Vijesti

* osiguranje makroekonomske stabilnosti zemlje i otvaranje razvojnog ciklusa u gospodarstvu
* smanjenje nezaposlenosti
* dinamiziranje procesa približavanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije do 2007/2008. g.

link Program Vlade RH u mandatnom razdoblju od 2003. - 2007.

U tom dijelu odredbe Pravilnika o PDV-u su bile šire od odredbi Zakona i davale su pravo na oslobođenje od PDV-a koje nije propisano Zakonom. Izmjenom Pravilnika koja je stupila na snagu 8. svibnja 2004., iz Pravilnika su brisane odredbe prema kojima su neprofitne organizacije, ustanove i udruge izjednačene s humanitarnim organizacijama i na taj način su odredbe Pravilnika usklađene s odredbama Zakona.
Navedene izmjene Pravilnika o PDV-u bile su nužne zbog sprečavanja pojava zlouporabe i otežanog nadzora provođenja poreznih oslobođenja te netransparentnosti financiranja neprofitnih udruga. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi dobara i usluga koje se plaćaju iz primljenih donacija (bilo domaćih ili inozemnih) nije karakteristično za sustav PDV-a. Stoga bi bilo kakvo propisivanje takve odredbe u Zakonu, bilo suprotno europskom pravu o PDV-u, a Republika Hrvatska u procesu kandidature za početak pregovora s Europskom unijom, ne može donositi propise suprotne europskom pravu.
Moramo istaknuti i da je netočna informacija da se na strane donacije plaća PDV. PDV se ne plaća na primljenu donaciju jer sam čin primanja donacije nije predmet oporezivanja. Neprofitne organizacije su u sustavu PDV-a krajnji potrošači i kao takvi oni plaćaju PDV u cijeni proizvoda i usluga koje nabavljaju, a taj porez im zaračunavaju isporučitelji dobara i usluga. Do 8. svibnja 2004. su temeljem odredbe Pravilnika o PDV-u koja ih je izjednačavala s humanitarnim organizacijama, mogli nabavljati proizvode i usluge bez plaćanja PDV-a, podnoseći isporučiteljima dobara i usluga - poreznim obveznicima potvrde Porezne uprave o pravu na porezno oslobođenje.
Također, netočni su navodi u tisku prema kojima neprofitne udruge i organizacije odjednom postaju oporezive. I do sada su kao krajnji potrošači snosili PDV koji su im zaračunali dobavljači odnosno izvršitelji usluga, osim kada su te nabave financirali iz sredstava primljenih inozemnih novčanih donacija.
Napominjemo da se i nadalje primjenjuju porezna oslobođenja od plaćanja PDV-a koja se propisana odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku i koji u skladu s odredbom članka 140. Ustava Republike Hrvatske imaju snagu nadnacionalnog zakonodavstva. Primjeri takvih međunarodnih ugovora kojima je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a kad se financiraju pojedini projekti jesu ugovori s Europskom komisijom i Vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Osim toga, i nadalje postoje porezne olakšice za pravne i fizičke osobe u vidu smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit i poreza na dohodak, koje doniraju sredstva u naravi ili u novcu u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i to do visine od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Tako da se financiranje, osim putem oslobođenja i olakšica, obavlja i dijelom izravno iz proračuna.

