Vijesti

MOODY'S PODIGAO GRANICE ZA IZDAVANJE OBVEZNICA U STRANOJ VALUTIAgencija za izdavanje kreditnog rejtinga Moody's objavila je da je uslijed promjene pristupa određivanju gornjih granica do koje države smiju izdavati obveznice u stranim valutama povisila te granice za ukupno 70 zemalja.

Gornje granice velike većine zemalja koje Moody's ocjenjuje podignute su za barem jedan stupanj.

U nekim slučajevima, kao što je primjerice slučaj s novim zemljama članicama Europske unije, granica je podignuta za četiri ili pet stupnjeva, tako da su se te zemlje približile razini starih zemalja članica.

Hrvatskoj je tako podignuta gornja granica dopuštenog izdavanja obveznica u stranim valutama, i to s Baa3 na A1.

Ta vijest je vrlo pozitivna za Hrvatsku, ocjenjuju u hrvatskom Ministarstvu financija.

Agencija Moody's promijenila je i dosadašnji stav te ubuduće više izdavatelje vrijednosnih papira neće limitirati rejtingom domicilne države. Prema novim pravilima, Moody's više ne pretpostavlja da kašnjenje ili nemogućnost podmirenja deviznih obveza države prema investitorima automatski podrazumijeva i da će svi izdavatelji obveznica iz te države prestati podmirivati svoje obveze prema inozemstvu.(Hina)

28.05.2006. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS: PORAST U OŽUJKU 0,04 BODA - TREĆI UZASTOPNI PORAST INDEKSA NAVJEŠĆUJE STABILAN RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJECROLEI - složeni prognostički indeks hrvatskoga gospodarstva u ožujku je u odnosu na veljaču godine 2006. porastao za 0,04 boda. Radi se o trećem uzastopnom porastu, počevši od siječnja 2006. Budući da CROLEI ima horizont predviđanja od šest mjeseci, najnoviji porast CROLEI uz poraste u siječnju i veljači, govori da se u slijedećih šest mjeseci može očekivati da obujam industrijske proizvodnje stabilno raste.

Ta prognoza ne isključuje povremene, primjerice jednomjesečne padove u aktivnosti gospodarstva, ali zato isključuje značajnije zaokrete u gospodarskoj aktivnosti. Od jedanaest komponenti složenoga prognostičkoga indeksa, prema nominalnim je vrijednostima čak devet komponenti iskazalo porast u odnosu na prethodni mjesec. No, za potrebu izračuna indeksa, komponente se deflacioniraju i desezoniraju, pa se potom računaju simetrične postotne promjene indikatora. Kao rezultat tih postupaka, izostaje utjecaj cijena na varijable i, naposljetku, serije su "izglađenije". Kao posljedica toga, u ožujku je šest navješćujućih indikatora iskazalo pad, a njih pet porast.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)

25.05.2006. | Pisane vijesti

PREZENTACIJA NOVOG KOMPJUTERIZIRANOG PROVOZNOG POSTUPKACarinska uprava predstavila je danas CARDS 2002 twinning projekt "Novi kompjuterizirani provozni postupak - NCTS", koji se provodi u suradnji s Carinskom upravom Republike Austrije, a predstavlja sastavni dio prilagodbi hrvatskog carinskog sustava u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

NCTS, prema riječima člana poslovnog tima za provedbu ovog projekta Vladimira Glumca iz Carinske uprave, predstavlja modernizirani, kompjuterizirani europski provozni sustav, kojim je obuhvaćeno 4.000 carinskih ispostava, i to u 25 zemlja članica EU, četiri zemlje EFTA-e te Rumunjskoj, odnosno u potpisnicama Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

U okviru ovog twinning projekta Hrvatska se tehnički, organizacijski i kadrovski priprema za pristupanje Konvenciji, a cilj je Carinske uprave Konvenciji pristupiti i prije članstva Hrvatske u EU, odnosno do početka 2008.

NCTS sustav je temeljen na elektronskim procesima, odnosno zamjeni carinskih deklaracija i ostalih dokumenata u papirnom obliku elektronskim porukama koje se razmjenjuju među carinskim ispostavama unutar sustava, čiji jednoobrazni rad omogućava bolju kontrolu i osiguranje u provozu.

