Potpredsjednik Vlade Primorac: Hrvatska podržala usvajanje Omnibus paketa

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u četvrtak u Banskim dvorima, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem te ministricom Marijom Vučković i ministrom Antom Šušnjarom, povjerenika Europske komisije za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast Wopkea Hoekstru.

Razgovarali su o dekarbonizaciji, koja je jedan od prioriteta Vlade u ovom mandatu i važnosti zelene tranzicije europskog gospodarstva, s posebnim osvrtom na Plan za čistu industriju. Na sastanku je bilo riječi i o financiranju projekata koje Hrvatska kandidira prema Inovacijskom fondu Europske komisije, a premijer Plenković istaknuo je kako plan za čistu industriju predstavlja odgovor EU-a za jačanje konkurentnosti i otvara niz prilika i za hrvatske gospodarstvenike.
 
O Omnibus paketu

Ministar Primorac istaknuo je da je Republika Hrvatska podržala usvajanje Omnibus paketa kojega je Europska komisija predstavila 26. veljače 2025. Uz povećanje konkurentnosti poduzetnika i oslobađanje dodatnih investicijskih kapaciteta, cilj je smanjiti složenost zahtjeva EU propisa za sve poduzetnike, s posebnim naglaskom na male i srednje poduzetnike pri čemu će se ubuduće okvir orijentirati samo na najveće poduzetnike, koji ujedno svojim aktivnostima najviše utječu na klimu i okoliš.

Dio je to šire namjere Europske komisije usmjerene na provedbu pojednostavnjenja i smanjena administrativnog opterećenja za najmanje 25%, odnosno najmanje 35% za male i srednje poduzetnike do kraja mandata EK. Budu li prijedlozi doneseni i provedeni u sadašnjem obliku, Europska komisija procjenjuje kako će se omogućiti ušteda od oko 6,3 milijarde eura godišnje na administrativnim troškovima te će se mobilizirati dodatni javni i privatni investicijski kapacitet od 50 milijardi eura.   
 
Omnibus paket odnosi se na izmjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), Direktive o dužnoj pažnji (dubinskoj analizi) za održivo poslovanje (CSDDD), Mehanizma za ugljičnu prilagodbu (CBAM) i Uredbe o uspostavi programa InvestEu. Sukladno predstavljenom paketu, poduzetnici bi dobrovoljno izvještavali u skladu s EU taksonomijom u okviru budućeg područja primjene CSRD-a, što će utjecati i na smanjenje broja poduzetnika koji moraju izvještavati prema kriterijima iz EU taksonomije. Predložene su i izmjene postojećih delegiranih akata usvojenih na temelju Uredbe o taksonomiji.
 
Prvi prijedlog

U odnosu na dva prijedloga Europske komisije koji se odnose na izmjene regulative u području izvještavanja o održivosti koje je regulirano CSRD-om, prvim se prijedlogom predlaže odgoda početka primjene obveze izvještavanja o održivosti za dvije godine za sve velike poduzetnike koji do sada nisu izvještavali o održivosti (drugi krug obveznika izvještavanja o održivosti) te za male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice (treći krug obveznika izvještavanja o održivosti). Slijedom navedenog, prvo izvještajno razdoblje bilo bi 1. siječnja 2027. ili nakon toga datuma za obveznike izvještavanja iz drugog kruga (umjesto 1. siječnja 2025.), odnosno 1. siječnja 2028. ili nakon toga datuma (umjesto 1. siječnja 2026.) za obveznike izvještavanja iz trećeg kruga.
 
Drugi prijedlog

Drugim se prijedlogom smanjuje i opseg obveznika izvještavanja na način da bi se obveza izvještavanja o održivosti odnosila isključivo na velike poduzetnike koji imaju više od 1.000 radnika tijekom poslovne godine. To znači da bi prema prijedlogu Europske komisije izvještavanje o održivosti bilo obvezno za poduzetnike koji imaju više od 1.000 radnika te ostvaruju neto prihod veći od 50 milijuna eura ili imaju ukupnu aktivu veću od 25 milijuna eura. Slijedom predloženih izmjena, Ministarstvo financija je procijenilo kako bi se broj obveznika izvještavanja o održivosti iz drugog kruga u Hrvatskoj smanjio s trenutnih 500 na oko 100 obveznika, što predstavlja smanjenje od 80%.
 
Države članice trenutno u Vijeću EU raspravljaju o prijedlogu Europske komisije kojim se odgađaju rokovi za izvještavanje o održivosti te se očekuje kako će isti biti uskoro i usvojen, s rokom za prijenos u nacionalno zakonodavstvo najkasnije 31. prosinca 2025. Ostale izmjene koje, između ostalog obuhvaćaju i smanjenje opsega obveznika izvještavanja o održivosti dodatno će se naknadno raspraviti, a rok za njihov prijenos u nacionalno zakonodavstvo bio bi 12 mjeseci od stupanja na snagu tih izmjena. U tom smislu važno je naglasiti da se radi o prijedlogu Europske komisije koji još nije konačan, budući da će nakon rasprava u Vijeću EU uslijediti i pozicija Europskog parlamenta te pregovori suzakonodavaca prije postizanja konačnog dogovora.
 
Detaljnije informacije dostupne su na: Komisijinoj stranici s pitanjima i odgovorima.

Tekstovi prijedloga izmjena dostupni su ovdje: Omnibus 1 | Omnibus 2 
 
Napominje se kako je CSRD prenesena u hrvatsko zakonodavstvo kroz odredbe Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24 i 145/24), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 85/24) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 85/24). U tom smislu, Ministarstvo financija će, kao stručni nositelj izrade navedenih propisa, pravovremeno izvijestiti poduzetnike koji su prema trenutnom zakonodavnom okviru obveznici izvještavanja o njihovim obvezama u narednom razdoblju te će se u tom smislu pristupiti i izradi izmjena navedenih propisa.

Pisane vijesti