Vijesti
Ukupno sve te olakšice za 2005. mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje (dosad pojedinačno po 12 tisuća kuna).
Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto tako se primjenjuju na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice i to:
-stopa od 15 posto do 38.400 kuna,
-stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna,
-stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna
-stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestio je da će svi umirovljenici na isječku o mirovini za siječanj dobiti i obavijest o mirovinskim primanjima u prošloj godini te iznosu obračunatog poreza i prireza čiju kopiju trebaju, ako prijavljuju porez, priložiti poreznoj prijavi.
Poslodavci i isplatitelji primitaka dužni su građanima dostaviti izvješća o isplatama u 2005., koji se prilažu poreznoj prijavi, a sadrže podatke o plaćenim porezima, a iste podatke do 31. siječnja na posebnim obrascima trebaju dostaviti Poreznoj upravi. Banke će pak dostaviti izvješća o kamatama na stambene kredite.
A poreznici su, po zadnjim podacima, građanima po osnovu obrađenih poreznih prijava poreza na dohodak za 2004. godinu vratili gotovo 1,3 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je, ističu u Ministarstvu financija, iznos oko kojeg bi se mogao kretati i povrat za 2005. Zaprimljeno je 889 tisuća poreznih prijava.
Na svojoj internetskoj stranici Porezna uprava objavila je i brošuru Godišnja prijava poreza za 2005., s primjerima popunjavanja obrasca za prijavu dohodka DOH, a dostupan je i besplatan info-telefon za sve informacije upravo oko porezne prijave za 2005. i njezina ispunjavanja i to 0800 66 99 33.(Hina)
25.01.2006. | Pisane vijestiTom je prigodom premijer Ivo Sanader podsjetio da je Vlada u protekle dvije godine dala veliki značaj promicanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija te na uvođenje i značaj servisa Hitro.hr, nazivajući to pretvaranjem birokracije u hitrokraciju.
Preduvjeti za korištenje usluge e-PDV su posjedovanje korisničkog, digitalnog certifikata kojeg izdaje Financijska agencija (FINA), te programsku podršku, odnosno aplikativni softver koji osigurava Porezna uprava.
e-PDV prva je elektronička usluga Porezne uprave iz sustava e-Porezna, a ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo kao sljedeću uslugu najavljuje e-porezno knjigovodstvo, čime će obveznici moći imati neposredan uvid u obveze i potraživanja prema Poreznoj upravi, a uslijedit će i usluge elektroničkog podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak i poreza na dobit.
Do kraja ove godine praktično sve usluge Porezne uprave trebale bi biti dostupne on-line, pa bi građani, kako je najavljeno, iduće godine mogli elektroničkim putem poslati i godišnju prijavu poreza na dohodak.
Uvođenje e-PDV-a ocijenjeno je do sada najzahtjevnijim i najsloženijim, s obzirom da "lavovski" dio proračuna prolazi kroz sustav PDV-a.
Godišnje se od PDV-a ukupno naplati nešto manje od 42 milijarde kuna, kroz povrat PDV-a obveznicima se vrati oko 9 milijardi, pa je prihod proračuna od PDV-a oko 32 milijarde kuna, kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Značaj uvođenja elektroničkih usluga i projekta e-Porezna potkrijepio je i podatcima da se Poreznoj upravi godišnje podnese više od 1,1 milijardu obrazaca.
Samo pravne osobe mjesečno Poreznoj upravi podnesu 630 tisuća obrazaca, tromjesečno 80 tisuća, a godišnje 75 tisuća, što je ukupno oko 782.500 obrazaca godišnje, kazao je Šuker.
Kada bi se tih 782.500 obrazaca poredali jedan do drugoga to bi bio niz od 232 kilometra, ili kada bi se stavili jedan na drugi stup visok 86 metara, a visina zgrade "Zagrepčanke" je 95 metara, slikovito je opisao Šuker.
Uz projekt e-Porezna, ministar je poseban značaj dao i projektu e-Riznica, povezivanju proračunskih korisnika i državne riznice.
e-Riznica strateška je odrednica Ministarstva za ovu godinu, kazao je Šuker, koji se nada da će se krajem ove godine moći reći da je Državna riznica u potpunosti profunkcionirala.
Premijer Sanader istaknuo je kako je želja Vlade da država, građani, poduzetnici budu partneri u punom smislu te riječi.
Servis Hitro.hr do sada je otvoren u osam gradova, a premijer je najavio da će se za 15-ak dana biti uveden u sva županijska središta. Krajnji cilj je da svaka poslovnica FINA-e, njih 134, imaju svoj ured Hitro.hr, kazao je.