Ujedno, dodao je Glumac, njime se skraćuje vrijeme čekanja na graničnim prijelazima, smanjuju troškovi i omogućava veća transparentnost provoza, što predstavlja prednost ne samo za prijevoznike, carinske otpremnike i carinsku službu, već i za cijelo gospodarstvo.

Primjerice, dolaskom robe iz Ukrajine kojoj je konačno odredište Lisabon na carinsku ispostavu na granici Rumunjske, carinski se postupak obavlja na toj ispostavi te započinje provoz kroz teritorij svih zemalja potpisnica Konvencije bez dodatnih carinskih procedura sve do odredišta, pojasnio je nacionalni koordinator za provozne postupke Bosiljko Zlopaša.

Za sada se NCTS odnosi samo na cestovni prijevoz. EU priprema sustave za željeznički, vodeni i zračni promet, čiji će razvoj i implementaciju sve do konačnog početka potpunog funkcioniranja tog sustava planiranog za 2010. godinu pratiti i Hrvatska, koja trenutno ima status "treće zemlje".(Hina)

25.05.2006. | Pisane vijesti

ŠUKER S PREDSJEDNIKOM EBRD-AMinistar financija Ivan Šuker, koji s hrvatskim izaslanstvom boravi u Londonu na Godišnjoj skupštini guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dogovorio je u subotu s predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemierreom suradnju u obliku tri nova zajma uz državno jamstvo kojima će se financirati dovršetak autoceste Rijeka - Zagreb, riječka obilaznica i projekt luka Ploče, doznaje se iz službenog priopćenja.

Dvojica visokih dužnosnika su također dogovorili i nastavak suradnje u sufinanciranju projekta jedinica lokalne samouprave koji koriste sredstva pretpristupnih fondova EU, dodaje se u priopćenju.

Ministar Šuker nije propustio pozdraviti aktivno sudjelovanje EBRD-a u financiranju privatnog sektora hrvatskoga gospodarstva. On je u svojem govoru predstavio dostignuća strukturnih reformi, koje poduzima hrvatska vlada, i naglasio važnost koju u uspješnom djelovanju međunarodnih financijskih institucija ima poštivanje specifičnosti gospodarskih i političkih okolnosti u svakoj pojedinačnoj državi.

Tijekom Plenarne sjednice Guvernera EBRD-a bit će prihvaćen treći pregled kapitalnog portfelja u kojem je predviđeno da osam novih članica EU od zemalja primateljica pomoći, u razdoblju od 2006. do 2010. godine, postanu zemlje donatorice.

EBRD je najmlađa financijska međunarodna institucija osnovana početkom 1991. godina kada su zemlje srednje i istočne Europe napuštale tadašnji ekonomski i politički režim te prihvaćale načela demokracije i tržišnog gospodarstva.

Hrvatska je postala njenom članicom u travnju 1993. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi eura za 60 projekata čija ukupna vrijednost iznosi preko četiri milijarde dolara.

Preko 60 posto portfelja EBRD-a uloženo je privatni sektor a ostatak u javni sektor. Hrvatska je potpisala tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.(Hina)

21.05.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) U LONDONUHrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom financija Ivanom Šukerom će u razdoblju od 20. do 23. svibnja 2006. godine sudjelovati na redovitoj Godišnjoj skupštini Guvernera Europske banke za obnovu i razvoj koja se održava u Londonu.

Tijekom Godišnje skupštine Guvernera EBRD-a ministar Šuker i delegacija Republike Hrvatske održat će niz bilateralnih sastanaka.

Među najvažnijim sastancima su sastanak s predsjednikom EBRD-a, g. Jean Lemierre-om i njegovim suradnicima, te sastanci s tehničkim timovima o postojećim i potencijalnim projektima.

U ovoj godini Vlada Republike Hrvatske razmatra izdavanje tri državna jamstva za projekte: dovršetka autoceste Rijeka-Zagreb, izgradnju riječke zaobilaznice i za projekt luke Ploče. Ostala suradnja Republike Hrvatske i EBRD-a odnosi se na sufinanciranje fondova Europske unije kao što je već potpisani projekt vodovod i kanalizacija uz jamstvo grada Karlovca, gdje je EBRD taj projekt sufinancirao uz ISPA bespovratna sredstva Europske unije, te na poticanje ulaganja EBRD-a u privatni sektor na način da EBRD sudjeluje u kapitalu i upravljanju poduzeća.

Ministar Šuker također će se sastati i sa povjerenikom Uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije, g. Joaquin Almunia te s ministrom financija Mađarske, Janosom Veresom.