Hrvatsko izaslanstvo koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, a u kojem su bili i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić, vodilo je od srijede do subote pregovore u MMF-u o novom stand-by aranžmanu MMF-a i Hrvatske.
"Stand-by aranžman je preliminarno dogovoren", rekla je za Hinu u Washingtonu nakon završetka pregovora Dalić.
Dalić je dodala kako su razgovori u MMF-u bili uspješni i da je hrvatsko izaslanstvo "postiglo visoko suglasje oko hrvatske ekonomske politike u ovoj i idućoj godini" sa šefom Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom. Hrvatsku ekonomsku politiku izaslanstvo je potom izložilo izvršnom direktoru za Europu u MMF-u Michaelu Deppleru.
Aranžman još nije definitivno dogovoren, jer ga do iduće srijede trebaju odobriti direktori MMF-a kao i Izvršni odbor MMF-a 4. kolovoza, ali Dalić smatra da tu ne bi trebalo biti problema i da bi preliminarno napravljen aranžman trebao biti odobren.
"Očekujemo da će direktori MMF-a dati odobrenje do srijede što bi značilo da je aranžman uspješno dovršen", rekla je Dalić.
Novi stand-by aranžman postat će efektivan kada ga usvoji Izvršni odbor MMF-a što Dalić očekuje da će se dogoditi 4. kolovoza. Novi stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a iznosio bi oko 99 milijuna dolara.
Hrvatska ne namjerava povlačiti ta sredstva i novi aranžman bi kao i prethodna dva bio aranžman predostrožnosti, a njegova uloga je da služi kao potpora kredibilnosti hrvatske ekonomske politike i potpora hrvatskim pozicijama tijekom pregovora s Europskom unijom, rekla je Dalić.
Novi aranžman predviđa da Hrvatska u 2004. smanji udio deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) i stabilizira udio vanjskog duga u BDP-ju.
Dalić je rekla da je dogovoren uvjet stand-by aranžmana da u 2004. ciljani deficit opće države u Hrvatskoj (državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave) bude 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema njezinim riječima, hrvatsko izaslanstvo i MMF su zajednički utvrdili da je deficit opće države u Hrvatskoj u 2003. godini bio 6,3 posto BDP-ja. To znači da će fiskalna politika Hrvatske u 2004. rezultirati s 1,8 posto BDP-ja prilagodbe što je razlika između prošlogodišnjeg udjela deficita od 6,3 posto i ciljanog od 4,5 posto.
Dalić je rekla da je temeljni cilj novog stand-by aranžmana stabilizirati razinu vanjskog duga Hrvatske na oko 77 posto BDP-ja na kraju 2004. mjerenog u eurima. "To znači usporavanje brzine rasta duga, koju bi trebalo uskladiti s rastom BDP-ja", rekla je Dalić. Dalić je rekla da će fiskalna politika biti najznačajniji instrument novoga stand-by aranžmana sa smanjenjem udjela deficita u BDP-iju za 1,8 posto kako bi se pridonijelo stabilizaciji vanjskoga duga Hrvatske.
Guverner Rohatinski je u travnju tijekom pregovora s MMF-om rekao novinarima da je ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio 24 milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi dolara. To znači da je tada udio vanjskog duga u hrvatskom BDP-iju bio oko 82 posto.

Temeljem tog Memoranduma hrvatska Vlada i HNB zatražili su od MMF-a sklapanje stand by aranžmana u trajanju od 20 mjeseci u iznosu od 95 mil. SDR. Zatraženi stand by aranžman bit će ponovno aranžman iz predostrožnosti što znači da hrvatske vlasti neće povlačiti ugovorena sredstva.
Temeljni cilj zatraženog aranžmana je dizajnirati i provesti ekonomske politike koje će rezultirati u usporavanju dinamike rasta vanjskoga duga i stabiliziranju udjela vanjskoga duga u bruto domaćem proizvodu na razini od 75 -77 posto BDP-a, mjereno u eurima. U skladu s tim strukturirane su i ekonomske politike. Do 15. srpnja izvršit će se rebalans državnog proračuna kojim će se deficit opće države svesti na razinu od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Razina deficita od 4,5 posto u 2004. podupire temeljni cilj aranžmana tj. stabiliziranje razine vanjskoga duga.
Rebalansom proračuna će se povećati transparentnost javnih financija. To znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju Hrvatskim željeznicama, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ. Na ovaj način će se prekinuti dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo. Osim promjene visine rashoda zbog jasnog prikazivanja HŽ-a i manjih korekcija nekih rashoda koji nisu adekvatno planirani rebalans će uključiti i povećane prihode zbog povlačenja dividendi od javnih poduzeća i manjih korekcija u poreznom sustavu.
Rebalansom će se dodatno osnažiti proces fiskalne prilagodbe i snižavanja deficita opće države koji je već jasno zacrtan budžetom za 2004. donesenim u ožujku. Naime, deficit opće države u 2003., izračunat na način koji osigurava njegovu potpunu usporedivost s deficitom za 2004., je iznosio visokih 6,3 posto BDP-a. Za 2005. godinu planira se deficit nešto ispod četiri posto BDP-a.
Financiranje deficita državnog proračuna u ovoj i idućoj godini bit će usmjereno na domaće tržište. To znači da će se refinanciranje svih inozemnih dugova koji dospijevaju do kraja ove godine obaviti na domaćem tržištu - uključujući i samurai obveznice koje dospijevaju u prosincu ove godine. U 2005. će se najveći dio deficita državnog proračuna i izvanproračunskih fondova uključujući Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste financirati na domaćem tržištu.
Memorandum o ekonomskoj politici koji uključuje također i niz mjera koje će ojačati financijsku disciplinu u javnom sektoru te pojačati kontrolu nad trošenjem javnog novca. Radi se u prvom redu o punoj operacionalizaciji jedinstvenog računa državne riznice što uključuje i uključivanje računa HAC-a i HC-a u državnu riznicu do kraja 2005. godine.
U cilju stabiliziranja stanja u sustavu zdravstva i ograničavanja rasta troškova zdravstvene zaštite Memorandum definira niz mjera čije će postepeno aktiviranje osigurati funkcioniranje zdravstvenog sustava u okvirima raspoloživih sredstava.

