Vijesti
Ugovorom su, kako je istaknuto, postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti između dviju zemalja.
Ugovor su potpisali ministar financija Ivan Šuker i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Shmuel Meirom.
Istaknuli su kako će ovaj ugovor pridonjeti boljoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, kao i povećanju robne razmjene.
Šuker je pojasnio kako je ugovorom definiran pojam rezidenta te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenta, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Osim toga, ugovorom se omogućuje hrvatskim građevinskim i sličnim tvrtkama da ne plaćaju porez na dobit u Izraelu ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci, omogućuje se hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama koja obavljaju poslove prijevoza robe između dviju zemalja plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.
Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa dividendi pri udjelu većem od 25 posto; 10 posto bruto iznosa dividendi ako je stvarni korisnik dividendi društvo u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10 posto kapitala izraelskog društva koje isplaćuje dividende, a dividende se isplaćuju iz dobiti na koju se u Izraelu porez plaća po stopi nižoj od uobičajene stope izraelskog poreza na dobit; i 15 posto u svim drugim slučajevima.
Pri oporezivanju kamata utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa kamata ako su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam koji je odobrila banka druge države ugovornice; i 10 posto bruto iznosa kamata u svim drugim slučajevima. Pri oporezivanju naknada za autorska prava utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto.
U završnim odredbama ugovora propisano je da će hrvatska društva u Izraelu imati isti status i pogodnosti kao i tvrtke te države.
Meirom je istaknuo kako je ovo peti komercijalni ugovor potpisan s Hrvatskom (već su potpisani ugovori u području zračnih usluga, turizma, trgovine te promicanja i zaštite ulaganja). Mišljenja je kako će ovaj ugovor potaknuti gospodarske odnose dviju zemlja budući podaci o robnoj razmjeni nisu zadovoljavajući. Izrazio je nadu da će uskoro biti potpisan ugovor na području carina te da će se već tada moći govoriti o rastu robne razmjene između dvije zemlje.(Hina)
25.09.2006. | Pisane vijestiKomponente koje su u srpnju u odnosu na lipanj 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni, oročeni depoziti poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Unutar indeksa, najveću konzistentnost u kretanju iskazuju monetarne serije ukupna likvidna sredstva, gotov novac te kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka koje rastu već šest uzastopnih mjeseci u odnosu na prethodni mjesec. Upravo su porasti tih serija, zajedno s porastom serije nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, najjače pridonijeli porastu vrijednosti prognostičkoga indeksa u srpnju 2006. Valja također napomenuti da je u stvarnosti serija kamatna stopa na tržištu novca imala nižu vrijednost u srpnju u odnosu na prethodni mjesec, ali kako se radi o indikatoru čije smanjenje ima za posljedicu rast vrijednosti referentne serije, u prognostičkome se indeksu pad njegove vrijednosti bilježi kao rast.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)
24.09.2006. | Pisane vijestiSeminaru su prisustvovali predstavnici Ministarstva financija te drugih središnjih tijela državne uprave.
Predstavnici Ministarstva financija predstavili su hrvatska iskustva u primjeni i razvoju metodologije procjene financijskog učinka propisa na državni proračun. Naglašeno je kako je anticipiranje i kontrola buduće potrošnje jedan od temeljnih instrumenata održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Stoga je za postizanje navedenoga nužno, još u fazi predlaganja propisa, osigurati procjenu financijskog učinka njihove primjene na državni i ostale proračune.
Stručnjaci iz Ureda Vlade Republike Latvije, Ministarstva financija Portugalske Republike, Ministarstva financija Francuske Republike, te Ministarstva gospodarstva i financija Talijanske Republike prezentirali su svoja iskustva u implementaciji procesa strateškog planiranja, primjeni mjera uspješnosti u praćenju provedbe ključnih vladinih programa, te procjeni učinaka propisa na proračun.