Uz ministra Šukera, na godišnjoj skupštini sudjelovat će državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, pomoćnica ministra Ana Hrastović i pomoćnik ministra Hrvoje Radovanić.

EBRD najmlađa je međunarodne financijska institucija osnovana 1991. godine te je Republika Hrvatska postala njenom članicom 15. travnja 1993. godine. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Republici Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi EUR za ukupno 60 projekata uključujući 5 regionalnih, čija ukupna vrijednost iznosi preko 4 milijarde EUR-a. Preko 60% EBRD-ovog portfelja uloženo je u privatni sektor dok je ostatak uložen u javni sektor. Republika Hrvatska potpisala je tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.

18.05.2006. | Pisane vijesti

SEMINAR O OFF SHORE ZONAMA I VRIJEDNOSNIM PAPIRIMAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ministarstva financija, Ureda za sprječavanje pranja novca 11. i 12. svibnja 2006., održan je stručni seminar o off shore zonama i vrijednosnim papirima.

Tijekom dvodnevnog seminara, predstavnici Ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske, Deviznog inspektorata, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te predstavnici Europske komisije, Ureda za sprječavanje pranja novca iz Republike Slovenije i predstavnik Komisije za financijske usluge iz off shore zone Guernsey, predočili su hrvatsko i slovensko zakonodavstvo, te mogućnost razmjene podataka s institucijama iz off shore zona kao i zakonodavstvo Europske unije s naglaskom na praktična iskustva u sprječavanju korištenja off shore zona za pranje novca, kao i o nadzoru nad poslovanjem s vrijednosnim papirima.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca gosp. Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju rekao da su investicijski fondovi i društva za upravljanje investicijskim fondovima, te burze i brokeri, kao obveznici po Zakonu o sprječavanju pranja novca, dužni prijavljivati Uredu svaku sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te poduzimati prateće mjere kao što je osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje i uspostavljanje primjerenih preventivnih procedura i politika.

Vezano za temu off shore zona, gosp. Maros je istaknuo da u smislu njihove veće kooperativnosti i približavanja svjetskim standardima razmjene financijsko-obavještajnih podataka, međunarodna zajednica pokušava raznim mjerama, konvencijama i političkim utjecajima na tom području pozitivno djelovati.

Ovim se seminarom jasno iskazuje interes Republike Hrvatske za aktivnim sudjelovanjem u borbi protiv pranja novca kroz poslovanje u off shore zonama i putem tržišta vrijednosnih papira prihvaćanjem međunarodnih standarda u cijelosti.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca iz banaka, investicijskih fondova i društava za upravljanje investicijskim fondovima, burzama i brokerima, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), te HNB-u, HABOR-u, FINA-i, SDA-i, HANFA-i, POA-i, MUP-u, USKOK-u i Državnom odvjetništvu.

15.05.2006. | Pisane vijesti

U PRVA ČETIRI MJESECA PRIHODI PRORAČUNA VEĆI ZA 13 POSTOUkupni prihodi državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 29,4 milijarde kuna, što je porast od 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su rashodi s iznosom od 32,1 milijardu kuna porasli za 1,6 posto, preliminarni su podatci Ministarstva financija.

Tako je u prva četiri mjeseca deficit državnog proračuna iznosio 2,6 milijardi kuna, što je 1,1 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu. Taj je deficit za 2,8 milijardi kuna manji nego li u istom razdoblju 2005., s njegov je udio u BDP-u manji 1,3 postotna boda. To pokazuje uspješan nastavak fiskalne prilagodbe, ističu u Ministarstvu financija uvjereni da će u ovoj godini ostvariti planirani deficit od 3,3 posto BDP-a.

Smanjenje deficita državnog proračuna utjecalo je i na smanjenje deficita konsolidirane opće države (uz državni proračun i izvanproračunski fondovi i jedinice lokalne samouprave).

U prvom tromjesečju ove godine deficit konsolidirane opće države iznosio je 3,9 milijardi kuna, odnosno 1,6 posto BDP-a, što je za 2,6 milijardi kuna, ili 1,3 postotna boda manje nego li u istom razdoblju lani.

U Ministarstvu financija također ističu da je fiskalna prilagodba utjecala i na smanjenje vanjskog duga države. Država je, navode, u 2004. svoj vanjski dug smanjila za oko 200 milijuna eura, u 2005. za oko 400, te u prva četiri mjeseca ove godine za oko 400 milijuna, odnosno u dvije i pol godine za oko milijardu eura.

