Vijesti
Državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman na prezentaciji je istaknuo iznimnu važnost dobrog sustava strateškog planiranja za pripremu proračuna. "Stoga, sam proces planiranja treba osigurati mehanizam putem kojeg bi Vlada identificirala ciljeve koje smatra najvažnijim, odnosno odredila prioritete, i osigurala adekvatna sredstva za njihovu provedbu kroz proces pripreme proračuna", kazao je Žigman.
Dodao je kako je uvođenjem programa napravljen iskorak od onog tradicionalnog pogleda na proračun po stavkama, uvažavajući strateške ciljeve i prioritete te nastojeći integrirati dugoročniju perspektivu u sam proces planiranja. "Planiranje po programima, višegodišnji proračunski okvir i utvrđivanje strateških prioriteta praktični su instrumenti kojima održavamo fiskalnu disciplinu i postižemo efikasniju alokaciju sredstava", naglasio je Žigman.
Projekt "Strateško planiranje i proračunski procesi" financiran je iz sredstava darovnice Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a njegov cilj bila je izrada analize trenutnog stanja i preporuka za uvođenje procesa strateškog planiranja. Određivanje proračunskih prioriteta projekt je koji su proveli SIGMA i predstavnici Ministarstva financija Republike Litve. Tijekom boravka u Hrvatskoj upoznali su se s iskustvima pojedinih središnjih tijela državne uprave u izradi relevantnih sektorskih strategija, te su istima prezentirali vlastita iskustva vezana uz izradu strateških dokumenata i njihovog povezivanja s procesom pripreme proračuna.
Ispred Ministarstva financija na prezentaciji su sudjelovali pomoćnici ministra Niko Raič i Zdravko Marić, te načelnica Ivana Jakir Bajo.
30.11.2006. | Pisane vijestiMinistar financija Šuker na sastanku je upoznao predstavnike Opće uprave za proračun EK sa svim aktivnostima i poboljšanjima koja su dosada napravljena na uspostavi sustava unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i zakonskom regulativom tog iznimno važnog područja, kako bi se pridonjelo transparentnosti javnih financija i borbi protiv korupcije. Čelni ljudi ministarstava upoznati su, a upoznaje ih se i dalje, s važnosti uspostave navedenog sustava.
"U protekle tri godine puno smo radili na transparentnosti javnih financija i za taj trud dobili priznanja svih relevantnih međunarodnih financijskih institucija i agencija za dodjelu kreditnih rejtinga. Primjenom Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru napravit ćemo još jedan korak naprijed na tom području", kazao je na sastanku ministar Šuker.
Predstavnici Opće uprave za proračun EK na sastanku su čestitali Republici Hrvatskoj na rezultatima koji su dosada postignuti u pregovorima za članstvo u Europskoj uniji.
Za koordinaciju uspostave i razvoja navedenoga sustava te praćenje provedbe nadležno je Ministarstvo financija - Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, odnosno Središnja harmonizacijska jedinica.
"Sustav financijskog upravljanja i kontrole je sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola koje uspostavljaju čelnici, a provode svi zaposleni koji pruža razumnu sigurnost da se proračunska i druga sredstva koriste zakonito, pravilno i etično, te ekonomično, djelotvorno i učinkovito u svrhu ostvarenja ciljeva proračunskog korisnika", kazala je pomoćnica ministra mr.sc. Ljerka Linzbauer.
U Ministarstvu financija održan je i još jedan u nizu seminar za rukovoditelje u državnoj upravi o unutarnjim financijskim kontrolama u javnom sektoru - upravljačkoj odgovornosti. Organizatori seminara bili su Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Ministarstvo financija u suradnji s Projektom CARDS 2004 "Jačanje strukture unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru Republike Hrvatske". Seminaru su prisustvovali navedeni predstavici Opće uprave za proračun EK i dužnosnici, odnosno rukovoditelji u ministarstvima i drugim tijelima javnog sektora - državni tajnici, pomoćnici ministara i drugi - koji su zaduženi za uspostavu i razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola, koji upravljaju javnim sredstvima i koji su nadležni za ostvarenje zadaća proračunskih korisnika. Predavanja na seminaru o upravljačkoj odgovornosti managera trebala bi pridonijeti jačanju njihove svijesti, odnosno čelnicima državnih institucija pomoći da spoznaju potrebu uspostavljanja unutarnjih kontrola s ciljem poboljšanja poslovanja. Na seminaru su o toj temi govorili pomoćnica ministra financija mr.sc. Ljerka Linzbauer, načelnik Odjela opće uprave za proračun Robert Gielisse, predstavnik Delegacije EK u RH Constantino Longares Barrio i voditeljica projekta CARDS 2004 "Jačanje strukture unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru" Martine Thouet.