23.01.2006. | Pisane vijestiOva će se sredstva, prema riječima generalnog direktora Hrvatskih voda Slavena Rajnovića, koristiti za izradu pripremne dokumentacije (studije utjecaja na okoliš, izvodljivosti i sociološke studije) te projektnu dokumentaciju za niz gradova i općina u Dalmaciji, Istri i sjevernom Primorju, uključujući i otoke.
Svrha Projekta Jadran, čija je ukupna vrijednost prema Rajnovićevim riječima oko 120 milijuna eura, je osigurati ekološki prihvatljiv gospodarski razvoj, unaprijediti poslovanje komunalnih poduzeća te nadzor nad kakvoćom vode, rekao je ministar Šuker. Zaštita voda, dodao je, spada u jedan od strateških ciljeva Vlade te je planirano da se u tu svrhu u narednih nekoliko godina uloži oko 750 milijuna eura.
Osim za priobalje, prema riječima nizozemskog veleposlanika Lionela Veera, već su započeti i razgovori o suradnji na zaštiti kontinentalnih voda, jer intenziviranje gospodarskih aktivnosti, povećanje stanovništva, ali i stalni rast broja turista u Hrvatskoj povećavaju pritisak na kvalitetu vode.
U prvoj fazi Projekta Jadran obuhvaćena su područja Rijeke, Opatije, Ike, Ičića, Lovrana, Zadra, Sv. Filipa i Jakova, Pakoštanima i Biogradu, odnosno područja s oko 150 tisuća stanovnika te više od 300 tisuća sezonskih gostiju. Tako su primjerice u Opatiji već izgrađene tri crpne stanice, a u tijeku su radovi na izgradnji 10 novih stanica, kao i radovi na nastavku izgradnje kolektorske mreže. U Zadru i Biogradu su pak započete aktivnosti na izgradnji podmorskih ispusta. Druga je faza Projekta planirana za 2008. godinu, no von Gersdorff je kazao kako bi njena realizacija mogla započeti puno prije toga.
16.01.2006. | Pisane vijestiNavedeni podaci predaju se na Izvješću o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu - IP obrascu koji prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN 95/05) zamjenjuje dosadašnji PK-1 obrazac.
IP obrasci mogu se predati u papirnatom obliku ili na disketi HD 3,5, CD-u ili DVD-u, osobno ili putem pošte u nadležnu ispostavu Porezne uprave, a rok za dostavu je 31. siječnja 2006. godine.
Program za prihvat IP obrazaca na elektronskom mediju i detaljnije upute mogu se pronaći na službenim Internet stranicama Porezne uprave - www.porezna-uprava.hr.
12.01.2006. | Pisane vijestiMinistarstvo financija je 29. prosinca 2005. godine uputilo mišljenje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema njihovom zahtjevu za obrazloženjem da li se zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu koja predviđa uvođenje naknade od 0,50 kuna treba na tu istu naknadu zaračunati porez na dodanu vrijednost.
Ministarstvo financija je odgovorilo da se na naknadu od 0,50 kuna NE NAPLAĆUJE porez na dodanu vrijednost. Naime, u Mišljenju je jasno istaknuto da u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe, što se smatra prolaznim stavkama, a to uključuje i naknadu za ambalažni otpad od 0,50 kn.
09.01.2006. | Pisane vijestiHrvatska namjerava novi aranžman tretirati kao mjeru opreza, te ne planira povlačiti odobrena sredstva.
Pozitivnim je ocijenjen naglasak na proračunskoj transparentnosti, poboljšanju kontrole javne potrošnje i upravljanja javnim dugom, te planovi za uključivanje HC i HAC u jedinstveni račun državne riznice.
Također, iznio je preliminarne podatke o prihodima državnog proračuna u 2005. i funkcioniranju Državne riznice.
Obavljanju zadnje ovogodišnje transakcije iz proračuna nazočili su državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, državna rizničarka Vesna Orlandini i pomoćnica ministra Ivana Maletić.
PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U 2005. GODINI- PRELIMINARNI PODACI!
- Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2005. ukupni prihodi državnog proračuna su ostvareni na razini 85,4 milijardi kuna što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja rast od 6,2%. Bitno je naglasiti kako je rast ostvaren na svim glavnim kategorijama prihoda..
- Porezni prihodi su ostvareni na razini 50 milijardi kuna što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 8,5%. Navedeni porast poreznih prihoda u 2005. godini može se okarakterizirati kao vrlo značajan usporedi li se s godišnjim rastom poreznih prihoda u 2004. godini kada je iznosio 4,1%
- udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima ostvaren je na razini od 58,6% što je približno jednako ostvarenom udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima u 2004. godini.
