Vijesti

PORAST CROLEI INDEKSA U TRAVNJU UKAZUJE NA STABILAN RAST GOSPODARSTVACROLEI indeks, navješćujući pokazatelj industrijske proizvodnje, je u travnju u odnosu na ožujak godine 2006. porastao za 0.21 bod. Taj porast indeksa, zajedno s prethodna tri porasta, ukazuje na stabilan rast gospodarstva krajem trećeg ili početkom četvrtog tromjesečja. Komponente koje su iskazale porast u travnju u odnosu na ožujak 2006. su: promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka i devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite i depozite s otkaznim rokom. Komponente koje su iskazale pad su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije, broj noćenja turista, nekonsolidirani prihodi državnog, županijskih i općinskih proračuna i kamatna stopa na tržištu novca.

Ako se sagleda kretanje navedenih komponenti prema simetričnom izračunu postotnih promjena do šest mjeseci unatrag, kod nekoliko se komponenti mogu uočiti tendencije. Nominalna je neto plaća po zaposlenome u tijeku prva tri mjeseca 2006. snažno rasla, pa je zbog toga pridonosila porastu prognostičkoga indeksa. Tendencija je rasta prekinuta padom u travnju 2006. Realni promet u trgovini na malo, iz mjeseca je u mjesec iskazivao padove, osim u siječnju i travnju 2006. Ukupna likvidna sredstva gotovo neprestano rastu, kao i kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).

04.07.2006. | Pisane vijesti

DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA U PRVOJ POLOVICI GODINE DVOSTRUKO MANJIDeficit državnog proračuna u prvoj polovici godine ostvaren je na dvostruko nižoj razini nego u istom razdoblju 2005. godine. Na dan 30. lipnja 2006. deficit državnog proračuna za prvih šest mjeseci 2006. godine iznosio je 2,1 milijardu kuna, što u odnosu na prvih šest mjeseci 2005. godine, kada je iznosio 4,3 milijarde kuna, predstavlja smanjenje za čak 2,2 milijarde kuna. Promatramo li ostvarenje deficita u odnosu na bruto domaći proizvod, razvidno je da je u prvoj polovici godine deficit državnog proračuna ostvaren na razini od 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što je za cijeli postotni bod manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Smanjenje deficita državnog proračuna rezultat je značajnog porasta prihoda u prvoj polovici godine od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi državnog proračuna, ostvareni u iznosu od 45,3 milijarde kuna do 30. lipnja 2006., rezultat su ubrzane gospodarske aktivnosti o čemu svjedoče svi makroekonomski pokazatelji, ponajviše rast bruto domaćeg proizvoda od 6 posto u prvom tromjesečju 2006., no također i efikasnijeg rada Porezne uprave kao i zadiranja u područje sive ekonomije. Pritom, važno je istaknuti da su najveći međugodišnji rast zabilježili prihodi od poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
S druge strane, ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj polovici godine u potpunosti su se kretali u skladu s planom te su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli za 5,4 posto. Ostvareni u iznosu od 47,4 milijarde kuna, ukupni su rashodi najvećim dijelom posljedica kretanja rashoda poslovanja koji su također porasli za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takvo je kretanje u skladu s porastom mase plaće i socijalnih izdvajanja za temeljna prava hrvatskih građana.
Nedvojbeno je stoga, da fiskalna politika vođena snažnom fiskalnom konsolidacijom i štednjom viška prihoda s uspjehom ostvaruje svoj cilj smanjenja fiskalnog deficita. Smanjenje deficita i nastavak orijentacije države na domaće zaduživanje su doprinosi nositelja fiskalne politike stabilizaciji, a potom i smanjenju vanjskog zaduženja.

03.07.2006. | Pisane vijesti

ŠVEDSKA AGENCIJA HRVATSKOJ DAROVALA 920 TISUĆA EURA ZA REFORMU JAVNE UPRAVEMinistar financija Ivan Šuker i direktor regionalnog ureda Svjetske banke Anand K. Seth potpisali su danas Ugovor o darovnici vrijedan oko 920 tisuća eura, koju je Švedska međunarodna razvojna agencija (SIDA) namijenila za reformi hrvatske javne uprave. "Novac će nam pomoći da napravimo stvarnu reformu državne uprave, koja će biti ne samo profesionalizirana i depolitizirana, nego i vrlo učinkovita i dobro plaćena", istaknuo je Šuker.

