Vijesti
Glavna Uprava za javno računovodstvo Republike Francuske i Državna riznica hrvatskog Ministarstva financija, započele su 2004. seriju bilateralnih kontakata s ciljem uspostavljanja i promicanja razmjene znanja i iskustava na području javnih financija.
Proces pristupanja Europskoj uniji znatno je povećao važnost ove suradnje. On zahtijeva da se u financijskim, proračunskim te računovodstvenim tijekovima, identificiraju potrebe i omoguće unapređenja koja će jamčiti optimalnu integraciju pravne stečevine u sektoru financija.
Potpisivanjem ovog sporazuma Glavna Uprava za javno računovodstvo Republike Francuske i hrvatsko Ministarstvo financija žele istaknuti važnost koju pridaju međusobnoj razmjeni iskustava između svojih uprava. Cilj sporazuma je približno utvrditi teme koje će se obrađivati tijekom razmjena kao i načine njihove provedbe kako bi se postigli željeni rezultati.
Potpisivanju sporazuma s hrvatske strane nazočili su Glavna državna rizničarka Vesna Orlandini i pomoćnica ministra Ivana Maletić.
25.02.2007. | Pisane vijestiTijekom današnjeg boravka u Istanbulu ministar Šuker posjetio je Istanbulsku burzu gdje se sastao s predsjednikom burze Osmanom Birsenom. Birsen je predstavio Istanbulsku burzu koja slovi kao jedna od najvećih u Euroaziji i među 22 najveće burze je u svijetu.
Birsen je upoznao ministra Šukera s načinom rada Istanbulske burze koja je usko povezana s Ministarstvom financija. Ministar Šuker upoznao je turske kolege o spajanju Zagrebačke i Varaždinske burze te je naglasio važnost neovisnosti hrvatske burze od intervencija Ministarstva financija. Na kraju sastanka, Birsen je naglasio odličnu suradnju sa Zagrebačkom burzom koja je jedna od članica Federacije euroazijskih burzi te je zaželio brz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ministar Šuker pozvao je Birsena da posjeti Zagreb.
Ministar Šuker posjetio je i DEIK, tursko udruženje poduzetnika za promicanje gospodarskih odnosa Turske s inozemstvom. DEIK aktivno radi na promociji razvoja Turske te međunarodnu suradnju ostvaruje putem bilateralnih nacionalnih poslovnih vijeća. Tursko-hrvatsko poslovno vijeće posluje već više od 10 godina.
Faruk Cengiç, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća naglasio je da su turski poduzetnici izuzetno zainteresirani za povećanje trgovinske razmjene između Hrvatske i Turske. Sadašnja trgovinska razmjena hrvatskog izvoza u Tursku na razini 60 milijuna USD i uvoza iz Turske od 215 milijuna USD ima veliki potencijal rasta.
Turska strana smatra važnim bolje povezivanje poduzetnika, a izrazili su veliko zanimanje za razvijanje zajedničkih projekata u sektorima brodogradnje, turizma i graditeljstva. Ministra Šukera upoznali su s turskim inicijativama u brodogradnji pa je, naglasivši da nakon usvajanja Programa restrukturiranja brodogradilišta koje će Republika Hrvatska potom privatizirati, pozvao turske poduzetnike da se jave na natječaje o prodaji državnih udjela. Nadalje, pozvao je turske gospodarstvenike da usmjere svoj prijevoz tereta putem Luke Rijeka koja je u procesu modernizacije, i ukazao na to da povezanost Rijeke sa zaleđem putem autoceste i željeznice omogućuje Turskoj brzi transport u unutrašnjost srednje Europe. Hrvatska će u budućnosti, najavio je ministar Šuker, otvoriti veći potencijal hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti Hrvatske, u blizini brojnih nacionalnih parkova. Stoga su turski poduzetnici pozvani ulagati u budući razvoj golf igrališta u unutrašnjosti Hrvatske te u zaleđu priobalja.
Hrvatsko izaslanstvo se zahvalilo Turskoj na održanom siječanjskom Hrvatskom poslovnom forumu u Istanbulu, čiji je najveći rezultat predstojeće osnivanje radne skupine za poticanje suradnje u području industrije. Utvrđivanje konkretnih novih poslova očekuje se tijekom narednih nekoliko mjeseci.
U izaslanstvu Ministarstva financija su i tajnik Ministarstva Zvonko Šakić te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
25.02.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se raspravljalo o prijedlogu stečajnog plana, a postignuta je suglasnost da je taj plan ono što jamči budućnost i opstojnost "Viktora Lenca" i svih zaposlenih. S osnovnim ciljem naglaska na socijalnom aspektu i zadržavanju istog broja zaposlenih u sljedećih pet godina. Također, na sastanku su dogovoreni svi daljnji koraci u provođenju stečajnog plana "Viktora Lenca" kojega podržavaju i Ministarstvo financija i sindikati.