*
Promatrajući strukturu prihoda zamjetno je da su najveći doprinos rastu poreznih prihoda u 2005. godini dali:
- porez na dobit, koji je u promatranom razdoblju porastao za čak 27,1%,
- porez na dodanu vrijednost, koji je u promatranom razdoblju ostvario porast od značajnih 8,7% dok je na razini 2004. godine ostvaren rast ovog prihoda od 6,2%. Razlog ovakvom značajnijem godišnjem porastu prihoda od poreza na dodanu vrijednost prvenstveno proistječe iz povoljnijih uvjeta ukupne gospodarske aktivnosti u 2005. godini te najuspješnije turističke sezone od uspostave samostalnosti.
- prihodi od trošarina, su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 3,2% dok su na razini 2004. godine ostvarili međugodišnji porast od svega 1,2%.
- Doprinosi su druga po veličini stavka ukupnih prihoda te oni čine 37,4% ukupnih prihoda. Doprinosima je u promatranom razdoblju prikupljeno 6,2% više prihoda nego u istom razdoblju prethodne godine što je u skladu s kretanjem ukupne zaposlenosti i bruto plaća u 2005. godini. U strukturi doprinosa, najveći udio zauzimaju doprinosi za mirovinsko osiguranje koji su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 5,7%, zatim slijede doprinosi za zdravstveno osiguranje s međugodišnjim rastom od 6,7% te doprinosi za zapošljavanje s ostvarenim međugodišnjim rastom od 6,8% u promatranom razdoblju.
*
prosječni mjesečni broj transakcija u državnoj riznici je 13.000 što na godišnjoj razini iznosi oko 160.000 transakcija
*
90 posto plaćanja ide direktno dobavljačima, dio koji se prenosi na račune korisnika radi gotovinskih isplata dnevno se kontrolira
*
novčanim sredstvima se dnevno upravlja - sastavljaju se mjesečne, tjedne i dnevne projekcije novčanog toka i plaćanja
*
sve obveze se podmiruju prema prioritetima koje određuju korisnici i prema rokovima dospijeća
*
obuhvat proračuna se proširuje te se kontroliraju i kroz riznicu izvršavaju i vlastiti prihodi korisnika
*
detaljno se prate i analiziraju rashodi ministarstava te uspoređuju planirani s ostvarenim rezultatima
*
izračunavaju se financijski učinci zakona i odluka
Zbog istinitog informiranja javnosti priopćujemo kako su svim hrvatskim brodogradilištima isplaćene sve subvencije za 2005. godinu u iznosu od 384.575.000,00 kuna.
29.12.2005. | Pisane vijestiNajvišu međugodišnju realnu stopu rasta u trećem tromjesečju zabilježile su investicije koje su porasle za 5,8 posto što je posebno značajno uzimajući u obzir činjenicu da je priroda investicijskih dobara da služe za daljnju proizvodnju, a ne potrošnju te da su one samim time najvažniji faktor pri generiranju rasta u budućnosti. Rast su zabilježili i osobna potrošnja (3,8 posto) te državna potrošnja (1 posto) dok je rast izvoza roba i usluga (4,9 posto) znatno premašio rast uvoza roba i usluga (2,3 posto). Što se tiče doprinosa rastu, najveći pozitivni doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda došao je od strane izvoza roba i usluga u iznosu od 3,3 postotna boda. Osobna potrošnja doprinijela je rastu s 2 postotna boda, državna potrošnja s 0,2 postotna boda dok je doprinos bruto investicija rastu iznosio 1,5 postotnih bodova. Negativni doprinos uvoza roba i usluga iznosio je -1,3 postotnih bodova, ali je zbog visokog rasta izvoza roba i usluga doprinos rastu neto izvoza bio pozitivan te iznosio 2 postotna boda. Obračun bruto domaćeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najveći realni rast dodane vrijednosti u trećem tromjesečju zabilježen kod djelatnosti financijskog posredovanja (7,8 posto), hotela i restorana (7,6 posto), trgovine (6,1 posto), industrije (6 posto), prijevoza (5,6 posto) te građevinarstva (3,4 posto).
Nakon visoke rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,2 posto u trećem tromjesečju, pokazatelji u području realnog sektora ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2005. godine. Tome u prilog najbolje govori kretanje industrijske proizvodnje koja je nakon rasta od 7,1 posto u listopadu nastavila svoj rast i u studenom po stopi od 6,3 posto. Podaci ukazuju i na nastavak rasta trgovine na malo koja je u listopadu bila na realno 1,7 posto višoj razini nego u listopadu 2004. godine. Uzimajući sve navedeno u obzir čini se realno očekivati da bi rast BDP-a na godišnjoj razini mogao iznositi oko 4 posto.
28.12.2005. | Pisane vijesti