Ciljevi programa su ojačati hrvatske javne financije nakon značajnog minusa u 2003, što je narušilo prethodni stand-by aranžman, i ograničiti manjak na tekućem računu bilance plaćanja i inozemni dug.
Iako se neki detalji oko tog programa još moraju finalizirati,
očekuje se da će ga dužnosnici MMF-a podnijeti upravnom odboru MMF-a na odobrenje u sljedeća dva tjedna.
Uz pretpostavku njegova odobravanja, bit će potpisan Memorandum o ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2004-2005, a očekuje se da će izvršni odbor MMF-a o novom stand-by aranžmanu raspravljati početkom kolovoza.

Pred Vladom će se naći prijedlog izmjena i dopuna zakona o posebnim porezima na cigarete i na automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Ta bi dva prijedloga Vlada Saboru uputila po hitnom postupku, kako bi se mogli početi primjenjivati već od 1. srpnja.
Povećane trošarine državnom bi proračunu u ovoj godini, počnu li se primijenjivati od 1. srpnja, mogle donijeti oko 320 milijuna kuna viši prihod.
U resornom Ministarstvu financija procjenjuju da bi zbog povećanih trošarina na cigarete godišnje taj prihod mogao biti veći za oko 440 milijuna kuna, dok bi se od prodaje osobnih automobila u proračun trebalo sliti dodatnih 200 milijuna kuna.
Kako se doznaje u Banskim dvorima, povećanje trošarina na cigarete od jedne kune odnosilo bi se na sve skupine cigareta, a po novome b i iznosile od 6 do 9,90 kuna po kutiji.
Trošarine na automobile povećale bi se u fiksnom dijelu za oko 30 posto, odnosno u rasponu od 2.000 do 26.500 kuna, ovisno o vrijednosti automobila.
Tako bi za najmanje, za 2.000 kuna bile povećane trošarine za
automobile vrijednosti od 50 do 100 tisuća kuna; za iduću kategoriju od 100 do 150 tisuća kuna za 3.500 kuna; od 150 do 200 tisuća kuna za 6.500 kuna; od 200 do 250 tisuća kuna za 11.000 kuna; od 250 do 300 tisuća kuna za 15.000 kuna; od 300 do 350 tisuća kuna za 20.500 kuna; dok bi za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna trošarine bile veće za 26.500 kuna.
To bi povećanje pak značilo da će se trošarine za automobile u svom fiksnom dijelu kretati od 7.000 kuna (za cjenovni razred od 50 do 100 tisuća kuna) do 114.000 kuna za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna.
Dio trošarina koji se iskazuje u postotku (na iznos od početnog
iznosa jednog cjenovnog razreda, ako se ne prelazi u drugi cjenovni razred) ne bi se mijenjao. Isto tako, ne bi se mijenjala ni trošarina od 10 posto koja se plaća na automobile, druga motorna vozila vrijednosti do 50.000 kuna.
Vlada bi na sjednici u Šibeniku, uz projekte značajne za taj grad i Šibensko-kninsku županiju, trebala razmotriti i prijedloge izmjena
zakona o zemljišnim knjigama i o znanstvenoj djelatnosti, te mjere za povećanje sigurnosti u prometu.
Vlada bi također trebala odlučivati i o davanju državnih jamstava pulskom brodogradilištu Uljanik, te odlučiti o raspisivanju javnog natječaja za prodaju splitske Željezare pod posebnim uvjetima (za jednu kunu).

