Vijesti

MINISTAR ŠUKER O ZGRADI POREZNE UPRAVE U POŽEGIMinistar financija Ivan Šuker danas je u Splitu na upit o presudi Županijskog suda u Požegi prema kojoj će država zato što nije na vrijeme prema ugovoru platila 14 milijuna kuna za zgradu Porezne uprave u tom gradu, morati platiti i 7,8 milijuna kuna kamata, rekao kako ne može komentirati presudu suda, no da je riječ o ugovoru o kojem je Račanova Vlada donijela odluku četiri dana nakon izbora 2003.

U toj odluci stoji da se ugovor mora realizirati do 31. prosinca 2003., rekao je Šuker i dodao je kako "čak ni to što ugovor nije na vrijeme platila prethodna Vlada nije toliko sporno, nego cijena koja je previsoka te da država sudskim postupkom pokušava zaštititi novac poreznih obveznika".

Procjena Porezne uprave i sudskog vještaka iznosila je 12 milijuna kuna, a ujedno su prodavani i neki poslovni prostori za koje je evidentno da su napravljeni sredstvima Porezne uprave, a ugovor je potpisan na 14 milijuna kuna, rekao je Šuker.

"Dakle to je stvar pravosuđa i mislim da ne treba dizati nikakve političke tenzije", ocijenio je. Ustvrdio je i kako su smiješne izjave bivšeg gradonačelnika Zdravka Ronka, aktualnog požeškog župana, koji je ugovor potpisao s tadašnjim ministrom financija Matom Crkvencom, koji u medijima tvrdi kako će Požega profitirati na račun zateznih kamata te da je postupanje ministra Šukera motivirano političkim razlozima, odnosno drugačijim odnosom prema sredinama u kojima HDZ nije na vlasti.

"Smatram da su oni koji su sklapali ugovor morali akceptirati uložene novce u prostor i procijenjenu vrijednost. Ovo je zaštita novca poreznih obveznika, da ne odu u vjetar, a ne trošenje njihova novca. Stvar je pravosuđa da taj problem riješi", poručio je Šuker.

Prema informacijama iz Ministarstva financija, kupoprodajni ugovor između Grada Požege, zastupanog po gradonačelniku Zdravku Ronku, i Republike Hrvatske - Ministarstva financija, zastupane po tadašnjem ministru financija Mati Crkvencu, sklopljen je 9. prosinca 2003. a ugovorena cijena iznosi 14 milijuna kuna. Kupac, Ministarstvo financija, obvezalo se cjelokupni iznos platiti Gradu Požegi najkasnije do 31. prosinca 2003. Prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka kojega je angažirao Grad Požega, vrijednost cjelokupnog predmeta kupoprodajnog ugovora (zgrada i parkiralište) iznosi 12.883.325,33 kune, a prema procjeni Komisije za procjenu nekretnina Ispostave Porezne uprave Požega vrijednost je procijenjena na 12.644.553,34 kune.

Iz svega proizlazi da je procijenjena vrijednost nekretnine, koja je predmet kupoprodajnog ugovora, znatno niža od ugovorene kupoprodajne cijene od 14 milijuna kuna, pa se, navode iz Ministarstva, logičnim nameće pitanje zbog čega je ugovorena viša kupoprodajna cijena od procijenjenog iznosa vrijednosti predmetne nekretnine.

Napominju i da su prema Zakonu o Državnom odvjetništvu nadležna državna tijela RH dužna prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti mišljenje od Državnog odvjetništva što nije učinjeno, te je prema stajalištu Državnog odvjetništva takav ugovor o stjecanju ili otuđenju nekretnina od strane državnih tijela RH ništav.

Osim toga, Vlada je na sjednici 27. studenoga 2003. nekoliko dana nakon izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, donijela Zaključak kojim je iskazala suglasnost o preuzimanju obveza Ministarstva financija - Porezne uprave o kupnji poslovnih prostora u Rijeci i Požegi, ali isključivo na teret državnog proračuna za 2003. Zbog svih navedenih spornih činjenica koje su prethodile sklapanju kupoprodajnog ugovora, nitko od mjerodavnih osoba u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi nije htio parafirati sporni ugovor, te nakon njegova potpisivanja nitko nije htio potpisati nalog za plaćanje iznosa iz spornog kupoprodajnog ugovora, navode u Ministarstvu.

