- Objavljeno: 05.01.2011.
Puna primjena OIB-a
U sklopu reforme državne uprave donošenjem Zakona o osobnom identifikacijskom broju započet je postupak uvođenja osobnoga identifikacijskog broja (OIB-a) u pravni sustav Republike Hrvatske.
Cilj uvođenja OIB-a bio je da se stvori jedinstveni identifikatora osoba, koji bi bio zakonski prihvaćen od strane svih javnopravnih tijela Republike Hrvatske. Stvaranjem jedinstvenog identifikatora osoba u svim službenim evidencijama posljedično se stvaraju i preduvjeti za informatičku razmjenu podataka između javnopravnih tijela. Jedino informatičkom razmjenom podatka javnopravna tijela ekonomično i efikasno razmjenjuju potrebne podatke iz službenih evidencija za pravodobnu i dosljednu provedbu svih upravnih, poreznih i kaznenih postupaka. S obzirom na navedeno OIB je prepoznat kao jak instrument koji će kroz brzu i pravodobnu razmjenu podataka:
- omogućiti sustavnu borbu protiv korupcije usporedbom trenutačnog stjecanja imovine te postojećih opravdanih izvora sredstava za njezino stjecanje,
- stvoriti pravedan sustav socijalnih davanja temeljen ne samo na dohodovnom već i na imovinskom cenzusu, te time omogućiti otkrivanje nelegalnih zahtjeva za socijalnim naknadama,
- omogućiti pravedan porezni sustav koji će usporedbom prijavljenih prihoda i primitaka s nabavkom imovine ili utroškom sredstava za potrošnju ukazivati na realnost prijavljivanja poreznih obveza,
- omogućiti praćenje neprijavljenih, a oporezivih transakcija kao alata u borbi protiv sive ekonomije te navedenim stvoriti pravni sustav temeljen na pravednosti i povjerenju poreznih obveznika i građana u učinkoviti porezni i pravni sustav Republike Hrvatske.
U postupku uvođenja OIB-a Porezna uprava ima dvije uloge:
1. Porezna uprava je tijelo nadležno za dodjelu OIB-a i upis OIB-a i to:
- određivanje i dodjelu OIB-a svim živim osobama na dan 1. siječnja 2009.
- od 1. siječnja 2009. dodjelu OIB-a svim „novim" osobama na mjestu pravog upisa (matica za rođene, nadležna tijela za upis osnivanja) u pravilu bez dolaska u Poreznu upravu
- na razmjenu podataka o OIB-u s javnopravnim tijelima s ciljem upisa OIB-a u službene evidencije
2. za punu primjenu OIB-a u poreznim postupcima.
Postupak uvođenja OIB-a, prema zakonskim odredbama odvijao se u dvije etape. Prva etapa obuhvaćala je određivanje i dodjeljivanje OIB-a svim živim osobama uz dostavu Potvrda o OIB-u. Prva etapa započela je 1. siječnja 2009., a odrađena je i prije roka obzirom da su se zadnje Potvrde o OIB-u uručile tijekom mjeseca lipnja 2009. godine. Već je prva etapa uvođenja OIB-a ukazala na niz problema u pravnom sustavu Republike Hrvatske, a time i na opravdanost odluke o uvođenju OIB-a u pravni sustav Republike Hrvatske. Radi dodjele OIB-a valjalo je usporedbom niza različitih podataka doći do podataka tko su živi građani i postojeće pravne osobe te koje su njihove važeće adrese prebivališta odnosno sjedišta. S obzirom na uočene probleme (različiti načini upisa osoba, neažurni podaci o upisu nastupa smrti, o upisu promjene adresa, upis osobnosti umjesto osoba, i ostalo) OIB se odredio i dodijelio samo osobama koje su se mogle uredno identificirati u ključnim službenim evidencijama. Stoga je ostatak 2009. godine bio posvećen ažuriranju podataka o osobama s ciljem da sve osobe koje trebaju dobiti OIB isti i dobiju do kraja 2009. godine.