20.09.2006. | Pisane vijestiMinistar Šuker održao je niz sastanaka medu, s direktorom Odjela za Europu MMF-a Michaelom Depplerom, novim izvršnim direktorom konsituence Svjetske banke Hermanom Wijffelsom i izvrsnim direktorom MMF konstituence J. J. M. Kremersom.
Ključna tema sastanka bila je uspješnost programa monetarne i fiskalne politike, podržanog Stand-by aranzmanom, koji ce se zaključiti sredinom studenog 2006.
Predstavnici MMF-a pohvalili su Republiku Hrvatsku u provodenju fiskalne prilagodbe, posebno ističući odluku o izmjenama proračuna čime se postavio ambiciozniji ciljani fiskalni deficit od 3 posto BDP-a, za razliku od prvotne razine od 3,3 posto BDP-a, navodi se u priopćenju.
S obzirom na u cijelosti ispunjene sve kvantitativne kriterije za ocjenu uspješnosti izvršenja programa u prvoj polovici 2006. i pozitivna kretanja u trećem tromjesečju, ministar Šuker je naznačio da će se i za rujan 2006. ispuniti spomenuti kriteriji i uspješno zaključiti treće preispitivanje programa.
Predstavnici MMF-a i hrvatsko izaslanstvo razgovarali su i o provođenju strukturalnih reformi. Na sastancima se razgovaralo i o ostalim strukturalnim mjerama.
S obzirom na dosadašnje rezultate Republike Hrvatske u provođenju programa i nastavno na sastanke održane na Godišnjoj kupštini, hrvatsko izaslanstvo očekuje uspješno zaključivanje Stand-by aranžmana u studenom ove godine, ističe u priopćenju Ministarstvo financija.(Hina)
18.09.2006. | Pisane vijestiHrvatsko izaslanstvo, predvođen ministrom Šukerom, sudjeluje na Godišnjoj skupštini Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koja se 19. i 20. rujna održava u Singapuru, gdje su se danas susreli s predstavnicima Svjetske banke s kojima su razgovarali o tekućim i budućim projektima.
S potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Shigeom Katsuom razgovarano je da se pregovori o drugom programskom zajmu za prilagodbu PAL 2 održe u prosincu ove godine, a s ciljem da se sve tada utvrđene reforme dovrše do kraja siječnja 2007.
Glavne reforme koje se trebaju ubrzati su one u sklopu zdravstva, socijalnih naknada i privatizacije, navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva financija također izvješćuju da je hrvatska strana zatražila pomoć Svjetske banke kroz tri nova zajma - zajma za uvođenje jedinstvenog poreznog broja i modernizaciju Porezne uprave, zajma za ulaganje u izgradnju vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj te zajma za dovršetak projekta modernizacije luke Rijeka.
Shigeo Katsu je najavio zatvaranje Regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, te zadržavanje samo ureda zaduženog za Hrvatsku, što je uobičajeno za zemlje u kojima će se iznos i broj zajmova s pristupanjem Europskoj uniji značajno smanjiti, ističu iz Ministarstva financija.
Također navode da je s potpredsjednikom Svjetske banke Michael Kleinom, zaduženim za pripremu Izvješća "Doing Business", dogovoreno je da će se timovi Svjetske banke, hrvatskih državnih institucija i konzultanata, koji su anketirani za potrebe studije, susresti na tehničkoj razini kako bi se ispravili osnovno podatci o Hrvatskoj i kako bi Hrvatska slijedeće godine bila ispravnije rangirana.
S novim izvršnim potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije (IFC) Lars Thunellom dogovoreno je daljnje jačanje njihova poslovanja u financiranju malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukture i turizma.
Dogovoreno da će se tijekom jeseni u suradnji Medunarodne financijske korporacije i Europske banke za obnovu i razvoj odrzati radionica o javno-privatnom partnerstvu, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.(Hina)
18.09.2006. | Pisane vijestiVelika većina građana, njih gotovo 90 posto, od onih koji su predali godišnju prijavu ostvaruje i pravo na povrat. To je pravo do sada ostvarilo 709.213 građana, a ukupan iznos koji im se treba vratiti je gotovo 1,24 milijardi kuna.