Napominju i kako je nekretninu od ranije koristila Porezna uprava koja se prema njoj odnosila kao prema svojem vlasništvu i od 1997. do 2002. u nju uložila 1.964.005 kuna, što je nesumnjivo pridonijelo povećanju vrijednosti zgrade Porezne uprave, a što uopće nije uzeto u obzir prilikom sklapanja spornog ugovora.

Grad Požega ustao je tužbom protiv RH, Ministarstva financija, radi isplate kupoprodajne cijene, a Općinski sud u Požegi (premda su ugovorne strane ugovorile stvarnu i mjesnu nadležnost suda u Zagrebu) 2. prosinca 2005. donio je prvostupanjsku presudu u korist Požege. Mjerodavno Općinsko državno odvjetništvo u Požegi 13. ožujka 2006. na prvostupanjsku presudu uložilo je žalbu, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.

Županijski sud u Požegi prošli je tjedan potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskoga suda.(Hina)

28.08.2007. | Pisane vijesti

TRANSFERI NOGOMETAŠA NK DINAMA U STRANE NOGOMETNE KLUBOVEČlankom 67. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 127/00, 86/01 i 150/02), propisano je da porezni obveznik i druge osobe moraju poreznom tijelu dati obavijesti koje su potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje.

Porezna uprava je od nogometnog kuba Dinamo zatražila sve potrebne podatke i dokumentaciju vezanu za transfere nogometaša. Porezne obveze temeljem sklopljenih ugovora ovise o karakteru isplate. Stoga, ako je ugovorom određeno da se isplata obavlja fizičkoj osobi prilikom oporezivanja primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, 177/04), ako je pak ugovorom određeno da se isplata obavi pravnoj osobi prilikom oporezivanja primijenit će se odredbe Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, 177/04, 90/05 i 57/06).

06.08.2007. | Pisane vijesti

ŠUKER: DRŽAVNI PRORAČUN "U PLUSU" 724,8 MILIJUNA KUNAProračun središnje države u prvoj je polovici ove godine po prvi put u suficitu u iznosu od 724,8 milijuna kuna, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker na susreti s novinarima.

Rezultat je to bržeg rasta prihoda od rashoda proračuna - u prvoj polovici ove godine u državni proračun prikupljeno je 14,1 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno porasli za 6,9 posto.

Suficit, koji se odnosi na središnju državu, odnosno iz čega su isključeni proračuni jedinica lokalne samouprave te izvanproračunski fondovi, iznosi 0,3 posto očekivane vrijednosti bruto domaćeg proizvoda.

Usporedbe radi, dodao je Šuker, na kraju prve polovice 2006. godine deficit proračuna središnje države iznosio je 2,27 milijardi kuna ili 0,9 posto BDP-a.

Povećanje prihoda posljedica je, među ostalim, povećanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, iskazane i kroz 7 postotni rast BDP-a u prvom tromjesečju, odnosno očekivanih oko 6,4 posto rasta u prvom polugodištu, kao i poboljšanja rada Porezne uprave na suzbijanju porezne evazije, što je vidljivo iz stope rasta poreznih prihoda, koja je najviša u odnosu na ostale prihode.

Naime, porezni su prihodi povećani u prvom polugodištu za 14,3 posto, a u Ministarstvu financija posebice izdvajaju 11,2 postotno povećanje prihoda od PDV-a te 10,5 postotni rast prihoda od doprinosa.

Govoreći pak o projekcijama za razdoblje do 2010. godine ministar Šuker je kazao kako se očekuje ubrzavanje gospodarskog rasta sa 6 posto u ovoj na 6,1 posto u idućoj godini, 6,5 posto u 2009. te 7 posto u 2010. godini, dodavši kako se u te posljednje dvije godine očekuje i dodatni poticaj rastu uzrokovan ulaskom Hrvatske u EU i NATO.