27.11.2006. | Pisane vijestiDifuzni indeks kao udio broja komponenti koje su iskazale porast u ukupnome broju komponenti CROLEI indeksa u rujnu je iznosio 64 posto. Njegova rujanska vrijednost, zajedno s njegovom srpanjskom i kolovoškom vrijednošću, 73 i 82 posto, zasada upućuje na to da će rast gospodarstva do kraja 2006. i na početku 2007. biti umjeren.
Komponente koje su rujnu u odnosu na kolovoz 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, ukupna likvidna sredstva, gotov novac i kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka, devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom i kamatna stopa na tržištu novca. U stvarnosti je kamatna stopa na tržištu novca pala, ali kako se radi o indikatoru sa suprotnim predznakom, u prognostičkome se indeksu pad njegove vrijednosti bilježi kao porast. Zabilježeni porasti monetarnih i financijskih komponenti najjače su pridonijeli porastu vrijednosti indeksa. Te su komponente unutar indeksa iskazale najveću konzistentnost u kretanju, izuzev serije devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom i kamatne stope na tržištu novca, jer rastu iz mjeseca u mjesec počevši s veljaćom 2006.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)
24.11.2006. | Pisane vijestiŠuker je kazao da Vlada u proračunu za 2007. planira rashode u iznosu 108,1 milijardu kuna, ili 8,8 milijardi više nego u ovogodišnjem proračunu, a prihode od 103,5 milijardi kuna, što je porast od 8,6 milijardi u odnosu na ovu godinu.
Istaknuo je da Vlada proračun za iduću godinu temelji na pozitivnim makroekonomskim pokazateljima - na gospodarskom rastu od 4,6 posto, deficitu opće države od 2,8 posto BDP-a, daljnjem usporavanju rasta vanjskog duga, smanjenju udjela opće države u vanjskom dugu ispod 40 posto BDP-a, smanjenju nezaposlenosti.
Vlada, dodao je Šuker, i u idućoj godini nastavlja borbu protiv sive ekonomije te bolji nadzor poreznih obveznika i naplatu poreznih prihoda, izvijestivši da je u prvih 11. mjeseci ove godine naplata poreznih prihoda porasla za 10,5 posto u odnosu na lani.
Govoreći o rashodnoj strani proračuna, kazao je da proračun odražava ciljeve Vlade za poticanje poduzetništva i pozitivnog poslovnog okružja, ulaganje u znanost i obrazovanje.
Resornom Ministarstvu znanosti i obrazovanja pripalo bi ukupno 10,4 milijarde kuna ili 9,3 posto više nego ove godine - za visoko obrazovanje izdvojilo bi se 2,3 milijarde kuna, a za odgoj i obrazovanje 6,7 milijardi kuna.
Ističući kako Vlada proračun za 2007. naziva proračunom za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, Šuker je rekao da, osim predloženog zakona po kojemu bi lokalnoj i područnoj samoupravi u cijelosti pripali prihodi od poreza na dohodak, Vlada u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja u proračunu predviđa i dvije milijarde kuna za razne projekte na područjima od posebne državne skrbi te otocima (946 milijuna više nego u ovogodišnjem proračunu).
Proračun, dodao je, vodi računa i o socijalnoj osjetljivosti, što se, kaže, očituje u povećanju sredstava za poticanje populacijske politike (ukupno 3,5 milijardi kuna ili 731 milijun kuna više nego ove godine). Predviđa se više novca za dječje doplatke, rodiljne naknade, a pomoć za opremu novorođenčadi (na 2.238 kuna), a država za besplatne udžbenike u idućoj godini planira izdvojiti 240 milijuna kuna.
Šuker je naglasio da proračun vodi računa i o financijskoj provedbi projekata za dobivanje sredstava iz predpristupnih fondova EU, dodavši kako očekuje da će sredstva iz tri takva fonda biti iskorištena u 90-postotnom iznosu.
Što se tiče prihodne strane proračuna, ministar je rekao da Vlada planira prihode u iznosu 103,5 milijardi kuna - najviše prihoda očekuje od 'ubiranja' PDV-a (37 milijardi kuna), od poreza na dobit (36 milijardi), na dohodak (9 milijardi), te od trošarina (9 milijardi).
