Vijesti
Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.10.2007. | Pisane vijestiRepublika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke već drugu godinu zaredom u skupini "10 top reformera" po kvaliteti i količini provedenih reformi. Ove godine je Hrvatska 2. top reformer, iza Egipta, što je svrstava na vrh europskih zemalja.
G. Klein je čestitao Republici Hrvatskoj na značajnom napretku koji je iskazan u ovogodišnjem Izvješću. Doing business izvješće je prepoznalo napore reformi koje se čine i upravo zato će sutra osobno održati i prezentacija samoga Izvješća. G. Klein je pojasnio kako inozemni investitori upravo prate zemlje koje provode reforme i svi pomaci u reformama im ujedno i znače kao poziv na ulaganje. Također, g. Klein je zahvalio predstavnicima Hrvatske na ispitivanju kvalitete metodologije samog Izvješća konstruktivnim alatima, te napomenuo da se takvim pristupom metodologija vremenom mijenja kako bi dobila dodatnu kvalitetu.
Ministar Šuker naglasio je da su rezultati Izvješća puno bolji nego proteklih godina, što je rezultat rada ove Vlade, ali i svih uključenih sudionika u reformama. Također je ministar Šuker naglasio da će daljnje strukturne reforme dati još bolje rezultate i iduće godine.
G. Klein se zahvalio na aktivnoj komunikaciji između predstavnika tima Svjetske banke i tima Republike Hrvatske, kao i svim ostalim sudionicima na pripremi ovog značajnog Izvješća, uz pozive za sudjelovanjem na sutrašnjem predstavljanju Izvješća u hotelu Dubrovnik.
08.10.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o stanju u hrvatskom obrtništvu i poreznoj politici, te mogućnostima olakšanja poslovanja obrtnika.
Ministar Šuker kazao je kako se svi porezni zakoni u Hrvatskoj donose sukladno pravnoj stečevini Europske unije i kako je prije svake moguće izmjene zakona nužna analiza stanja u pojedinoj djelatnosti.
20.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.09.2007. | Pisane vijestiObje strane složile su se kako je s današnjom svečanosti okončan veliki zajednički posao između ministarstava i carina dviju zemalja, koji uvelike pridonosi razvoju hrvatske carine i može biti podlogom za buduću suradnju.
Ministar Šuker kazao je kako su uspješno otvoreni pregovori na području carina s Europskom unijom i istaknuo kako je cilj Hrvatske članstvo u EU. Također, upoznao je austrijsku stranu s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske koji ukazuju na ubrzani gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i deficita, te s našim poreznim sustavom.
"Ovogodišnje dobro punjenje proračuna i porast prihoda od oko 14 posto na međgodišnjoj razini, međuostalim znači da su država i poduzetnici iskoristili pogodnosti stabilnosti poreznog sustava, koji nismo mijenjali u protekle četiri godine", istaknuo je ministar Šuker. Dodao je kako povećanje prihoda uz postojeću stopu rasta ukazuje na zahvaćanje u sivu ekonomiju.
Austrijski državni tajnik Matznetter čestitao je na stanju u hrvatskom gospodarstu i smanjenju deficita, ta kazao da zna kako to nije lako postići.
10.09.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o gospodarskim odnosima između Sultanata Oman i Republike Hrvatske, te mogućnostima njihova unapređenja.
Ministar Šuker kazao je kako se nada da će i ovaj sastanak pridonijeti poboljšanju gospodarske suradnje između dviju zemalja, za što postoje velike mogućnosti. Istaknuo je kako su ciljevi Hrvatske članstvo u Europskoj unji i NATO-u. Također, upoznao je izaslanstvo Sultanata Oman s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske istaknuvši kako je to zemlja sa snažnim i ubrzanim gospodarskim rastom koja je, prema ocjenama nekih međunarodnih financijskih institucija, među zemljama koje najsnažnije provode reforme.
Ministar Šuker istaknuo je važnost potpisivanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja za daljnje poboljšanje gospodarske suradnje.
Upoznao je omansko izaslanstvo s našom snažnom naftnom, građevinskom, drvnom i prehrambenom industrijom, te cestogradnjom, turističkim sektorom i proizvodnjom medicinske opreme gdje ima puno prostora za suradnju.
Izaslanstvo Sultanata Oman pokazalo je zanimanje za unapređenje suradnje u navedenim sektorima i ulaganje u hrvatski turizam, te uputilo poziv ministru Šukeru da posjeti Oman.
