dviju zemalja, istaknuto je, što prije završitit pregovore i postati članicama EU. Ministar Šuker upoznao je tursko izaslanstvo s dobrim makroekonomskim pokazateljima i stanjem u hrvatskom gospodarstvu.
Turski ministar gospodarstva i glavni pregovarač s EU Babacan, kazao je među ostalim, kako postoji zanimanje turskih ulagača za investiranje u RH. Ministru Šukeru uputio je poziv da posjeti Tursku.
S hrvatske strane sastanku su nazočili mr.sc. Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija, te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
30.08.2006. | Pisane vijestiKomponente koje su lipnju u odnosu na svibanj 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, ukupna likvidna sredstva, gotov novac i kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka. Unutar indeksa, najveću konzistentnost u kretanju iskazuju monetarne serije, izuzev serije devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom, koje rastu već pet uzastopnih mjeseci u odnosu na prethodni mjesec. Upravo su porasti tih serija, zajedno s porastom broja noćenja turista, najjače pridonijeli porastu vrijednosti prognostičkoga indeksa u lipnju.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u „Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)
Programi su namijenjeni poboljšanju rada i efikasnosti djelovanja Poreznih i Carinskih službi, a provode se kroz niz zajedničkih obrazovnih aktivnosti.
Sudjelovanje u programu Customs 2007 omogućit će hrvatskim Carinskim službenicima unapređenje rada i pravodobnu pripremu za preuzimanje funkcije Carinske službe Europske unije.
Program Fiscalis 2003.-2007. namijenjen je poboljšanju djelovanja nacionalnih poreznih sustava razvojem međusobne suradnje između poreznih službi država članica Europske unije.
Ministar Šuker naglasio je da u ovim, za Ministarstvo financija, iznimno važnim programima sudjelujemo uz minimalno sufinanciranje, budući je tri četvrtine troškova financirano iz programa predpristupne pomoći Europske zajednice.
27.08.2006. | Pisane vijestiTijekom dodjele Top stipendija za top studente u organizaciji tjednika Nacional predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader najavio je mogućnost izmjene poreznih opterećenja na stipendije iznad iznosa od 1 600.00 kuna, a sve s ciljem povećanog ulaganja u obrazovanje i znanost.
Pored postojećih mjera stimuliranja ulaganja u znanost i obrazovanje, Ministarstvo financija u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, izmjenom poreznih zakonskih propisa omogućuje, putem umanjenja porezne obveze, dodjeljivanje značajno većeg broja stipendija u slučajevima kada se radi o iznosima preko 1.600,00 kuna. Također, stvorit će se preduvjeti za znatnije uključivanje gospodarskih subjekata u stipendiranje čime se osigurava gotovo dvostruko veći broj stipendija.
Država u ovome trenutku stipendira oko 10.000 studenata s godišnjim iznosom potpore od oko 80 milijuna kuna.
27.08.2006. | Pisane vijestiZaduživanje Ministarstva financija u 2006. godini treba gledati u kontekstu dviju činjenica: 1.) smanjenja deficita koje samo po sebi smanjuje potrebu za zaduživanjem i 2.) orijentacije države da se zadužuje na domaćem tržištu. U razdoblju lipanj i srpanj proračun središnje države zabilježio je suficit od 400 milijuna kuna, što potvrđuje da Ministarstvo financija nije imalo potrebe ubrzavati ritam zaduživanja, već samo otplaćivati stare dugove. Prema tome, u protekla dva mjeseca (lipanj i srpanj) država je otplatila 3.833 milijuna kuna trezorskih zapisa i pri tome se zadužila za 3.850 milijuna kuna. Po toj osnovi povećano je zaduženje za samo 17 milijuna kuna. Tijekom protekla dva mjeseca Ministarstvo financija je izdalo dugoročnu kunsku obveznicu u iznosu od 2,5 milijardi kuna koja je također korištena za otplatu starih dugova: Pariški i Londonski klub u iznosu od 740 milijuna kuna, devizni kredit kod domaćih banaka u iznosu od 1.260 milijuna kuna, otplata kratkoročnog kredita u iznosu od 500 milijuna kuna.
Ispravak se odnosi na članak objavljen u Jutarnjem listu od 17. kolovoza 2006., naslova "Šukerovo ministarstvo ubrzalo ritam zaduživanja", autora g. Viktora Vresnika. Ministarstvo financija je sukladno Zakonu o medijima, a u cilju korektnog informiranja javnosti, zatražilo objavu ispravka netočnih i nepotpunih informacija.
16.08.2006. | Pisane vijesti