Šuker je odbacio nagađanja da u proračunu nisu navedeni svi rashodi države, da se neki prikrivaju zbog parafiskalnog financiranja, ustvrdivši da država izvršava sve svoje obveze, što su, kaže, prepoznale i vodeće svjetske rejting agencije, povećavši Hrvatskoj kreditni rejting.
O predloženom proračunu raspravljaju saborski klubovi - za raspravu se prijavilo sedam klubova te više od 40 zastupnika.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks najavio je da će Sabor o proračunu danas raspravljati do 22 sata, da će raspravu nastaviti sutra, izvijestivši da se amandmani na proračun mogu podnositi do petka popodne, kako bi se rasprava i glasovanje o amandmanima i samom proračunu moglo obaviti 1. prosinca.(Hina)
21.11.2006. | Pisane vijestiUgovor o zajmu potpisao je ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur, ugovor o jamstvu je ispred Republike Hrvatske potpisala Ana Hrastović, pomoćnica ministra financija, dok je u ime Svjetske banke ugovore potpisao Anand Seth, regionalni direktor za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.
Hrvatska će Vlada od 2006. do 2013. godine uložiti 531 milijun eura u infrastrukturu 6 luka od državnog značaja, istaknuo je na prigodnoj svečanosti ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Naglasio je značaj multiplikativnog efekta luke na čitav niz djelatnosti vezanih uz luku dodajući da na 100 dolara koje lučko poduzeće uprihoduje od prekrcaja jednog kontejnera, ostala poduzeća zarade još 11 puta toliko.
Svaka tona tereta u luci Ploče generira 8 dolara gospodarskih aktivnosti izvan luke u prometnom sektoru, rekao je Anand Seth napominjući da će realizacijom ovog projekta korisnici paneuropskog prometnog V c koridora uštedjeti 200 milijuna dolara transportnih troškova, a vrijeme tranzita smanjit će se za 30 posto.
Ukupna vrijednost projekta je 91 milijun eura, od čega je 21 milijun eura udio Republike Hrvatske, dok 58,8 milijuna eura iznosi zajam Svjetske banke, a ostatak od 11,2 milijuna je zajam Europske banke za obnovu i razvoj koji će biti potpisan sljedeće godine, istaknuo je Branko Bačić, državni tajnik za more i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče.
Projekt predviđa izgradnju terminala za rasute terete koji će biti gotov 2010. godine i izgradnju višenamjenskog kontejnerskog terminala s rokom završetka sredinom 2009. godine, rekao je Batur. Izgradnja terminala odvijat će se istovremeno s izgradnjom nastavka autoceste prema Pločama, pri čemu će se kameni materijal od autoceste koristiti pri građevinskim zahvatima u luci, naglasio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić dodajući da će se posebna pozornost posvetiti zaštiti okoliša.
Pomoćnica ministra Hrastović istaknula je da je zajam Svjetske banke dobiven pod povoljnim uvjetima, odnosno s rokom otplate od 15 godina, počekom od 5 godina i kamatnom stopom od EUROIBOR+0,52 posto uz dodatnu subvenciju kamate od 0,25 posto.
21.11.2006. | Pisane vijestiCilj seminara, organiziranog u suradnji s EU putem CARDS projekta, je da se vodeći ljudi u svim ministarstvima i tijelima državne uprave upoznaju s financijskim upravljanjem i kontrolama koje se moraju uspostaviti kako bi postigli da se sredstva kojima se raspolaže koriste na racionalan, ekonomičan i štedljiv način, istaknula je otvarajući seminar pomoćnica ministra Ljerka Linzbauer.
Seminaru prisustvuju predstavnici ministarstava i drugih tijela javnog sektora zaduženi za uspostavu i razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola.
U radu skupa, od 16. do 18. studenoga, sudjelovat će i stručnjaci Projekta CARDS 2004 - "Jačanje struktura unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru Republike Hrvatske" koji će pridonijeti pojašnjenju i primjeni najbolje prakse Europske unije.
Za koordinaciju uspostave i razvoja te praćenje provedbe sustava unutarnjeg financijskog upravljanja i kontrole nadležno je Ministarstvo financija - Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole, odnosno Središnja harmonizacijska jedinica.(Hina)
15.11.2006. | Pisane vijestiProsječni međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena u prvih deset mjeseci 2006. godine iznosio je 3,4%. U odnosu na rujan indeks potrošačkih cijena ostao je na istoj razini što znači da je zasad izostalo sezonsko povećanje cijena određenih skupina proizvoda.