Ukupan hrvatski vanjski dug krajem ožujka ove godine iznosio je oko 26,3 milijarde eura. Rast vanjskog duga nije zaustavljen, ali je u posljednje dvije godine usporen njegov rast, nakon rasta za 31,6 posto u 2003., vanjski je dug 2004. porastao za 15, a 2005. za 12 posto, kažu u Ministarstvu.

Vezano za podatke o proračunu u prva četiri mjeseca ističu kako su prihodi od doprinosa porasli za 6,6 posto (na 10,6 milijardi kuna), dok su porezni prihodi s iznosom 16,8 milijardi kuna porasli za čak 15,4 posto.

Najznačajniji porezni prihod, onaj od PDV-a proračunu je u prva četiri mjeseca donio 10,4 milijardi kuna, što je 1,5 milijardi, ili čak 17,9 posto više nego li u isto vrijeme lani. Prihod od poreza na dohodak, u iznosu 1,2 milijarde kuna, u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine veći je za 17,2 posto.

Državni financijaši ocjenjuju da su rashodi proračuna u planiranim okvirima, a njihov rast za 1,6 posto ponajviše objašnjavaju rastom plaća od tri posto.

Tako su naknade za zaposlene sa 7,5 milijardi kuna u prva četiri prošlogodišnja mjeseca porasle na 7,9 milijardi, rashodi za mirovine sa 8,8 na 9,1 milijardu kuna, rashodi za zdravstvo sa 4,5 na 4,7 milijardi kuna.

U Ministarstvu tvrde i da su osigurani novci, oko 1,5 milijardi kuna, za isplatu prve rate duga umirovljenicima krajem lipnja ove godine.

Za idući tjedan najavljeni su i razgovori s Misijom MMF-a koja stiže u treći, završni pregled stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.(Hina)

15.05.2006. | Pisane vijesti

POTPISANI UGOVORI KOJI ĆE PRIDONIJETI JAČANJU KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDEMinistar financija Ivan Šuker i direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku Anand K. Seth potpisali su danas ugovor o zajmu za Projekt usklađivanja hrvatskog poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, vrijedan 25,5 milijuna eura, te ugovor o darovnici u iznosu od četiri milijuna eura koju je odobrila nizozemska Zaklada za razvoj.

Rok otplate zajma, kako je pojasnio ministar Šuker, je 15 godina s počekom od pet godina i kamatom od 3,25 posto. Projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU pridonijet će i uspješnoj akreditaciji sustava za SAPARD predpristupna sredstva.

Odobravanjem ovog zajma, kazao je Šuker, Svjetska banka se u Hrvatskoj ponovo predstavila kao najvažnija financijska institucija koja kontinuirano podupire gospodarski i socijalni razvoj i reforme Hrvatske na putu prema tržišnom gospodarstvu i ulasku u EU.

Anand Seth je izrazio je uvjerenje kako će projekt pomoći u ostvarivanju ciljeva koji se odnose na usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s onim u EU, ali i u podizanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković također je kazao kako će projekt pomoći poljoprivrednom sektoru da se integrira u tržište EU, te je podsjetio na reforme koje se provode kako bi se povećala konkurentnost poljoprivrede.

Što se pak tiče sredstava nizozemske darovnice Šuker je kazao kako je riječ o četvrtoj darovnici Nizozemske, koja je zadnje 2-3 godine odobrila 6 milijuna eura darovnica. Dvije darovnice, podsjetio je, bile su odobrene Ministarstvu financija za potporu razvoja Državne riznice, treća Hrvatskim vodama i ova današnja poljoprivredi.

Na potpisivanju je istaknuto kako ugovor o bespovratnim sredstvima nizozemske Vlade predstavlja najveću pojedinačnu darovnicu koja je odobrena za neki projekt Ministarstva poljoprivrede.

Projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, kako je rečeno, pomoći će u jačanju potencijala za apsorbiranje financijske pomoći EU na području poljoprivrede.