Deficit opće države trebao bi pak pasti s planiranih 2,6 posto BDP-a u ovoj na 2,3 posto u idućoj, 1,4 posto u 2009. te 0,5 posto BDP-a u 2010. godini, dok se kod deficita državnog proračuna očekuje da će u ovoj godini biti 1,3 posto, u 2008. 1,2 posto, a 2009. 0,6 posto, dok bi 2010. trebala biti godina uravnoteženog proračuna.
Upitan pritom da komentira gospodarski program SDP-a, koji predviđa povećanje proračunskog deficita, Šuker je kazao kako su "neodgovorne izjave" SDP-ovog premijerskog kandidata Ljube Jurčića o tome "uzrujale određene međunarodne krugove".

Dodao je da je koncept SDP-a da deficit raste, a HDZ-a da pada, pa da se više sredstava daje građanima, umjesto da se financira deficit.(Hina)

01.08.2007. | Pisane vijesti

FISKALNA DECENTRALIZACIJA: NAJVEĆI DOBITNIK SPLIT, NAJVIŠE IZGUBIO ZAGREBOd ukupno 570 jedinica lokalne područne i regionalne samouprave u Hrvatskoj njih 533 ostvarilo je u prvoj polovici ove godine porast prihoda od poreza na dohodak i dobit u ukupnom iznosu od 711 milijuna kuna, pri čemu je na vrhu ljestvice Split, koji je prikupio 29,2 milijuna kuna više nego u prošloj godini, odnosno prije izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave.

Preostalih 37 jedinica lokalne samouprave ostvarilo je ukupno 175 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dohodak i dobit nego u prvoj polovici 2006. godine, a među njima predvodi Grad Zagreb s prikupljenih 145 milijuna kuna manje, rekao je na današnjem predstavljanju izvršenja državnog proračuna u prvoj polovici ove godine ministar financija Ivan Šuker.

Uz Split, na listi najvećih 'dobitnika' su i Sisak, sa 28,6 posto milijuna kuna više prikupljenih prihoda na ime ta dva poreza, Velika Gorica (oko 17 milijuna kuna), Osijek (15,6 milijuna kuna), Pula (14,5 milijuna kuna), Zadar (13,3 milijuna kuna) i Šibenik (10,4 milijuna kuna).

Iza Grada Zagreba na ljestvici jedinica lokalne uprave i samouprave koje bilježe smanjenje prihoda od poreza na dohodak i dobit nalaze se pak još neki od 'najbogatijih' i gospodarski najrazvijenijih hrvatskih gradova i općina - Rovinj, Hum na Sutli, Stupnik i Sveta Nedelja.

Šuker je pritom naglasio kako je u 29 od 37 takvih jedinica lokalne uprave pojedinačno smanjenje manje od milijun kuna, ali i kako je ono najveće, u Zagrebu, ipak manje i od procjena Vlade, koje su se kretale oko 200 milijuna kuna, a i gradskog vodstva, koje je najavljivalo dvostruko veće smanjenje prihoda.

Ujedno, dodao je, iznos 'manjka' u Zagrebu bio bi i manji da već nije ostvaren visok stupanj povrata poreza na dohodak, koji se ove godine, sukladno spomenutim zakonskim izmjenama, vraća iz lokalnih, a ne državnog proračuna.

Nastavi li se ovakav trend, ukupno bi povećanje prihoda od poreza na dobit i dohodak u proračunima svih lokalnih samouprava ove godine trebalo iznositi više od 1,3 milijarde kuna, istaknuo je ministar Šuker te dodao kako je ova zakonska promjena očito dobar realni osnov za nastavak decentralizacije države, koja još uvijek nije dovršena.(Hina)

