Sastanak Euroskupine i sastanak Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (Ecofin)

Ministar financija dr.sc. Marko Primorac sudjelovao je na sastancima Euroskupine i Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) 15. i 16. svibnja u Bruxellesu.

Sastanak Euroskupine započeo je predstavljanjem proljetnih gospodarskih prognoza Komisije, na temelju čega su ministri razmijenili mišljenja o gospodarskim izgledima i izazovima vezanima uz daljnju koordinaciju politika. Europsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost u izazovnom globalnom kontekstu. Niže cijene energije, smanjenje poremećaja u globalnim opskrbnim lancima i snažno tržište rada podržali su umjeren rast u prvom tromjesečju 2023., umanjivši strahove od recesije.
 
U odnosu na Zimske prognoze iz veljače, porasli su negativni rizici za gospodarske izglede. Budući da je inflacija i dalje visoka, predviđeno je dodatno pooštravanje uvjeta financiranja.
S pozitivne strane, povoljnija kretanja cijena energije mogla bi dovesti bi do bržeg smanjenja inflacije, s pozitivnim utjecajima na domaću potražnju.
 
Što se tiče RH, očekivana stopa rasta BDP-a iznad je prognoze za EU za 2023. godinu te iznad očekivanog rasta europodručja, što znači da se RH nastavlja približavati prosječnoj razvijenosti EU. Komisija procjenjuje da je tržište rada u RH pokazalo dobre rezultate u 2022., kada je zaposlenost porasla 2,3%, odnosno iznad predpandemijske razine. Stopa nezaposlenosti pala je ispod 7%, odnosno najniže u zadnjih 13 godina. EK očekuje da bi snažan rast plaća u kombinaciji s usporavajućom inflacijom već u 2023. mogao rezultirati blagim rastom realnih plaća i padom stope nezaposlenosti na 6,6%. Bitno je naglasiti da su sve više izraženiji pozitivni projekcijski rizici za ukupan rast hrvatskog gospodarstva.
 
Ministri su održali i tematsku raspravu  o izazovima s kojima se korporativni sektor europodručja suočava u kontekstu pojačanih geopolitičkih napetosti. Posebno su se osvrnuli na tvrtke koje su potencijalno osjetljive na više cijene energije. Za razliku od kućanstava, tvrtke koje primaju potporu morat će razmotriti kako mogu podržati vlastitu dugoročnu održivost, budući da će mjere potpore koje su trenutno na snazi u državama članicama ​​morati završiti u jednom trenutku. Ministri će se vratiti ovoj temi, posebno u kontekstu pripreme izjave Euroskupine o smjeru fiskalne politike europodručja koja se očekuje u srpnju 2023.
 
Predsjednik Euroskupine, Europska središnja banka (ESB), Komisija i predsjednica Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora (IMFC) izvijestili su o nedavno održanim međunarodnim sastancima, uključujući sastanke ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G7.
 
Ministri zemalja članica Bankovne unije saslušali su polugodišnje izvješće predsjedavajućih Jedinstvenog nadzornog mehanizma i Jedinstvenog sanacijskog odbora, Andrea Enriae i Dominique Laboureixa. Nakon njihova sudjelovanja na sastanku Euroskupine u travnju, to je dalo dodatne uvide u stanje bankarskog sektora u svjetlu nedavnih financijskih događaja. Po običaju, ministri su dobili i izvješća o nadzornim i sanacijskim aktivnostima iz djelokruga ovih institucija. Europski bankarski sustav pokazao je otpornost, velikim dijelom zahvaljujući odlukama koje je Euroskupina donijela posljednjih godina. No, i dalje postoje rizici koje se ne smije zanemariti, stoga je potreban daljnji rad na dovršenju bankovne unije.
 
Euroskupina u uključivom formatu razmijenila je mišljenja o međunarodnim aspektima digitalnih valuta središnje banke (CBDC) i o napretku projekta digitalnog eura. Švedska ministrica Elisabeth Svantesson izvijestila je o trenutnom stanju projekta e-kruna.
 
Na kraju, predsjednik Euroskupine je iznio svoja stajališta o tome kako unaprijediti Uniju tržišta kapitala (CMU) nastavno na rezultate prethodnih rasprava sa Euro Summita u ožujku 2023. i sastanka Euroskupine u travnju ove godine. Ministri su naglasili potrebu da tržišta kapitala daju veći doprinos zelenijoj, digitalnijoj i konkurentnijoj EU, te su postavili cilj da do ožujka 2024. postignu dogovor o dodatnim područjima za koja bi od sljedećeg sastava Komisije tražili da ih razmotri s ciljem daljnjeg produbljenja Unije tržišta kapitala.
 
Idućeg dana, održan je sastanak ECOFIN-a na kojem je postignut dogovorom o općem pristupu vezanom uz prijedlog Direktive o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja.
 
Navedena direktiva će uvelike olakšati postojeću međunarodnu razmjenu poreznih informacija i borbu protiv poreznih prijevara, a glavna novina je proširenje obuhvata direktive na kripto imovinu i druge vrste prihoda koje do sada nisu bile obuhvaćene postojećim odredbama direktive.
Sastanak je nastavljen prvom razmjenom mišljenja o paketu zakonodavnih prijedloga koji se odnosi na reviziju okvira za upravljanje kriznim situacijama banaka i osiguranje depozita.
Prijedlozima se prvenstveno nastoji unaprijediti postojeći sustav sanacije banaka posebice za male i srednje banke koje su do sada bile izvan sanacijskog okvira, te unaprijediti financijsku stabilnost. Ovim paketom zakonodavnih prijedloga nastavlja se proces dovršenja bankovne unije.
Nakon toga je održana i redovna raspravu o ekonomskim i financijskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu pri čemu je fokus bio na carinskom aspektu, odnosno izbjegavanju provedbe sankcija u pogledu uvoza i izvoza.
Također, Komisija je predstavila trenutno stanje vezano uz implementaciju Mehanizma za oporavak i otpornost nakon čega su ministri raspravili dosadašnja iskustva u provedbi mehanizma.

Pisane vijesti