Druga etapa uvođenja OIB-a obuhvaćala je postupak upisa OIB-a u sve službene evidencije javno pravnih tijela. U skladu s odredbama važećih propisa Porezna uprava je razmjenjivala podatke s nositeljima službenih evidencija (evidencije ministarstva, županija, gradova i općina te ostalih javnopravnih tijela). Postupak upisa OIB-a nažalost nije tekao bez problema jer se upravo u tom trenutku iskazao problem koji je potakao uvođenje OIB-a: upis osoba imenom i prezimenom bez daljnjeg ažuriranja podataka, postojeći važeći upis umrlih osoba, pravnih osoba koje više ne postoje, upisi stranaca s minimalnim brojem podataka koji nisu omogućavali identifikaciju osoba, upis osobnosti - zgrada, obrta po pravu upisa osoba i ostali slični problemi. Suočeni s poznatim problemom, ali do tada nekvantificiranim, Porezna uprava u suradnji sa svim javnopravnim tijelima započela je postupak „čišćenja" upisanih podataka potičući rješavanje i ažuriranje svih nevažećih upisa. Upravo navedeni postupak prijepisa podataka na stvarne živuće nositelje (primjerice upis prava vlasništva sa umrlih na nasljednike, upis osnivača/članova društava na identificirane osobe, signaliziranje trenutka promjene podatka praćenjem svih promjena - promjena prezimena, adresa, datuma smrti) - čišćenje podataka - omogućit će postizanje ciljeva uvođenja OIB-a, puna primjena OIB-a.
Na kraju 2010. godine sa sigurnošću se može utvrditi da je uvođenje OIB-a potaknulo sređivanje i ažuriranje cijelog pravnog sustava Republike Hrvatske. Ipak uspješnost završetka ove etape uvođenja OIB-a nije podjednaka u svim službenim evidencijama. Tako u ovom trenutku određene službene evidencije još nisu u cijelosti upisale sve osobe u službene evidencije putem OIB-a.
Dvije etape uvođenja OIB-a trebale su stvoriti preduvjete za punu primjenu OIB-a. Može se reći da puna primjena OIB-a predstavlja sinonim za brzu, ekonomičnu i efikasnu informatičku razmjenu podataka u nekoliko sekundi, koja zamjenjuje put papira koje stranke inače pridonose u postupcima. Za valjanu informatičku razmjenu podataka utemeljenu na zakonskim propisima, valjalo je stvoriti i pravni okvir za takvu razmjenu podatka. U tom dijelu Porezna uprava je donijela izmjene i dopune Zakona o Poreznoj upravi propisujući dokumente te uvjete za informatičku razmjenu podataka.
Gledajući punu primjenu OIB-a u poreznim postupcima valja istaknuti slijedeće;
Porezna uprava, polazeći od novog načina informatičke razmjene podataka, uspostavila je sustav informatičke razmjene podataka s nositeljima podataka o imovini. Imovina ima veliko značenje u nizu poreznih postupaka:
1. Ovrha - mjera naplate primjerena iznosu duga, obuhvaćena sva imovina, moguća provjera zahtjeva za otpis dospjelog poreznog duga radi lošeg imovnog stanja
2. Nadzor - obuhvat povezanih društava
3. Procjena dohotka - usporedbom nabavke imovine i sredstava za potrošnju s prijavljenim prihodima i primicima
4. Utvrđivanje poreza na dohodak i poreza na dobit - praćenje iskazivanja porezno dopustivih troškova (automobili, plovila, stan...)
5. Pristojbe - izdavanje potvrda za oslobođenje od sudskih i javnobilježničkih pristojbi, odlučivanje o oslobođenju od plaćanja upravnih pristojbi
6. Porez na promet nekretnina - utvrđivanje prava na oslobođenje
U ovom trenutku Porezna uprava se informatički povezala:
- s evidencijom registriranih osobnih automobila (MUP),
- s evidencijom vlasnika zrakoplova (ACZ),
- s evidencijom vlasnika vrijednosnih papira (SKDD),
- s evidencijom upisnika tereta na pokretninama (FINA) i
- sa sudskim registrima u dijelu podatka o osnivačima/članovima društava,
a u tijeku je i informatičko povezivanje:
- sa zemljišnim knjigama,
- s evidencijama plovila i
- s bankarskim sustavom.
Za uspostavu informatičkog povezivanja Porezna uprava sklapa predviđene dokumente, za koje je u cilju zaštite osobnih podataka zatražena i suglasnost Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Paralelno uz povezivanje s imovinskim evidencijama u Poreznoj upravi izrađen je sustav sustavnog praćenja porezno zanimljivih događaja u okolini (portali, mediji, tiskovine). Izrađen sustav omogućuje praćenje bitnih događaja vezanih uz porezne obveznike, koji se bilježe putem OIB-a, a govore o djelatnosti i ponašanju poreznih obveznika. Takve informacije za Poreznu upravu predstavljaju bitne, ali neprovjerene informacije koje će se ovisno o značenju naknadno provjeravati pokretanjem postupaka poreznih nadzora.
Na temelju preuzimanja podataka o osnivačima/članovima društava Porezna uprava izradila je programska rješenja za praćenje povezanih društava te povezanih lanaca upravo radi mogućnosti praćenja poslovnih odnosa između društava.