Državi pak na ime poreza na dohodak 52.228 obveznika treba uplatiti još 292,63 milijuna kuna.
Podatci Porezne uprave pokazuju da je, kao i sredinom srpnja, i nadalje rekordan dohodak od nesamostalnog rada - više od 6,17 milijuna kuna - zabilježen u Zagrebu, a najviši dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, više od 3,6 milijuna kuna, prijavljen u Požegi.
Uz rekordnih više od šest milijuna, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada je pet obveznika s više od tri milijuna kuna (od nešto više od tri milijuna do 3,9 milijuna kuna), dok su svi ostali, njih 14, sa dohocima većim od dva milijuna kuna (od 2,07 do 2,88 milijuna kuna).
Nasuprot tomu, na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 12 hrvatskih gradova, najviše njih, pet iz Zagreba, po tri iz Siska i Rijeke, te po jedan iz Koprivnice, Karlovca, Pazina, Splita, Krapine, Vukovara i Zadra.
Na toj su listi samo dva obveznika s više od tri milijuna kuna, već spomenuti trgovac na veliko iz Požege i odvjetnik iz Zagreba sa 3,3 milijuna kuna.
Devet je obrtnika ili onih koji se bave slobodnim zanimanjima koji su prijavili više od dva milijuna kuna, a njih devet prijavilo je dohotke od 1,5 do 1,9 milijuna kuna.
Listom 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja dominira djelatnost cestovnog prijevoza roba, čak četiri obrtnika s liste su upravo iz te djelatnosti.
Slijede odvjetnici kojih je na listi 20 najvećih troje, potom opći mehanički radovi s dva predstavnika, a zastupljeniji su i oni čije su djelatnosti vezane uz građevinarstvo, pa su tako na listi i jedan arhitekt, jedan obrtnik koji se bavi visokogradnjom, te jedan iz djelatnosti ostalih građevinskih poslova.
Da li će se podatci o najvećim dohocima nešto promijeniti vidjet će se kada se obradi preostalih, još oko 120 tisuća prijava.
Od toga, oko 51 tisuću prijava poreza na dohodak za prošlu godinu trebaju obraditi poreznici u Zagrebu. Naime, u Zagrebu, u kojem je zaprimljeno najviše, više od 238 tisuća prijava za sada ih je obrađeno 78,6 posto ili nešto više od 187 tisuća.
Neki su pak područni uredi Porezne uprave sredinom rujna priveli kraju obradu poreznih prijava, pa je tako u Karlovcu, Varaždinu ili Splitu već obrađeno više od 96 posto zaprimljenih prijava, a više od 90 posto posla već su obavili i poreznici u Krapini, Sisku, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Požegi, Slavonskom Brodu, Osijeku, Dubrovniku.(Hina)
17.09.2006. | Pisane vijestiHrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom financija Ivanom Šukerom sudjeluje od 17. do 21. rujna 2006. u Singapuru na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Uz ministra Šukera i njegove suradnike iz Ministarstva financija, delegaciji se pridružio zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sa suradnicima te predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Tijekom boravka u Singapuru, hrvatska delegacija će se sastati s visokim predstavnicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, te brojnim poslovnim i investicijskim bankama.
17.09.2006. | Pisane vijestiTijekom boravka u Singapuru, hrvatska delegacija će se sastati s visokim predstavnicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, te brojnim poslovnim i investicijskim bankama, dok će ministra financija Ivana Šukera u Predsjedničkoj rezidenciji tijekom večere za guvernere u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu ugostiti predsjednik Singapura Nj.E. Sellapan Ramanathan.