Ministarstvo financija i Vlada Republike Hrvatske prije svega vode računa o zaštiti i održavanju djelatnosti remontnog brodogradilišta, očuvanju svih radnih mjesta i modernizaciji tog brodogradilišta, osiguravanju egzistencije zaposlenih i njihovih obitelji, te očuvanju poslova koje obavljaju mnogobrojni kooperanti iz cijele Hrvatske. Prioriteti su budućnost brodogradilišta, bolje poslovanje i povećanje obima djelatnosti.
Ispred sindikata na sastanku su sudjelovali predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, Ivo Marjanović, pravni savjetnik Hrvatske udruge sindikata, Miroslav Brzica, član odbora vjerovnika i povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske, Damir Bačinoviće i njegov zamjenik Božo Balen.
21.02.2007. | Pisane vijestiKrajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak je 28. veljače 2007. u ponoć. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno.
Svi poslovi i zaprimanje poreznih prijava odvijaju se u najboljem redu u svim područnim uredima Porezne uprave. Do sada je zaprimljeno 423.884, od očekivanih 920.000 prijava poreza na dohodak za 2006.
Skrećemo pozornost na sljedeće:
Kontakt centar Porezne uprave s dva besplatna telefonska broja, sa svojim agentima, na usluzi su poreznim obveznicima na kojima mogu dobiti korisne informacije i to:
- broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane;
- broj 0800 1001 - prijave utaje poreza, ne izdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave.
Na Internet stranicama Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr u dijelu Kontakt centar, postavljene su upute za popunjavanje prijave poreza na dohodak za 2006. godinu, a putem besplatnog programa Acrobat Readera može se preuzeti obrazac DOH i primjeri popunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak za 2006.
21.02.2007. | Pisane vijestiNaime, zadnji rok za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak je 28. veljače, a poreznici i ove godine očekuju sličan broj poreznih prijava i otprilike isti iznos povrata kao i prošle godine.
A 2006. je prijave podnijelo više od 920 tisuća građana i država je isplatila više od 1,33 milijarde kuna povrata poreza, dok je 70.770 građana moralo državi još uplatiti oko 420 milijuna kuna.
Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do konca veljače građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno.
Prve povrate poreza pak građani mogu očekivati u travnju, najavljuju iz Ministarstva financija.
Prema podatcima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9.200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija.
Stoga poreznici podsjećaju građane da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke, do dokumentacije za porezne olakšice.
Do maksimalnih 12.000 kuna građani kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te stambene potrebe.
No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala.
Pravila za porezne olakšice ista su kao i prošle godine što vrijedi i za iznose osobnih odbitaka, kao i za porezne stope.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0), a odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, odnosno godišnje do 36.000 kuna.
Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15 posto (do 38.400 kuna), 25 posto (na razliku od 38.400 do 96.000 kuna), 35 posto (na razliku od 96.000 do 268.800 kuna), te stopa od 45 posto (na iznose iznad 268.800 kuna).
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33.(Hina)
18.02.2007. | Pisane vijestiOčekujemo da bi prijedlog zakona o jedinstvenom poreznom broju mogao do lipnja biti u saborskoj proceduri, a vidjet ćemo, što se tiče tehničke primjene, mogućnosti da bude u primjeni od 1. siječnja 2008. godine, kazao je Šuker koji je u Ministarstvu s regionalnim direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anandom K. Sethom potpisao predujam zajma za pripremu projekta modernizacije Porezne uprave.
Predujam, u iznosu 750 tisuća američkih dolara, iskoristit će se za pripremu temeljnih aktivnosti u okviru Projekta modernizacije Porezne uprave.
Ukupna vrijednost tog projekta je pak 84 milijuna dolara, a sa 50 milijuna dolara zajma financirala bi ga Svjetska banka, dok bi se 34 milijuna osigurala u državnom proračunu.
Zajednički je cilj projekta učiniti Poreznu upravu učinkovitijom, djelotvornijom, transparentnijom, odnosno odgovornijom, istaknuo je Seth.
Šuker ističe da bi projekt modernizacije Porezne uprave obuhvatio tri komponente.
Prva je vezana za izgradnju poslovne infrastrukture, posebno u Zagrebu, gdje je Porezna uprava rascjepkana na 13-14 lokacija.
Druga komponenta projekta je priprema centra za usavršavanje kadrova, odnosno porezne akademije, a treća modernizacija informacijskog sustava s posebnim težištem na uvođenju jedinstvenog poreznog broja.
Taj identifikacijski financijski broj imale bi tvrtke i obrti, kao i svi građani koji bi ga stjecali rođenjem, a za razliku od jedinstvenog matičnog broja, ne bi smio 'otkrivati' osobne podatke.