Oporbeni klubovi Vladu su pozvali i da drastično kazni buduće neustavno obračunavanje kamata te da pokuša obeštetiti građane koji su zbog lihvarenja izgubili imovinu.
"Tko ne podrži ovaj zakon ne bi bio normalan", izjavio je IDS-ovac Damir Kajin, nužnim ocijenivši ispravljanje civilizacijskih nepravdi kojima su stotine tisuća građana bile izložene zbog "doslovne pljačke" koju su nad njima vršile država i banke.
Predložio je da se zatezna kamata ubuduće ograniči na 11, a ne 15 posto kako predviđa zakon, da ugovorna kamata iznosi osam posto, a da se višegodišnjim kaznama zatvora kazne odgovorni u bankama i štedionicama koji obračunavaju više kamate.
HSS-ovac Luka Roić smatra da odbor za utvrđivanje kamata, koji se predviđa osnovati ovim zakonom, mora onemogućiti bankarski lobi da i dalje zagorčava život građanima.
Josip Leko rekao je da će SDP podržati zakon, "koji nije potpun, ali bolje ikakav neko nikakav". Tvrdi i da Vlada zakon predlaže zbog nedavne "kamatne afere" - sa Zagrebačkom bankom, koja je na ime kamata morala dužniku platiti milijunske iznose, a ne zbog brige prema građanima.
HSP-ovac Pero Kovačević zauzeo se za bolje funkcioniranje pravne države, bez čega, kaže, neće biti bolje nikome. "Očito je da pravna država ne djeluje, jer inače ne bi bilo mafijaškog obračuna u Slavonskom Brodu i lomljenja prstiju zbog kamatarenja, kao ni obračunavanja zateznih kamata od 18, pa i 30 posto", ocijenio je Kovačević.
On traži da preporuka odbora za utvrđivanje kamata ne bude obvezujuća za Vladu zato što bi u odboru trebali sjediti i bankari, pa bi se, smatra Kovačević, neobvezujućom preporukom onemogućilo da bankarski sektor nastavi diktirati kamatne stope.

Prema prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na cigarete, trošarine bi se na najjeftinije cigarete povećale 50 lipa, ili 10 posto, za drugu skupinu jednu kunu, ili 18,52 posto, a za najskuplje cigarete dvije kune, ili 22,47 posto.

Povećanje cijena samih cigareta bilo bi nešto više od povećanja trošarina, a ministar financija Ivan Šuker procjenjuje da bi cigarete u prvoj skupini mogle poskupjeti 61 lipu, a u drugoj 1,22 kune. No, hoće li to biti i stvarno povećanje, ili će ono možda biti i više, ovisi o proizvođačima cigareta i o njihovoj politici cijena.

Vlada je odlučila povećati i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto. Vladin je prijedlog, naime, povećanje i fiksnog dijela trošarina, i to, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna, a u postotnom dijelu povećale bi se za tri postotna poena. Najmanje bi se, kaže Šuker, povećale trošarine na automobile koji se najviše prodaju u Hrvatskoj, to jest na one manje vrijednosti.

Prema prijedlogu koji je Vlada poslala Saboru, trošarina za automobile u najnižem cjenovnom razredu do 50.000 kuna, u kojima je trošarina samo u postotnom dijelu, sa sadašnjih 10 posto povećala bi se na 13 posto.

Trošarina na automobile u cjenovnoj skupini od 50 do 100 tisuća kuna povećala bi se 1500 kuna (s 5000 na 6500 kuna), a u postotnom dijelu (na iznos veći od 50.000 kuna) s 15 na 18 posto.
U cjenovnom razredu od 100.000 do 150.000 kuna povećanje bi bilo 3000 kuna (na 15.500 kuna), te na 23 posto. U idućem razredu (vrijednosti automobila od 150.000 do 200.000 kuna) povećanje bi bilo 4500 kuna fiksno i u postotku na 28 posto.

Za iduće cjenovne razrede povećanje trošarina bilo bi 6000 kuna, 7500 kuna, 9000 kuna, te u postotku isto za tri postotna poena, sve do najvišeg razreda, automobile vrijednosti iznad 350.000, gdje bi fiksno povećanje bilo 10.500 kuna (na 98.000 kuna), te u postotku s 45 na 48 posto.

Ministar Šuker je istaknuo da bi trebalo razmišljati i o stimulativnim mjerama za ulaganja u automobilsku industriju. Treba razmišljati o mogućnostima da se onima koji bi ulagali u proizvodnju autodijelova ili sklapanje automobila u Hrvatskoj smanje trošarine, dodao je ministar Šuker.