04.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 44,7 milijardi kuna. Pritom su porezni prihodi iznosili 26,1 milijardu kuna. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,3 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 42,3 milijarde kuna.
U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade, a slijede ih naknade zaposlenima te rashodi za korištenje dobara i usluga Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 940 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 470,8 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 141., s podacima za razdoblje od siječnja do lipnja 2007. godine očekuje se početkom rujna 2007. godine.
30.08.2007. | Pisane vijestiČinjenica je da je dva tjedna nakon provedenih izbora za Hrvatski Sabor i dva tjedna prije preuzimanja dužnosti ministra financija Ivana Šukera, tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac 9. prosinca 2003. godine sklopio kupoprodajni ugovor s Zdravkom Ronkom, tadašnjim gradonačelnikom Grada Požege, o kupnji zgrade Porezne uprave u Požegi za iznos od 14 milijuna kuna.
Tim ugovorom obvezalo se Ministarstvo financija cjelokupni iznos isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2003. godine. Ugovor je sklopljen na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 27. studenog 2003. godine kojim je Vlada Republike Hrvatske odobrila preuzimanje financijske obaveze Ministarstva financija - Porezne uprave za kupnju tog prostora, ali isključivo na teret Državnog proračuna za 2003. godinu.
Iz cjelokupne dokumentacije vidljivo je da je ovlašteni sudski vještak, kojega je angažirao Grad Požega, procjenio nekretninu na iznos 12.883.325,33 kuna, a prema procjeni komisije za procjenu nekretnina Porezne uprave vrijednost nekretnine iznosila je 12.644.553,34 kuna.
U naravi se zapravo radi o zgradi ukupne brutto površine 882 m2 i parkirališnom prostoru površine 619 m2. Ugovor je potpisan mimo uobičajene procedure jer tadašnji ravnatelj Porezne uprave, kao niti jedan od njegovih pomoćnika, isti nisu htjeli parafirati prije ministrovog potpisa budući da su samu kupovinu držali nepotrebnom, a iznos ugovorene cijene nerazmno visokim. Unatoč tome ugovor je potpisao tadašnji ministar, te nakon potpisa ugovora inzistirao da mjerodavne osobe u Poreznoj upravi potpišu naloge za isplatu ugovorenog iznosa. Iste su to odbile iz istih razloga zbog kojih su odbile i parafirati kupoprodajni ugovor.
Ministarstvo financija na čelu s ministrom Ivanom Šukerom, preko Državnog odvjetništva, pokušalo je osporiti ugovor držeći da se radi o potpuno bespotrebnom trošenju novca poreznih obveznika i o cijeni koja je znatno iznad procjene vještaka i Porezne uprave. Osim toga Ministarstvo financija - Porezna uprava u uređenje i opremanje zgrade Porezne uprave u Požegi, prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, uložilo je iznos od 1.964.005,00 kuna čime je nesumnjivo povećana vrijednost zgrade, a što je u potpunosti ignorirano prilikom sklapanja ugovora.
Važno je istaknuti i činjenicu da je u dotičnoj zgradi smještena Porezna uprava od samog osnivanja te da istu, temeljem Zakona o Poreznoj upravi, nesmetano koristi i mogla je koristiti i ubuduće, bez naknade, kao pravni sljednik bivše Općinske uprave društvenih prihoda Požega, kao što je to slučaj s još 104 takva objekta na području cijele Republike Hrvatske.
Pitanje zbog čega je tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac odlučio potrošiti 14 milijuna kuna poreznih obveznika na bespotrebnu kupovinu zgrade u Požegi, ostat će, čini se, bez odgovora.
29.08.2007. | Pisane vijestiU toj odluci stoji da se ugovor mora realizirati do 31. prosinca 2003., rekao je Šuker i dodao je kako "čak ni to što ugovor nije na vrijeme platila prethodna Vlada nije toliko sporno, nego cijena koja je previsoka te da država sudskim postupkom pokušava zaštititi novac poreznih obveznika".
Procjena Porezne uprave i sudskog vještaka iznosila je 12 milijuna kuna, a ujedno su prodavani i neki poslovni prostori za koje je evidentno da su napravljeni sredstvima Porezne uprave, a ugovor je potpisan na 14 milijuna kuna, rekao je Šuker.