Njime će se također podržati razvoj Hrvatske agencije za hranu, stvoriti pretpostavke za hrvatsko pridržavanje sanitarnih i fitosanitarnih zahtjeva EU-a, u Osijeku će se izgraditi laboratorija za GMO itd.(Hina)

07.05.2006. | Pisane vijesti

MINISTRI EU POZDRAVILI DRUGI HRVATSKI PRETPRISTUPNI EKONOMSKI PROGRAMMinistar financija Ivan Šuker prisustvovao je danas na sastanku ministara gospodarstva i financija Europske unije i zemalja pristupnica i kandidata u Bruxellesu. Na sastanku su ministri, zajedno s predstavnicima Europske komisije i Europske središnje banke te središnjih banaka zemalja pristupnica i kandidata raspravljali o ekonomskoj politici i strukturnim izazovima, uključujući i, u svezi s njihovom pripremom za ulazak u EU, fiskalni nadzor i koordinaciju ekonomske politike od dana pristupanja. Sastanak je okončan donošenjem zajedničkog zaključka o ekonomskoj politici zemalja pristupnica i kandidata koje su one predstavile u svojim Pretpristupni ekonomskim programima.

Ministri su pozdravili Pretpristupni ekonomski program 2006.-2008. Republike Hrvatske te potvrdili ostvaren značajan napredak u preobrazbi hrvatskog gospodarstva. Program su ocijenili kao sveobuhvatan dokument ekonomske politike koji ocrtava solidan i dosljedan srednjoročni makroekonomski okvir. Istaknuli su da je hrvatsko gospodarstvo u posljednje vrijeme obilježeno ubrzanim rastom uz nisku inflaciju i stabilnost tečaja, a nastavljena je i fiskalna prilagodba. Ministri su zaključili da kombinacija politika iz programa, koja se sastoji od politike daljnje fiskalne prilagodbe i monetarne politike usmjerene na ostvarenje stabilnosti, djeluje primjerenom za rješavanje pitanja makroekonomskih neravnoteža pod specifičnim hrvatskim okolnostima. Planirani program strukturnih reformi smatraju ambicioznim, a njegov naglasak na poticanje dinamike privatnog sektora primjerenim te podupiru hrvatske vlasti da i dalje nastave rješavati strukturne probleme u gospodarstvu.

Hrvatska kreće ove godine u izradu svojeg trećeg Pretpristupnog ekonomskog programa koji će obuhvatiti razdoblje 2007.-2009.

04.05.2006. | Pisane vijesti

ŠUKER ZADOVOLJAN OCJENAMA O PRETPRISTUPNOM EKONOMSKOM PROGRAMUHrvatski ministar financija Ivan Šuker istaknuo je u petak u Bruxellesu zadovoljstvo ocjenama koje su europski ministri financija izrekli o Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) za razdoblje 2006.-2008.

"Sa zadovoljstvo mogu istaknuti da je hrvatski PEP ocijenjen pozitivno i da su strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj također ocijenjene pozitivno", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon što je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom dijalogu između zemalja kandidata i ministara financija i gospodarstva EU-a.

"Hrvatsko gospodarstvo nedavno je pokazalo jači i brži rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Fiskalna konsolidacija je nastavljena, ali je ostao vanjski debalans, posebice u obliku visokog udjela vanjskog duga u BDP-u", kaže se u zajedničkim zaključcima ministarskog dijaloga.

U pogledu vanjskog duga Šuker je rekao da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura, "a ukupno gledajući rast vanjskog duga znatno je usporen". Šuker je rekao da je Hrvatskoj i drugim kandidatskim zemljama ukazano na opasnost koja se može dogoditi s eksplozijom ili naglim rastom vanjskog duga.

Ministar financija je dodao da su i strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj ocijenjene pozitivno, ali i ukazao na potrebu da se s njima nastavi. "Naročito su Slovenija i Austrija istaknule pozitivne pomake koji se događaju u Hrvatskoj", rekao je Šuker.

Ministar je rekao kako očekuje da će Hrvatska sljedeće godine povući znatna sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a, posebice za reformu javne i uprave i zaštitu okoliša.

Na sastanku u Bruxellesu s kolegama iz EU-a sudjelovali su ministri financija dviju pristupajućih zemalja Bugarske i Rumunjske i triju kandidatskih Hrvatske, Turske i Makedonije. Takva praksa ministarskih dijaloga uvedena je 2001. godine s ciljem da se zemlje kandidati pripreme za koordinaciju gospodarskih politika.

Hrvatska je sada prvi put sudjelovala na takvom sastanku.

(Hina)

04.05.2006. | Pisane vijesti