Uz to je potrebno napomenuti da je u odnosu na rujan došlo i do smanjenja cijena goriva i maziva za osobna vozila (-2,1%) što je u skladu s padom cijena nafte na svjetskim tržištima u istom razdoblju. Viši rast cijena na međugodišnjoj razini u listopadu zabilježen je kod cijena bezalkoholnih pića (5,9%) i cijena opskrbe vodom i različitih komunalnih usluga (16,6%). Kretanje cijena do kraja godine ovisit će o kretanju cijena nafte na svjetskim tržištima, ali i o najavljenom ulasku novih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište.
13.11.2006. | Pisane vijestiPritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,0 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto), trošarine (godišnji rast od 6,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,8 posto) te poreza na dobit (30,1 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 63,4 milijardi kuna, što je 64,0 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,0 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,2 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 14,9 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,6 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih osam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,0 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 132., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2006. godine očekuje se krajem studenog 2006. godine.
09.11.2006. | Pisane vijestiŠtedno-kreditna zadruga je oblik dobrovoljnog udruživanja članova - zadrugara te oni ravnopravno sudjeluju u njezinom radu na načelu uzajamnosti. Štedno-kreditna zadruga znači nema vlasnika, već su njeni vlasnici i njenim poslovanjem ravnopravno upravljaju svi članovi - zadrugari, a štedni ulozi nisu osigurani kod državne agencije. Sukladno navedenom Ministarstvo financija, odnosno država, ne odgovara za štetu i obveze prema zadrugarima jer upravo oni određuju između sebe način poslovanja ŠKZ i osobe koje je vode.
Odjel za nadzor štedno-kreditnih zadruga Ministarstva financija u zadnje vrijeme protiv štedno-kreditnih zadruga i njihovih upravitelja podnio je prekršajne prijave protiv 18 štedno-kreditnih zadruga, oduzeto je odobrenje za rad 10 štedno-kreditnih zadruga, a još 4 su tijekom postupka nadzora dobrovoljno pokrenule postupak likvidacije.
ŠKZ Virovitica, Virovitica
Ministarstvo financija je provelo postupak nadzora nad poslovanjem ŠKZ Virovitica od ožujka do lipnja 2004. godine prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti u poslovanju zadruge, a odnose se na odobravanje kredita i prikupljanje štednih uloga od osoba koje nisu članovi - zadrugari ŠKZ Virovitica, nepoštivanje uvjeta poslovanja pri odobravanju kredita i potrebnog iznosa štednog uloga, obračun i izdvajanje pričuva, te otuđenje imovine štedno-kreditne zadruge.
S tim u vezi, temeljem zakonskih ovlasti Ministarstvo financija je protiv ŠKZ Virovitica i odgovornih osoba podnijelo prekršajne prijave i u suradnji s nadležnim državnim tijelima pokrenut je kazneni postupak protiv odgovornih osoba.
ZANATSKA ŠKZ, Virovitica
Ministarstvo financija ZANATSKA ŠKZ iz razloga neispunjavanja zakonskih uvjeta za obavljanje poslovanja oduzelo je odobrenje za rad 16. siječnja 2001. godine i naložilo postupak pokretanja postupka likvidacije.
Ministarstvo financija je provelo postupak nadzora nad provođenjem likvidacije ZANATSKA ŠKZ, Virovitica u ožujku 2004. godine prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti, a odnose se na ne sastavljanje financijskih izvještaja, odnosno nije napravljen popis imovine i obveza ŠKZ ZANATSKA prilikom otvaranja postupka likvidacije, te sklapanje novih ugovora o štednim ulozima.
Ministarstvo financija je protiv ŠKZ ZANATSKA i odgovornih osoba podnijelo 28. svibnja 2004. godine prekršajne prijave nadležnim državnim tijelima te je Državno odvjetništvo pokrenulo kazneni postupak protiv odgovornih osoba.
Sve odgovorne osobe u slučaju navedene dvije zadruge kazneno su procesuirane i određen im je pritvor, te se protiv njih vodi kazneni postupak.
Ministarstvo financija pripremilo je novi Zakon o Kreditnim unijama i izmjene Zakona o bankama, koje će uskoro biti upućen na Vladu RH, kako bi se sustavno uredilo to područje.
26.10.2006. | Pisane vijesti