14.09.2006. | Pisane vijestiPreduvjet za to je ekonomičnije i racionalnije poslovanje toplinarskih tvrtki kroz provođenje okvira za razvoj i provedbu Strategije toplinarstva, usvojenog u svibnju ove godine, kazao je Šuker na današnjem potpisivanju ugovora o zajmu Svjetske banke za projekt razvoja sektora toplinarstva u Hrvatskoj te ugovora o državnom jamstvu za taj zajam.
Šuker je istaknuo da će novi način obračuna potrošnje toplinske energije biti uključen u nove reformske zakone, koje Vlada priprema sa Svjetskom bankom u sklopu programa PAL 1 i PAL 2.
Svjetska banka je HEP-Toplinarstvu za projekt toplinarstva odobrila zajam u iznosu od 24 milijuna eura, a time će se financirati modernizacija toplinske mreže u Zagrebu i Osijeku.
Provedba tog projekta trebala bi rezultirati boljim financijskim položajem toplinarstva koje godinama bilježi gubitke, kako zbog poskupljenja energenata, tako i zbog zastarjele i neučinkovite vrelovodne mreže te neučinkovitog sustava upravljanja grijanjem, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak.
Naime, u Zagrebu se na kilometar mreže u prosjeku događaju četiri kvara ili osam puta više u odnosu na prosjek kvarova u zapadnoeuropskim zemljama, a gubici u mrežama iznose 15 do 25 posto, a u zemljama EU 5 do 10 posto.
Sanacijom toplovodne mreže i realizacijom ovog projekta, rekao je Mravak, gubici energije u Zagrebu trebali bi se smanjiti za 16 posto, a u Osijeku za 9 posto, dok bi gubici vode trebali u Zagrebu biti manji za 13 posto, a u Osijeku za 22 posto. Ujedno, korisnicima će se omogućiti individualno mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije.
Tako ostvarenim uštedama, dodaje Mravak, financirat će se vraćanje zajma Svjetske banke. Svjetska banka HEP-u je odobrila kredit na 15 godina, s 5 godina počeka, te uz kamatnu stopu od oko 3,1 posto godišnje.
Tako niska kamata je najbolja ocjena financijskog tržišta stanja u HEP-u, ali i hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je ministar Šuker.
10.09.2006. | Pisane vijestiPreostala sredstva za sufinanciranje projekta osigurat će se u Državnom proračunu. Ovaj projekt će biti već 3. u nizu za zdravstvenu infrastrukturu koji sufinancira Razvojna banka Vijeća Europe, a dosadašnja dobra suradnja s tom važnom međunarodnom institucijom osigurat će brzu i kvalitetnu provedbu i ovog novog projekta.
Sklapanje tog zajma je 27. srpnja 2006. radi političke i socijalne važnosti projekta podržao tajnik Vijeća Europe Terry Davis. Ovaj projekt u cijelosti je usklađen ne samo sa Strategijom suradnje Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe, nego i sa zaključcima Zajedničkog foruma o javnom zdravstvu koji su u studenom 2005. u Skopju organizirali Vijeće Europe, Razvojna banka Vijeća Europe i Svjetska zdravstvena organizacija i na kojem su se ministri zdravstva jugoistočne Europe, uključujući ministra Nevena Ljubičića, usuglasili s potrebom poboljšanja učinkovitosti zdravstvenih sustava u regiji.
Sam projekt financirat će prvenstveno ulaganja u infrastrukturu i opremu potrebnu za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Opću bolnicu Vukovar, Kliničku bolnicu Split, Kliničku bolnicu Merkur, Kliniku za tumore Zagreb, Opću bolnicu Zadar i Kliničku bolnicu Osijek.
Očekuje se da će Ugovor o zajmu potpisati Ivan Šuker, ministar financija, tijekom narednih mjesec dana, nakon čega će se provesti redovna procedura potvrđivanja međunarodnog ugovora u Hrvatskom saboru. Za provedbu projekta bit će nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
06.09.2006. | Pisane vijesti