Tijekom ove i iduće godine trebali bi se izraditi propisi koji donose promjenu sustava plaća državnih službenika i namještenika, kako bi se umjesto dosadašnjeg modela plaće prema radnom mjestu, vrednovale osobne zasluge i rezultati rada. Izradit će se i Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi, a reforma obuhvaća i Zakon o javnoj službi i njenim plaćama, te programe racionalizacije u ministarstvima i uredima državne uprave, koji uključuju i smanjivanje broja osoblja.

"Godišnje se za plaće državnih službenika i javne službe iz proračuna izdvaja 24,2 milijarde kuna ili oko 24 posto državnog proračuna, što je iznimno velik iznos.

Istovremeno su sindikati nezadovoljni visinom plaća zaposlenih, građani su nezadovoljni uspješnošću i kvalitetom rada državne administracije, što sve pokazuje da je reforma nužna", istaknuo je Šuker.

Podsjetio je da zbog malih plaća mladi i kvalitetni ljudi odlaze iz državne uprave, a bez njih nema uspješne implementacije europskog zakonodavstva u Hrvatskoj.

Izražavajući zadovoljstvo potpisanom darovnicom Anand K. Seth je kazao kako je reforma javne uprave bitna ne samo za hrvatski pristup Europskoj uniji već i za građane koji za svoj porezni doprinos od države žele dobiti djelotvorne i učinkovite usluge.

Po riječima švedskog veleposlanika Sturea Theolina učinkovita provedba državnih propisa i politike, zajedno s dobrim upravljanjem, ključni su preduvjeti za gospodarski rast i razvoj države.

Kraljevina Švedska je preko agencije SIDA dosad dala potporu hrvatskoj Vladi za projekt sređivanja zemljišnih knjiga, obrazovanje kadra Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave, te za Projekt razvoja socijalne skrbi.

20.06.2006. | Pisane vijesti

ŠUKER S GLAVNIM DIREKTOROM MMF-AHrvatski ministar financija Ivan Šuker susreo se na zasjedanju dvanaest država članica nizozemske konstituence pri Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), koji se održava 17. i 18. lipnja 2006. u Erevanu, a čiji je član Hrvatska, s Rodrigom de Ratom, glavnim direktorom MMF-a, priopćilo je u nedjelju ministarstvo financija.

Na sastanku se razgovaralo o sveukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj s naglaskom na provedbi stand-by aranžmana koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u kolovozu 2004.

Rodrigo de Rato je pohvalio makroekonomska ostvarenja Hrvatske i čestitao hrvatskoj Vladi na uspješnoj provodbi programa koji podržava glavne makroekonomske i strukturne ciljeve Hrvatske, kaže se u priopćenju.

Ministar Šuker je izvijestio De Ratoa i o daljnjim namjerama i planovima Hrvatske za vođenje cjelokupne ekonomske politike i u kontekstu pristupanja EU-u, o planovima za nastavak reformi u sektoru zdravstva i restrukturiranju brodogradnje uz stručnu podršku Svjetske banke kao i predstojećoj privatizaciji INA-e i Hrvatskih telekomunikacija, dodaje se u priopćenju.

Prema dosadašnjim ostvarenjima, kaže se u priopćenju, De Rato i Šuker su se složili da se može očekivati prvo uspješno zaključivanje stand-by aranžmana u studenom ove godine te su također naglasili važnost daljnje suradnje između Hrvatske i MMF-a.

Na samom zasjedanju, izvršni direktori MMF-a i Svjetske banke upoznali su ministre financija i guvernere središnjih banaka zemalja članica nizozemske konstituence s glavnim temama o kojima će se raspravljati na predstojećoj godišnjoj skupštini tih dviju međunarodnih financijskih institucija u rujnu 2006. u Singapuru, navodi se u priopćenju.

19.06.2006. | Pisane vijesti

GODIŠNJA SKUPŠTINA RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPEU glavnom gradu Bugarske, Sofiji, danas i sutra (16/17. lipnja 2006.) održava se Godišnja skupština Razvojne banke Vijeća Europe iz Pariza (CEB - Council of Europe Development Bank). Republiku Hrvatsku na Godišnjoj skupštini predstavljaju stalni predstavnici u upravnim tijelima te institucije - veleposlanik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe i član Upravnog odbora CEB-a Daniel Bučan i pomoćnica ministra financija i članica Administrativnog vijeća CEB-a Ana Hrastović.