01.08.2007. | Pisane vijesti

DRŽAVNA RIZNICA USKORO PLAĆA DOSPJELE NEPODMIRENE OBVEZE HZZO-a PREMA LJEKARNAMAMinistarstvo financija - Državna riznica platit će dospjele nepodmirene obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema ljekarnama za lijekove na recepte u sljedećim rokovima: 3. kolovoza 2007. u iznosu od 400 milijuna kuna, potkraj kolovoza 2007. iznos od 400 milijuna kuna, a ostatak oko 20. rujna 2007. godine. 24.07.2007. | Pisane vijesti

MFIN: OBRAčENO 80 POSTO POREZNIH PRIJAVA; REKORDERI S OKO 9 MILIJUNA KUNAPoreznici su do konca proteklog tjedna obradili 80,77 posto zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak, a prema za sada obrađenim prijavama najviši prijavljeni dohoci dosežu gotovo devet milijuna kuna.

Prema do sada obrađenim prijavama najveći dohodak od nesamostalnog rada za 2006. prijavili su obveznik iz Varaždina i to 8.901.886 kuna, te obveznik iz Zagreba 8.847.278 kuna.

Najveći su pak dohodak od obrta i slobodnih zanimanja prijavila dva obveznika iz Osijeka sa 3.076.966 kuna, odnosno 2.049.147 kuna.

Prema preliminarnim podatcima, odnosno podatcima o 777.569 obrađenih od ukupno 926.612 zaprimljenih poreznih prijava, do sada je 698.786 građana ostvarilo povrat poreza.

Njima se treba vratiti nešto više od 1,22 milijarde kuna, od čega je do sredine srpnja već isplaćeno više od 1,15 milijardi kuna.

Ukupno isplaćeni iznos do sredine srpnja ove godine je za 17,75 posto veći nego li u istom razdoblju prošle godine, ističu iz Ministarstva financija u kojem očekuju da će se građanima ukupno vratiti 1,4 milijarde kuna preplaćenog poraza na dohodak.

Iz Ministarstva pritom naglašavaju kako će se isplata preplaćenog poreza na dohodak temeljem prijava za prošlu godinu nastaviti uobičajenom dinamikom.

Državi pak na ime poreza na dohodak, prema do sada obrađenim prijavama, 47.907 poreznih obveznika treba uplatiti 234,66 milijuna kuna.

Statistička izvješća o do sada obrađenim prijavama pokazuju da su na listi 20 obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada, izuzev jednog obveznika iz Varaždina, svi ostali iz Zagreba, a dohoci se kreću od 2,5 do gotovo devet milijuna kuna.

Dvojicu već spomenutih obveznika, koja su prijavila više od 8,8, odnosno 8,9 milijuna kuna, slijede dva obveznika koja su prijavila 4,98, odnosno 4,48 milijuna kuna, više od tri milijuna prihodovana u prošloj godini prijavilo je šest obveznika (od 3,07 do 3,94 milijuna kuna), dok preostalih deset na listi prijavljuje od 2,54 do 2,99 milijuna kuna.

Na listi pak poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja najveći se dohoci kreću od 973 tisuće do tri milijuna kuna, a za sada je više od tri milijuna kuna prijavio samo jedan obrtnik iz djelatnosti visokogradnje, više od dva milijuna kuna jedan arhitekt, obojica su iz Osijeka.

Više od milijun kuna (od 1,04 do 1,39 milijuna kuna) prijavilo je dvanaest obrtnika, dok je prostalih šest na listi prijavilo od 973 do 999 tisuća kuna.

Uz već spomenutu dvojicu iz Osijeka na listi su još dva obveznika iz tog grada, a najviše ih je ipak, pet iz Zagreba, po dva su iz Šibenika, Pazina i Karlovca, te po jedan iz Splita, Koprivnice, Dubrovnika, Gospića i Rijeke.

Među djelatnostima dominiraju graditeljstvo s dva obrtnika koja se bave visokogradnjom, dva rušenjem građevinskih objekata i zemljanim radovima, jedan niskogradnjom, a tu je i jedan arhitekt, dok se dvojica bave nekretninama (jedan iznajmljivanje, a jedan kupnja i prodaja vlastitih nekretnina).

