GODIŠNJA SKUPŠTINA RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE

U glavnom gradu Bugarske, Sofiji, danas i sutra (16/17. lipnja 2006.) održava se Godišnja skupština Razvojne banke Vijeća Europe iz Pariza (CEB - Council of Europe Development Bank). Republiku Hrvatsku na Godišnjoj skupštini predstavljaju stalni predstavnici u upravnim tijelima te institucije - veleposlanik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe i član Upravnog odbora CEB-a Daniel Bučan i pomoćnica ministra financija i članica Administrativnog vijeća CEB-a Ana Hrastović.

Istovremeno, u Sofiji se održava i proslava 50. obljetnice postojanja te najstarije europske multilateralne financijske institucije koja je osnovana 1956. pod okriljem Vijeća Europe s ciljem rješavanja socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranta u europskim državama nastalih kao posljedica drugog svjetskog rata.

Godišnja skupština svake se godine održava u jednoj od 38 država članica, a ove je godine domaćin Bugarska., Iduće godine domaćin će biti Češka. Glavna proslava 50. obljetnice postojanja CEB-a održat će se 13. studenog 2006. u Parizu u nazočnosti ministara financija svih država članica koji će na simpoziju pod temom "Da li je socijalna kohezija preduvjet za gospodarski rast?" raspravljati o ulozi CEB-a u narednom razdoblju.

Guverner CEB-a Raphael Alomar je otvarajući Godišnju skupštinu naglasio da je CEB, iako zapošljava svega 130 djelatnika, želi ostati najznačajnija socijalna razvojna banka u Europi. U 2005. godini CEB je ostvario neto dobit 88.5 milijuna EUR-a, odobrio je 2.5 milijardi EUR novih zajmova za 42 nova projekta te su zajmoprimci povukli 1.6 milijardi EUR sredstava ranije odobrenih zajmova. CEB-u je glavni cilj poduprijeti projekte u 19 ciljanih država članica, među koje spada i Republika Hrvatska. Samo na današnjoj sjednici Administrativnog vijeće CEB-a odobrilo je 9 novih zajmova u iznosu od gotovo 1 milijarde EUR, a ti zajmovi će, između ostalog poduprijeti projekte izgradnje socijalnih stanova za starije i nemoćne u Danskoj, obnovu kulturne baštine i osnivanje centara za nezbrinutu djecu u Rumunjskoj te poticanje malog i srednjeg poduzetništva u srednjoj i istočnoj Europi. Posebno je važno da je Administrativno vijeće danas usvojilo Rezoluciju kojom su prihvaćene nove Smjernice za odobravanje zajmova kao i Priručnik za pripremu i nadzor nad projektima, koji će olakšati pripremu projekata, pojednostaviti procedure za odobravanje subvencija kamatnih stopa za posebno važne projekte u ciljanim državama članicama te omogućiti financiranje projekata u iznosu većem od 50% ukupnih rashoda, cime se potreba za lokalnim učešćem tijekom provedbe projekta smanjuje.

Djelokrug CEB-a prvenstveno je usmjeren na dodjelu dugoročnih zajmova (ročnost 10-20 godina, poček do 5 godina) vezanih uz socijalno orijentirane investicijske projekte kojima se osobito pruža pomoć prognanicima i izbjeglicama, migrantima te žrtvama prirodnih i ekoloških katastrofa. Danas je CEB proširio svoje polje djelovanja pa njezina djelatnost sada uključuje i financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, modernizacije sela, obnove gradskih područja u nepovoljnom položaju kao i obnove povijesne baštine. Iako je CEB osnovana u okviru Vijeća Europe, multilateralna je razvojna banka pod kontrolom država članica sa samostalnim pravnim statusom i financijskom autonomijom sa sjedištem u Parizu. Međutim, CEB i Vijeće Europe blisko i svakodnevno surađuju. Veze između tih dviju organizaciju ojačane su zajedničkim Tajništvom Djelomičnog sporazuma koje je smješteno u Strasbourgu i ustrojeno u okviru ureda Generalnog tajnika Vijeća Europe. Tajništvo redovito izdaje mišljenja o političkoj i društvenoj prihvatljivosti svakog projekta koji je podnesen CEB-u na odobrenje za financiranje. Važno je reci da je CEB od prošle godine posebice intenzivirao odnose s Europskom komisijom te je tako zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) zadužen za financiranje projekata izgradnje socijalnih stanova, a koje sufinancira Europska unija iz socijalnih i kohezijskih fondova. Isto tako, CEB usko surađuje s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom sufinancira projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Republika Hrvatska ima izuzetno dobre odnose s CEB-om, i od učlanjenja 1997. do danas je s CEB-om sklopila jedanaest dugoročnih povoljnih zajmova i jedno jamstvo u ukupnom iznosu 1.9 milijardi HRK. Ti su zajmovi prvenstveno usmjereni na obnovu zdravstvene i školske infrastrukture diljem Hrvatske, stambeno zbrinjavanje prognanika i izbjeglica kroz povrat imovine vlasnicima, organiziranu obnovu oštećenih i uništenih obiteljskih kuća u vlasništvu povratnika, te kroz obnovu komunalne infrastrukture, obnovu kulturne baštine u Dubrovniku, Iloku, Vukovaru i Vučedolu, te poticanje malog i srednjeg poduzetništva putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). U pripremi su novi projekti ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, prirodnu i spomeničku baštinu te kreditiranje poduzetništva uz budući zajam HBOR-u po prvi put od jedne međunarodne financijske institucije bez državnog jamstva.

Pisane vijesti