"Dakle to je stvar pravosuđa i mislim da ne treba dizati nikakve političke tenzije", ocijenio je. Ustvrdio je i kako su smiješne izjave bivšeg gradonačelnika Zdravka Ronka, aktualnog požeškog župana, koji je ugovor potpisao s tadašnjim ministrom financija Matom Crkvencom, koji u medijima tvrdi kako će Požega profitirati na račun zateznih kamata te da je postupanje ministra Šukera motivirano političkim razlozima, odnosno drugačijim odnosom prema sredinama u kojima HDZ nije na vlasti.
"Smatram da su oni koji su sklapali ugovor morali akceptirati uložene novce u prostor i procijenjenu vrijednost. Ovo je zaštita novca poreznih obveznika, da ne odu u vjetar, a ne trošenje njihova novca. Stvar je pravosuđa da taj problem riješi", poručio je Šuker.
Prema informacijama iz Ministarstva financija, kupoprodajni ugovor između Grada Požege, zastupanog po gradonačelniku Zdravku Ronku, i Republike Hrvatske - Ministarstva financija, zastupane po tadašnjem ministru financija Mati Crkvencu, sklopljen je 9. prosinca 2003. a ugovorena cijena iznosi 14 milijuna kuna. Kupac, Ministarstvo financija, obvezalo se cjelokupni iznos platiti Gradu Požegi najkasnije do 31. prosinca 2003. Prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka kojega je angažirao Grad Požega, vrijednost cjelokupnog predmeta kupoprodajnog ugovora (zgrada i parkiralište) iznosi 12.883.325,33 kune, a prema procjeni Komisije za procjenu nekretnina Ispostave Porezne uprave Požega vrijednost je procijenjena na 12.644.553,34 kune.
Iz svega proizlazi da je procijenjena vrijednost nekretnine, koja je predmet kupoprodajnog ugovora, znatno niža od ugovorene kupoprodajne cijene od 14 milijuna kuna, pa se, navode iz Ministarstva, logičnim nameće pitanje zbog čega je ugovorena viša kupoprodajna cijena od procijenjenog iznosa vrijednosti predmetne nekretnine.
Napominju i da su prema Zakonu o Državnom odvjetništvu nadležna državna tijela RH dužna prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti mišljenje od Državnog odvjetništva što nije učinjeno, te je prema stajalištu Državnog odvjetništva takav ugovor o stjecanju ili otuđenju nekretnina od strane državnih tijela RH ništav.
Osim toga, Vlada je na sjednici 27. studenoga 2003. nekoliko dana nakon izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, donijela Zaključak kojim je iskazala suglasnost o preuzimanju obveza Ministarstva financija - Porezne uprave o kupnji poslovnih prostora u Rijeci i Požegi, ali isključivo na teret državnog proračuna za 2003. Zbog svih navedenih spornih činjenica koje su prethodile sklapanju kupoprodajnog ugovora, nitko od mjerodavnih osoba u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi nije htio parafirati sporni ugovor, te nakon njegova potpisivanja nitko nije htio potpisati nalog za plaćanje iznosa iz spornog kupoprodajnog ugovora, navode u Ministarstvu.
Napominju i kako je nekretninu od ranije koristila Porezna uprava koja se prema njoj odnosila kao prema svojem vlasništvu i od 1997. do 2002. u nju uložila 1.964.005 kuna, što je nesumnjivo pridonijelo povećanju vrijednosti zgrade Porezne uprave, a što uopće nije uzeto u obzir prilikom sklapanja spornog ugovora.
Grad Požega ustao je tužbom protiv RH, Ministarstva financija, radi isplate kupoprodajne cijene, a Općinski sud u Požegi (premda su ugovorne strane ugovorile stvarnu i mjesnu nadležnost suda u Zagrebu) 2. prosinca 2005. donio je prvostupanjsku presudu u korist Požege. Mjerodavno Općinsko državno odvjetništvo u Požegi 13. ožujka 2006. na prvostupanjsku presudu uložilo je žalbu, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.
Županijski sud u Požegi prošli je tjedan potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskoga suda.(Hina)
28.08.2007. | Pisane vijestiPorezna uprava je od nogometnog kuba Dinamo zatražila sve potrebne podatke i dokumentaciju vezanu za transfere nogometaša. Porezne obveze temeljem sklopljenih ugovora ovise o karakteru isplate. Stoga, ako je ugovorom određeno da se isplata obavlja fizičkoj osobi prilikom oporezivanja primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, 177/04), ako je pak ugovorom određeno da se isplata obavi pravnoj osobi prilikom oporezivanja primijenit će se odredbe Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, 177/04, 90/05 i 57/06).
06.08.2007. | Pisane vijesti