Istovremeno, u Sofiji se održava i proslava 50. obljetnice postojanja te najstarije europske multilateralne financijske institucije koja je osnovana 1956. pod okriljem Vijeća Europe s ciljem rješavanja socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranta u europskim državama nastalih kao posljedica drugog svjetskog rata.

Godišnja skupština svake se godine održava u jednoj od 38 država članica, a ove je godine domaćin Bugarska., Iduće godine domaćin će biti Češka. Glavna proslava 50. obljetnice postojanja CEB-a održat će se 13. studenog 2006. u Parizu u nazočnosti ministara financija svih država članica koji će na simpoziju pod temom "Da li je socijalna kohezija preduvjet za gospodarski rast?" raspravljati o ulozi CEB-a u narednom razdoblju.

Guverner CEB-a Raphael Alomar je otvarajući Godišnju skupštinu naglasio da je CEB, iako zapošljava svega 130 djelatnika, želi ostati najznačajnija socijalna razvojna banka u Europi. U 2005. godini CEB je ostvario neto dobit 88.5 milijuna EUR-a, odobrio je 2.5 milijardi EUR novih zajmova za 42 nova projekta te su zajmoprimci povukli 1.6 milijardi EUR sredstava ranije odobrenih zajmova. CEB-u je glavni cilj poduprijeti projekte u 19 ciljanih država članica, među koje spada i Republika Hrvatska. Samo na današnjoj sjednici Administrativnog vijeće CEB-a odobrilo je 9 novih zajmova u iznosu od gotovo 1 milijarde EUR, a ti zajmovi će, između ostalog poduprijeti projekte izgradnje socijalnih stanova za starije i nemoćne u Danskoj, obnovu kulturne baštine i osnivanje centara za nezbrinutu djecu u Rumunjskoj te poticanje malog i srednjeg poduzetništva u srednjoj i istočnoj Europi. Posebno je važno da je Administrativno vijeće danas usvojilo Rezoluciju kojom su prihvaćene nove Smjernice za odobravanje zajmova kao i Priručnik za pripremu i nadzor nad projektima, koji će olakšati pripremu projekata, pojednostaviti procedure za odobravanje subvencija kamatnih stopa za posebno važne projekte u ciljanim državama članicama te omogućiti financiranje projekata u iznosu većem od 50% ukupnih rashoda, cime se potreba za lokalnim učešćem tijekom provedbe projekta smanjuje.

Djelokrug CEB-a prvenstveno je usmjeren na dodjelu dugoročnih zajmova (ročnost 10-20 godina, poček do 5 godina) vezanih uz socijalno orijentirane investicijske projekte kojima se osobito pruža pomoć prognanicima i izbjeglicama, migrantima te žrtvama prirodnih i ekoloških katastrofa. Danas je CEB proširio svoje polje djelovanja pa njezina djelatnost sada uključuje i financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, modernizacije sela, obnove gradskih područja u nepovoljnom položaju kao i obnove povijesne baštine. Iako je CEB osnovana u okviru Vijeća Europe, multilateralna je razvojna banka pod kontrolom država članica sa samostalnim pravnim statusom i financijskom autonomijom sa sjedištem u Parizu. Međutim, CEB i Vijeće Europe blisko i svakodnevno surađuju. Veze između tih dviju organizaciju ojačane su zajedničkim Tajništvom Djelomičnog sporazuma koje je smješteno u Strasbourgu i ustrojeno u okviru ureda Generalnog tajnika Vijeća Europe. Tajništvo redovito izdaje mišljenja o političkoj i društvenoj prihvatljivosti svakog projekta koji je podnesen CEB-u na odobrenje za financiranje. Važno je reci da je CEB od prošle godine posebice intenzivirao odnose s Europskom komisijom te je tako zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) zadužen za financiranje projekata izgradnje socijalnih stanova, a koje sufinancira Europska unija iz socijalnih i kohezijskih fondova. Isto tako, CEB usko surađuje s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom sufinancira projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Republika Hrvatska ima izuzetno dobre odnose s CEB-om, i od učlanjenja 1997. do danas je s CEB-om sklopila jedanaest dugoročnih povoljnih zajmova i jedno jamstvo u ukupnom iznosu 1.9 milijardi HRK. Ti su zajmovi prvenstveno usmjereni na obnovu zdravstvene i školske infrastrukture diljem Hrvatske, stambeno zbrinjavanje prognanika i izbjeglica kroz povrat imovine vlasnicima, organiziranu obnovu oštećenih i uništenih obiteljskih kuća u vlasništvu povratnika, te kroz obnovu komunalne infrastrukture, obnovu kulturne baštine u Dubrovniku, Iloku, Vukovaru i Vučedolu, te poticanje malog i srednjeg poduzetništva putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). U pripremi su novi projekti ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, prirodnu i spomeničku baštinu te kreditiranje poduzetništva uz budući zajam HBOR-u po prvi put od jedne međunarodne financijske institucije bez državnog jamstva.