Na listi su i četiri odvjetnika, te dva pekara, dok se ostali bave različitim djelatnostima - pomorski i obalni prijevoz putnika, rezanje i obrada kamena, proizvodnja alata, tehničko ispitivanje i analiza, ostale zabavne djelatnosti.(Hina)

23.07.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA TRAVANJ 2007. GODINE BR. 139Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz broj 139 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim korisnicima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do travnja 2007. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 35,5 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od preko 15 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 17,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 11,2 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,9 posto) i trošarine (godišnji rast od 10,7 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 34 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 6,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 16,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od također 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,3 milijardi kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 87 milijuna kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 140., s podacima za razdoblje od siječnja do svibnja 2007. godine očekuje se početkom kolovoza 2007. godine.

19.07.2007. | Pisane vijesti

IZ PROGRAMA CARDS 2004 ISKORIŠTENO ČAK 94,6 POSTO SREDSTAVAIz programa CARDS 2004, za kojega je ugovaranje završeno krajem prošlog tjedna, iskorišteno je 94,6 posto sredstava, što pokazuje dobar napredak i osposobljenost hrvatskih institucija u provođenju natječajnih procedura prema pravilima javne nabave EU, istaknuo je danas državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman.

Iz CARDS-a 2004 vrijednog 46,57 milijuna eura, Hrvatska je ugovorila programa u vrijednosti 44,06 milijuna eura, kazao je Žigman na brifingu za novinare.

Riječ je o sredstvima čije su provođenje natječaja i ugovaranje potpuno samostalno pripremali djelatnici Ministarstva financija, a iskorištenost iznad 90 posto izuzetno je dobar rezultat, jer se kompletna nabava provodila prema pravilima EU, naglasio je.

Uz te projekte, u okviru CARDS-a 2004 Delegacija Europske komisije u Zagrebu provodila je procedure za projekte u vrijednosti 30,42 milijuna eura, od čega je iskorišeno 30,41 milijun, ili 99,96 posto.

Ukupno se tako stopa iskorištenosti u CARDS-u 2004 penje na 96,71 posto, istaknuo je Žigman, opovrgavajući tim podatcima prigovore oporbenih zastupnika iznesene u travnju u Saboru u raspravi o interpelaciji o slaboj iskorištenosti, tek oko trećine, sredstava iz pretpristupnih programa EU.

Naglasio je pritom kako se prvi podatci o iskorištenosti sredstava mogu dati tek nakon isteka roka za ugovaranje, a potpuni podatci tek nakon izvršenih ugovora.

Faza ugovaranja izuzetno je važna faza u korištenju sredstava iz programa i pretpristupnih fondova EU, sada slijedi korištenje, a rok za povlačenje sredstava iz CARDS-a 2004 je kraj 2009. godine, istaknuo je Žigman.

Prema podatcima koje je iznio, od ukupno 28,7 milijuna eura ugovorenih u okviru CARDS-a 2003 do sada je već plaćeno oko 20 milijuna, odnosno stopa ugovaranja bila je 97,7 posto, a do sada je već iskorišteno oko 70 posto.

Od ugovorenih projekta u okviru CARDS-a 2004 najviše se sredstava odnosi na nabavu roba (12,26 milijuna eura), te twinning projekte (10,38 milijuna eura), a prema institucijama najviše na Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (12,15 milijuna eura), te MUP (10,36 milijuna eura).

Od početka ove godine Hrvatskoj je dostupan novi pretpristupni program IPA, koji će zamijeniti program CARDS, kao i pretpristupne programe Phare, ISPA i SAPARD.

U okviru programa IPA Hrvatskoj je namijenjeno ukupno 589,9 milijuna eura u razdoblju 2007.-2010.

Prvi operativni programi u okviru IPA već su upućeni u Bruxelles i odobrenje se očekuje u rujnu, listopadu, dok se prva ugovaranja i povlačenje sredstava očekuju tijekom iduće godine, očekuju u Ministarstvu financija.(Hina)

01.07.2007. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA U VEZI BLOKADE RAČUNA FERALOVOG IZDAVAČASukladno članku 8. Općeg poreznog zakona Ministarstvo financija - Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati sve činjenice i podatke koje je saznala u poreznom, prekršajnom ili sudskom postupku, te iste nije ovlaštena iznositi bez pisanog pristanka osoba na koje se odnose.