Jedinstveni porezni broj omogućio bi povezivanje službenih evidencija i registara, primjerice, kaže Šuker, povezivanje sa Središnjom depozitarnom agencijom i slično, pri čemu treba voditi računa i o zaštićenosti podataka.
Seth ističe i kako će uvođenje jedinstvenog poreznog broja poslužiti kao podloga za uspostavljanje mehanizma imovinskog cenzusa koji bi bio osnova za poboljšanje usmjerenosti, za bolja i djelotvornija socijalna davanja.
Pritom, dodaje Šuker, nije cilj smanjenje socijalnih davanja, nego njihova pravičnija raspodjela.(Hina)
14.02.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 91,3 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,5 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,1 posto), trošarine (godišnji rast od 6,3 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 11,4 posto) te poreza na dobit (28,6 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 88,1 milijardi kuna, što je 89 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,5 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 22,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 778,9 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,6 milijardi kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 135., s podacima za razdoblje od siječnja do prosinca 2006. godine očekuje se krajem ožujka 2007. godine.
11.02.2007. | Pisane vijestiPoreznici najavljuju da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja, a procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,33 milijarde kuna preplaćenog poreza.
Toliko je, naime, građanima bilo vraćeno i tijekom prošle godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. koje je, prema zadnjim podatcima Ministarstva financija, predalo nešto više od 920 tisuća građana.
Za prijavu poreza za 2006. godinu vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0).
Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što godišnje može najviše iznositi 36.000 kuna.
Za prošlu godinu vrijede i ista pravila za ostale porezne olakšice koje maksimalno mogu iznositi ukupno 12.000 kuna i to za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje, za zdravstvene usluge, te stambene potrebe. Te će se olakšice priznavati uz priložene račune, odnosno izvješća banaka, osiguravajućih ili mirovinskih društava o kamatama na stambene kredite i uplaćenim premijama zdravstvenog, dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja.
Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15, 25, 35 i 45 posto i to stopa od 15 posto na iznos do 38.400 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna, te stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna. Građani svojoj godišnjoj poreznoj prijavi prilažu izvješća o isplatama u prošloj godini koja sadrže i podatke o plaćenim porezima i prirezima, a koje su im dužni dostaviti poslodavci i isplatitelji primitaka koji su do kraja siječnja iste podatke bili dužni dostaviti i Poreznoj upravi na posebnim obrascima.
Umirovljenici će pak, kako je ranije najavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), u veljači primiti obavijest o mirovinskim primanjima za siječanj 2007. na kojoj će biti ispisana svota isplaćene mirovine u 2006. i svote obračunatog poreza i prireza, pa će podnose li poreznu prijavu njoj priložiti kopiju te obavijesti.
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33. (Hina)
30.01.2007. | Pisane vijestiRekao je to na na današnjem predstavljanju tog zakona županima, gradonačelnicima i načelnicima općina ministar financija Ivan Šuker te dodao kako su jedinice unutarnje revizije već uspostavljene na državnoj razini, odnosno u svih 13 ministarstava, što je bio preduvjet za početak primjene ovog zakona.
Ujedno je pozvao predstavnike županija da razmotre načine na koje bi se takve jedinice uspostavljale na lokalnoj razini, uzimajući u obzir veličinu nekih općina, kojima nije potrebno da "samo zaposle dva nova administratora".
Donošenje ovog zakona bila je obveza Hrvatske u sklopu usklađivanja zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije u okviru poglavlja 32. pod nazivom Financijski nadzor, a njime se uspostavlja sustav unutarnjih financijskih kontrola, čiji su osnovni elementi financijsko upravljanje i kontrola te unutarnja revizija.
Uspostavu sustava unutarnjih financijski kontrola u Hrvatskoj EU je pomogla kroz dva CARDS projekta, pri čemu je prvi, CARDS 2002. dovršen uspostavom Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija, tzv. Središnje harmonizacijske jedinice.
Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Linzbauer, za uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Hrvatska je trebala ispuniti tri uvjeta. Uvjet uspostave zakonodavnog okvira ispunjen je donošenjem Zakona, a uspostave institucionalnog okvira osnivanjem jedinica unutarnje revizije po ministarstvima.
Treći je uvjet educiranje kadra, pa su unutarnji revizori prošli izobrazbu organiziranu od strane CARDS projekta i Ministarstva financija, a osposobljeni su i domaći treneri koji provode izobrazbu u koju je do sada uključeno 157 kandidata za unutarnje revizore.(Hina)
25.01.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 82,4 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,2 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,2 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,3 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,7 posto), trošarine (godišnji rast od 5,8 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 10,7 posto) te poreza na dobit (28,4 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 79,7 milijardi kuna, što je 80,5 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,1 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 18,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 4,5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 278,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,1 milijardu kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 134., s podacima za razdoblje od siječnja do studenoga 2006. godine očekuje se krajem siječnja 2007. godine.
14.01.2007. | Pisane vijesti