15.06.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER NA SASTANKU SVJETSKE BANKE I MMF-A U ARMENIJIMinistar financija Ivan Šuker prevodi hrvatsko izaslanstvo na redovitom godišnjem sastanku nizozemske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji se održava 17. i 18. lipnja 2006. godine u Yerevanu, Republika Armenija. Ministar Šuker boravit će u Armeniji i na poziv predsjednika Vlade Republike Armenije Andranika Margaryana, ministra financija i gospodarstva Republike Armenije Vardana Khachatryana i glavnog ekonomskog savjetnika predsjednika Republike Armenije Vahrama Nercissiantza.

Uz Nizozemsku i Hrvatsku, članice konstituence su i Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina. Uz ministre financija i guvernere središnjih banaka svih navedenih zemalja sastanku će prisustvovati visoki dužnosnici MMF-a, među kojim glavni direktor MMF-a Rodrigo de Rato, izvršni direktor nizozemske konsituence pri MMF-u Jeroen Kremers i zamjenica direktora europskog odjela MMF-a Susan Schadler, te visoki dužnosnici Svjetske banke potpredsjednik Svjetske banke Danny Leipziger, izvršni direktor nizozemske konsituence pri Svjetskoj banci Jan Willem van der Kaaij i glavni ekonomist za regiju Europa i srednja Azija Svjetske banke Pradeep Mitra.

Tijekom boravka u Armeniji održat će se niz bilateralnih sastanka ministara financija zemalja članica na kojima će se zajednički raspraviti različite teme. Izvršni direktori nizozemskih konstituenci pri Svjetskoj banci i MMF-u članove će izvijestiti o najnovijim događajima u navedenim institucijama s posebnim naglaskom na strategiju daljnjeg djelovanja i pozicioniranja MMF-a. Od ostalih tema raspravljat će se o korištenju domaćih financijskih resursa u fiskalnoj politici, trenutnoj neravnoteži platne bilance nekih od zemalja u tranziciji te o načinima otvaranja novih radnih mjesta.

Uz ministra Šukera, članovi hrvatskog izaslanstva su pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.

15.06.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA TRAVANJ 2006. GODINE BR. 126Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 126 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, konsolidiranoj općoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države, u prvom tromjesečju 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 24,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 11,2 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 14,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 21,8 posto) te prihodi od trošarina (godišnji rast od 9,3 posto).

U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 25,6 milijardi kuna što je 24 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 2,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 3,9 posto).

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 1,5 milijardi kuna tj. na razini od 16,3 posto planiranog iznosa.

Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u prvom tromjesečju zabilježeno u iznosu od -2,5 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 127, s podacima za prva četiri mjeseca 2006. godine očekuje se krajem lipnja 2006. godine.

11.06.2006. | Pisane vijesti

POVODOM TEKSTA "“ ZA 1200 SAVJETNIKA "“ 105 MILIJUNA KUNA NA INTERNET STRANICI BUSINESS.HRPovodom teksta objavljenog na internet stranici www.business.hr 06. lipnja 2006. godine pod naslovom "Za 1200 savjetnika -105 milijuna kuna" u kojem se, među ostalim navodi kako "Ivana Šukera savjetuje čak 360 savjetnika" molimo Vas da sukladno Zakonu o medijima objavite sljedeće. :

"Odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima poslovi koje obavljaju službenici ovisno o njihovoj vrsti i složenosti, te stručnoj spremi i ostalim uvjetima potrebnim za njihovo obavljanje razvrstavaju se u skupine i utvrđuju jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi u okviru iste skupine poslova (npr. skupina upravno pravnih poslova za koje se utvrđuju jedinstveni nazivi radnih mjesta: upravni referent, viši upravni referent, samostalni upravni referent, upravni savjetnik, viši upravni savjetnik s odgovarajućim stručnim uvjetima).

Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova propisuju se jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama u državnim tijelima (položaji), jedinstveni nazivi radnih mjesta u državnim tijelima te posebni nazivi radnih mjesta u pojedinim upravnim područjima ili državnim tijelima, te stručni uvjeti koje moraju ispunjavati službenici za raspored na ta radna mjesta i koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta.

Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, opisi poslova koji se obavljaju na radnim mjestima, stručni i drugi uvjeti za radna mjesta, broj službenika i namještenika, te druga pitanja sukladno zakonu.

U Ministarstvu financija zaposleno je 7799 službenika i namještenika, a od toga na radnom mjestu:

- stručni savjetnik/upravni savjetnik/informatički savjetnik s koeficijentom složenosti poslova 1,27 ukupno je zaposleno 110 službenika

- viši stručni savjetnik/viši upravni savjetnik/viši informatički savjetnik s koeficijentom složenosti poslova 1,57 ukupno je zaposleno 249 službenika

- savjetnik ministra s koeficijentom složenosti poslova 2,50 zaposlen je 1 službenik

Plaću službenika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun bruto plaće (4546,85 kn) uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

- za radna mjesta stručni savjetnik/upravni savjetnik/informatički savjetnik (koeficijent složenosti poslova 1,27) prosječna bruto plaća 5.966,98 kn - neto 4.334,58 kn

- za radno mjesto viši stručni savjetnik/viši upravni savjetnik/viši informatički savjetnik (koeficijent složenosti poslova 1,57) prosječna bruto plaća 8.154,16 kn - neto 5.668,89 kn

- za radno mjesto savjetnika ministra (koeficijent složenosti poslova 2,50) prosječna bruto plaća 11.821,82 kn - neto 7.517,10 kn

Stručni savjetnik, viši stručni savjetnik i savjetnik ministra su nazivi za radna mjesta na kojima rade državni službenici zaposleni u Ministarstvu financija, ali i u cijeloj državnoj upravi.

06.06.2006. | Pisane vijesti

OBRAčENA POLOVICA POREZNIH PRIJAVA, REKORDAN DOHODAK 3,9 MILIJUNA KUNAZAGREB, 4. lipnja 2006. (Hina) - Porezna uprava do konca svibnja obradila je više od polovice godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu, a do sada obrađeni podatci pokazuju da je najveći dohodak od nesamostalnog rada, u iznosu od 3,9 milijuna kuna, ostvaren u Zagrebu.

Najveći dohodak od obrta i slobodnih zanimanja pak, od 3,6 milijuna kuna, prijavio je poduzetnik iz Požege i to u djelatnosti trgovina na veliko ostacima i otpacima.

Poreznici su do kraja svibnja obradili 493.472 godišnje prijave poreza na dohodak, što je 54,4 posto od ukupno zaprimljenih 907.122 prijava.

Prema podatcima Porezne uprave, od do sada obrađenih godišnjih prijava povrat poreza ostvaruje 458.575 građana i njima se treba vratiti 786,1 milijun kuna.

Iz Ministarstva financija napominju da isplate idu redovno kako se prijave obrađuju, a do konca svibnja građanima je već isplaćeno 672,6 milijuna kuna preplaćenog poreza, što je 3,1 posto više nego u isto vrijeme lani.

Podatci za gotovo 500 tisuća do sada obrađenih godišnjih prijava pokazuju da nešto više od četiri posto građana, ili njih 20.715 državi treba uplatiti 113,7 milijuna kuna.

Prema do sada obrađenim prijavama, dohodak od nesamostalnog rada veći od tri milijuna kuna u prošloj je godini ostvarilo troje poreznih obveznika iz Zagreba.

Za sada je rekorder obveznik s dohotkom većim od 3,9 milijuna kuna, a slijede obveznik sa oko 3,5 milijuna, te sa nešto više od tri milijuna kuna.

Statistika Porezne uprave o obrađenim prijavama pokazuje da je na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada jedanaest obveznika prijavilo dohodak veći od dva milijuna kuna (od 2,07 do 2,78 milijuna kuna), a preostalih šest dohodak veći od 1,5 milijun kuna (od 1,7 do 1,94 milijuna kuna).

Zanimljivo je također da je na listi 20 najvećih dohodaka od nesamostalnog rada njih čak 19 iz Zagreba, a među njih 'ugorao' se samo jedan iz Zadra s prošlogodišnjim dohotkom od 2,1 milijun kuna.

Na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 12 hrvatskih gradova, od čega njih pet iz Zagreba, četiri iz Siska, po dva iz Splita i Požege.

Listu predvodi obveznik iz Požege koji je u trgovini na veliko ostacima i otpacima lani ostvario dohodak od 3,66 milijuna kuna.