Nadalje uspostava informatičke razmjene podataka omogućuje dvosmjernu komunikaciju između Porezne uprave i povezanih evidencija:
1. evidencije dojavljuju porezno zanimljive događaje Poreznoj upravi čime se isti dogode (Porezna uprava unutar nekoliko sekundi raspolaže potrebnim informacijama) i
2. Porezna uprava postavlja upit po OIB-u za potrebe provedbe poreznih postupaka (ovrha, nadzor, oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi, oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina i dr.), institucije dostavljaju odgovor o imovini uredno upisanoj u nadležne institucije unutar roka od nekoliko sekundi.
Sva komunikacija odvija se bez puta papira, bez troškova dostave, bez čekanja odgovora te bez odlaska u institucije koje raspolažu potrebnim podacima, a sve unutar nekoliko sekundi. Upravo takva razmjena podataka omogućuje da porezni postupci budu brzi i efikasni jer se:
- ne gubi bespotrebno vrijeme na pisanje dopisa o dostavi podataka te na prikupljanje podataka, a čime se smanjuju operativni troškovi, pojednostavljuje administracija,
- omogućuje obrađivanje daleko većeg broj predmeta,
- isključuje diskreciono pravo u provedbi poreznih postupaka, s obzirom da sustav prepoznaje porezne obveznike kod kojih se javlja nesrazmjer između prijavljenih prihoda i primitaka te stjecanja imovine i trošenja sredstava,
- omogućuje efikasna ovrha pravovremenim saznanjem o stjecanju imovine i
- omogućuje pravovremeno raspolaganje podacima o imovini osobe, a što je nužno za odluku o oslobođenju od plaćanja upravnih, sudskih i javnobilježničkih pristojba.
Prema navedenom, puna primjena OIB-a u poreznim postupcima započinje kao što je i planirano, nakon uobičajenog zatvaranja knjigovodstvene 2010. godine, odnosno otvaranja 2011. godine (25. siječnja 2011.). Razmjena podataka s navedenim datumom ostvarit će se u najvećoj mjeri sa svim prethodno navedenim institucijama spremnim za informatičku razmjenu podataka. Ipak kako Porezna uprava utvrđuje poreze prilikom stjecanja oporezive imovine sačinjena su alternativna rješenja radi saznavanja podataka o spornoj imovini do trenutka spremnosti navedenih evidencija.
Puna primjena OIB-a zaživjeti će i u dijelu borbe protiv korupcije s obzirom na mogućnost Porezne uprave da u trenutku stjecanja imovine uspoređuje vrijednost stjecanja s opravdanim izvorima stjecanja imovine te ovisno o tome pokreće vezujuće postupke.
Puna primjena OIB-a ostvariti će se i u nekim drugim postupcima. Tako je primjerice i novi način provedbe ovrhe na novčanim sredstvima postavljen na OIB-u kao ključnom identifikatoru u pronalaženju podataka o računima, a time i novčanim sredstvima kojima ovršenik raspolaže.
Puna primjena OIB-a u skladu s PGO treba zaživjeti i u postupku utvrđivanja socijalnih prava u rokovima predviđenim PGO, a temeljeći se upravo na mogućnosti saznanja podataka o imovini što je već uspostavljeno u poreznim postupcima.
Svakako valja istaknuti i najveću vrijednost uvođenja OIB-a. Jednoznačnim upisom osoba putem OIB-a te postojanjem baze objedinjenih stalno ažurnih podataka o osobama (Evidencija o OIB-u u Poreznoj upravi) omogućuje se da sva javnopravna tijela, u skladu sa zakonskim ovlastima, mogu stalno ažurirati svoje evidencije. Time se osigurava, osim uspješne i pravilne provedbe postupaka (uručenje na ispravne adrese, pokretanje postupka odmah po rješenju o nasljeđivanu, brisanju pravne osobe), a čime će se dugoročno premostiti dosadašnji problemi koji su inicirali uvođenje OIB-a (izostanak središnje vezujuće baze podataka, neučinkovita, periodična i pogreškama sklona razmjena podataka).
Daljnji razvoj sustava pune primjene OIB-a odvijati će se u skladu sa spremnošću institucija, a time i postupaka iz njihove nadležnosti za informatičku razmjenu podataka. Za porezne obveznike te za korisnike sustava državnih pomoći ovakav sustav pojednostavniti će administraciju, omogućiti učinkovite mehanizme revizije ostvarenih prava, poboljšati usluge poreznim obveznicima i građanima te pridonijeti općem zadovoljstvu, povjerenju u porezni i pravni sustav Republike Hrvatske.