Summit, koji se održava od 25. do 27. lipnja, rezultirat će službenim formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika iz svih krajeva svijeta zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama, prvenstveno malim i srednjim.
Grupa 100 trebala bi okupiti oko 240 poduzetnika iz dijaspore od kojih je više od stotinu dolarskih milijunaša, među kojima su i multimilijunaši Jure Šola, Steve Bubalo i Anthony Maglica iz SAD-a te Androniko Lukšić iz Čilea.
Prema anketi koju su proveli inicijatori summita u Clevelendu, više od 400 najbogatijih Hrvata iz iseljeništva od kojih su mnogi nazočni skupu, već je izrazila spremnost za ulaganje 1,5 milijardi dolara u projekte u Hrvatskoj.
Hoće li doći do snažnijeg ulaganja, ovisit će o tome hoće li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Hrvatski gospodarstvenici iz iseljeništva kao najveće prepreke ističu korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu, Zakon o radu koji previše opterećuje poslodavca i neuređenost zemljišnih knjiga.
Obraćajući se najuspješnijim Hrvatima iz dijaspore, hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić kazao je kako Hrvatska treba njihove investicije, posebice kako bi ojačala proizvodnju robe koju će moći izvoziti i tako smanjiti sadašnju visoku nepokrivenost uvoza izvozom.
Vukelić je istaknuo kako sada ulagači u Hrvatskoj nailaze na prepreke koje nova hrvatska Vlada želi ukloniti osiguravajući brzo dobivanje dozvola za poslove te jačajući sigurnost kapitala.
Vukelić je najavio izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi svim tvrtkama omogućile da iskoriste te poticaje, što sada mogu samo strani investitori. Najmanji iznos ulaganja za korištenje poticaja trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 4 na 2 milijuna kuna.
Ministar financija Ivan Šuker je, govoreći o makroekonomskim projekcijama, rekao kako Vlada namjerava rješavati dva najveća problema: vanjski dug i deficit. Šuker je kazao kako se ekonomski rast u Hrvatskoj u 2002. i 2003. temeljio na vanjskom zaduživanju, uzrokujući rast vanjskog duga, a da nije uspio riješiti dva velika problema: visok deficit u platnoj bilanci i visoku nezaposlenost. Među tranzicijskim zemljama, kazao je, samo je Bugarska zaduženija od Hrvatske.
Hrvatska Vlada planira, rekao je Šuker, smanjiti deficit u 2004. godini na 4,5 posto, a u 2005. na 3,7 posto te vanjski dug u 2004. zadržati na 74 do 75 posto bruto domaćeg proizvoda, a u 2005. početi smanjivati.
Šuker je naveo kako su prepreke povećanim ulaganjima u Hrvatsku pitanja pravne sigurnosti i administrativne prepreke što Vlada mora ukloniti. Kao jednu od mogućnosti za ulaganja hrvatskih iseljenika naveo je i privatizaciju, rekavši da će Hrvatska do sredine 2005. privatizirati najveći državnog portfelja.
Uskoro će, najavio je Šuker, otpočeti s radom radna skupina za izmjene zakona o porezima na dohodak i na dobit. Spominjući neke od ideja za izmjene rekao je da bi se porez na dobit mogao slijevati u lokalnu samoupravu umjesto u proračun te da se dugoročno razmišlja o mogućnosti ukidanja poreza na dividendu.
Ministar Šuker je, govoreći o problemu visoke cijene rada u Hrvatskoj, rekao kako na nju najviše utječu visoki doprinosi. Nije kazao namjerava li Hrvatska nešto poduzeti kako bi riješila taj problem koji hrvatski iseljenici ističu kao jednu od prepreka za veća ulaganja.
Grupa 100 najavila je da nakon službenog formiranja namjerava u Zagrebu osnovati ured koji bi olakšavao administrativne postupke za ulaganja u Hrvatsku te investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.

Gospodin Kremers čestitao je Hrvatskoj na kandidaturi na članstvu u Europskoj uniji istaknuvši da je time naša zemlja napravila "jako dobar posao".
Ministar Šuker upoznao je predstavnika MMF-a s rezultatima nedavno obavljenih pregovora u Washingotonu o novom Stand-by aranžmanu i osnovama programa s naglascima na strukturne prilagodbe Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita i uvođenje discipline u javne financije. Također, upoznao ga je s daljnjim planovima Vlade RH na privatizaciji, stanjem u brodogradnji i započetom reformom pravosuđa."Strani investitori ne postavljaju pitanje poreznog opterećenja u Hrvatskoj već pravne sigurnosti kod ulaganja, a reforma pravosuđa je jedna od najvažnijih reformi i dio naše gospodarske strategije", istaknuo je Šuker.
Dodao je kako se glavne razlike u odnosu na prošlu Vladu, u smislu gospodarske strategije, odnose na uvođenje državne riznice i maksimalna racionalizacija troškova, zbog čega je Hrvatska i predložila 30-ak mjera za smanjenje troškova u zdravstvu.
Ministar Šuker kazao je kako Hrvatska očekuje datum pregovora s EU početkom 2005. godine, otvaranje pristupnih fondova i veće zanimanje stranih ulagača za ulaganje u Hrvatsku, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i smanjiti vanjski dug. "Vlada je svjesna da se moraju napraviti određene strukturne prilagodbe, ne samo zbog MMF-a već i ulaska u Uniju, a odnose se osim na reformu pravosuđa, na poljoprivredu i financijske institucije", zaključio je Šuker.