Prema do sada obrađenim prijavama, slijede dva obveznika iz Siska - sa dohotkom od 2,9 milijuna kuna u djelatnosti cestovnog prijevoza roba, te 2,8 milijuna kuna u djelatnosti podizanja zgrada (visokogradnja).

Od iznajmljivanja vlastitih nekretnina obveznik iz Koprivnice u 2005. ostvario je dohodak od 2,66 milijuna kuna, a slijede arhitekt iz Rijeke sa 2,38 milijuna, te odvjetnik iz Zagreba sa 2,23 milijuna kuna.

Više od dva milijuna kuna dohotka u prošloj godini, ostvarili su i obrtnik iz Karlovca (2,11 milijun u građevinskim poslovima), iz Pazina (2,08 milijuna u matalurškoj djelatnosti), te iz Splita (2,04 milijuna u odvjetničkim poslovima).

Slijedi obrtnik iz Krapine u proizvodnji metalnih konstrukcija sa 1,78 milijuna kuna, dok je ljekarna obvezniku iz Vukovara u 2005. priskrbila dohodak od 1,62 milijuna kuna, a proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme obvezniku iz Zagreba dohodak od 1,53 milijuna kuna.

Više od milijun kuna od obrta i slobodnih zanimanja u prošloj je godini ostvarilo još dvoje obveznika iz Siska (1,5 milijuna kuna u cestovnom prijevozu roba i 1,1 milijuna u uslugama povezanim sa šumarstvom), jedan iz Zadra (1,5 milijuna u trgovini na veliko voćem i povrćem), troje obveznika iz Zagreba (1,3 milijuna u djelatnosti barovi, 1,2 milijuna u cestovnom prijevozu roba i 1,1 milijun u ostalim poslovnim djelatnostima), te jedan iz Splita (1,2 milijuna kuna u djelatnosti rušenje građevinskih objekata i zemljani radovi).

Listu 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja, prema do sada obrađenim poreznim prijavama, zaključuje obveznik iz Požege sa 1,1 milijun kuna ostvarenih u uslužnoj djelatnosti, u biljnoj proizvodnji i uređivanju kraja.(Hina)

04.06.2006. | Pisane vijesti

USKORO ZAKON O UNUTARNJOJ FINANCIJSKOJ KONTROLI U JAVNOM SEKTORUMinistarstvo financija u lipnju ove godine Vladi planira uputiti prijedlog zakona o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru, najavljeno je danas na prezentaciji revizije u javnom sektoru u Ministarstvu financija.

Sustav unutarnje kontrole trenutno je reguliran posebnom strategijom te pravilnikom o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika, a do sada su neovisne revizije uspostavljene u svim ministarstvima, u fondovima, u Vladi i Saboru, radi se na njenoj uspostavi u Uredu predsjednika Republike, te u lokalnim jedinicama.

Državni unutarnji revizor nova je profesija za koju je potrebna visoka stručna sprema i stručno ovlaštenje ministra financija. U procesu edukacije, koji traje godinu, odnosno godinu i pol, je 115 revizora, od kojih je njih 37 već dobilo certifikat, ističu u Ministarstvu.

Zakonom koji se najavljuje regulirat će se pak i pitanje imenovanja koordinatora za financijsko upravljanje i unutarnje kontrole i, prema potrebi, financijskih kontrolora.

Prema najavama iz Ministarstva financija, ne bi se išlo na obvezu financijskih kontrolora, a jedan od razloga je i što bi to usporilo proces donošenja odluka.

Po informacijama koje ima Ministarstvo, primorsko-goranski župan (Zlatko Komadina) je imenovao posebnog financijskog kontrolora i tek nakon njegova odobrenja potpisuje dokumente.

U Ministarstvu ističu da posebno žele ojačati sustav financijskog upravljanja i unutarnje kontrole, posebice sustav prethodne kontrole, odnosno u poslovni i proces donošenja odluka ugraditi metode i procedure kojima se nastoji spriječiti nezakonito i neracionalno trošenje sredstava.

Uz unutarnju reviziju i sustav financijskog upravljanja i unutarnje kontrole postoje još dva oblika kontrole trošenja proračunskih sredstava. Riječ je o proračunskom nadzoru kojega obavljaju inspektori proračunskog nadzora, odnosno poseban odjel u okviru Državne riznice, te o Državnom uredu za reviziju, neovisnom tijelu koje odgovara Hrvatskom saboru.(Hina)

29.05.2006. | Pisane vijesti