Ovim putem možemo jedino izvijestiti da prema našim evidencijama žiro račun poreznog obveznika "Kultura i rasvjeta d.o.o." nije blokiran od strane Ministarstva financija - Porezne uprave.

13.06.2007. | Pisane vijesti

POTPISAN UGOVOR O ZAJMU PAL2 U IZNOSU OD 150 MILIJUNA EURAMinistar financija Ivan Šuker i regionalni direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku Anand Seth potpisali su danas Ugovor o Drugom programskom zajmu za prilagodbu (PAL2) u iznosu od 150 milijuna eura.

PAL2 je zajam od dvije tranše, od kojih će prva, u iznosu od 100 milijuna eura, biti isplaćena nakon što Sabor potvrdi Ugovor o zajmu i za tu tranšu nema nikakvih posebnih uvjeta.

Druga tranša u iznosu od 50 milijuna eura trebala bi biti isplaćena do kraja ove godine i za njeno povlačenje trebat će nastaviti s provedbom reformi te ih dovršiti u planiranim rokovima.

Ciljevi koje podupire PAL2 su smanjenje veličine javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti kroz reforme javne uprave, zdravstva i željeznica te poboljšanje investicijske klime poticanjem veće aktivnosti i produktivnosti privatnog sektora.

Tako se predviđa završetak privatizacije i smanjenje udjela države u poduzećima, pa je na prezentaciji mjera predviđenih PAL-om najavljeno da će do kraja ove godine biti objavljen i natječaj za privatizaciju pulskog brodogradilišta Uljanik, a najavljen je i novi natječaj za prodaju agrokombinata Vupik.

Među ciljevima PAL2 programa su i smanjenje državnih potpora poduzećima, modernizacija pravosuđa i smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka poslovanju.

Prije potpisivanja Ugovora o zajmu, ministar Šuker i dužnosnici Hrvatskog fonda za privatizaciju te ministarstava pravosuđa, zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, zdravstva i socijalne skrbi kao i Središnjeg državnog ureda za upravu, održali su prezentaciju planova tih resora vezanih uz PAL2 programa.

Ministar Šuker iznio je i podatke o makroekonomskim pokazateljima, te napretku u privatizaciji, modernizaciji pravosuđa, sustava prostornog uređenja i gradnje i javne uprave kao i u poboljšanju učinkovitosti zdravstvenog sustava.

Hrvatske uspjehe u vidu smanjenja nezaposlenosti, fiskalne konsolidacije, povećanja BDP-a i udjela privatnog sektora u novostvorenoj vrijednosti naglasio je i Anand Seth.

No, rekao je da je tim uspjesima posao za Hrvatsku gotov samo napola te da mora uslijediti rješavanje pitanja visokog vanjskog duga, povećanja učinkovitosti javne uprave i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.

Ministar Šuker je odgovarajući na novinarska pitanja rekao da Vlada razmatra preporuku MMF-a da višak proračunskih prihoda iznad plana usmjeri na smanjenje fiskalnog deficita, ali da će taj višak vjerojatno biti usmjeren na isplatu duga zaposlenicima MUP-a kojima je država, temeljem sudskih presuda zbog neizvršavanja obveza prema njima iz vremena bivše Vlade, dužna 350 milijuna kuna.

Šuker je ponovio da u Hrvatskoj nema porasta nelikvidnosti, da država nije njezin generator te da, suprotno mišljenju koje je došlo iz Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, isplata duga umirovljenicima ne može ući u obračun deficita, jer se taj dug isplaćuje iz posebnog fonda i nije povezan s proračunom.

Predstavnici Svjetske banke, uz potpisivanje ugovora o PAL2, danas su i službeno otvorili novi Ured Svjetske banke u Hrvatskoj, u novoj poslovnoj zgradi Zagreb Tower u zagrebačkoj Radničkoj ulici. (Hina)

11.06.2007. | Pisane vijesti