Vijesti

USKORO PRVA RJEŠENJA O UTVRčIVANJU GODIŠNJEG PAUŠALNOG POREZA NA DOHODAK\r\nZA GRAčANE - IZNAJMLJIVAČE KREVETA I ORGANIZATORE KAMPOVA TURISTIMAOvim skrećemo pozornost da će potkraj srpnja 2005. početi stizati prva rješenja o plaćanju godišnjeg paušalnog porez za građane koji iznajmljuju krevete i organizatore kampova turistima. Radi se o prvoj godini utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak za na dolje navedeni način za te porezne obveznike.

Ministarstvo financija - Porezna Uprava, Središnj ured

ZAKONSKE ODREDBE

1. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04) i Pravilnikom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 48/05) propisano je da građanin, koji na temelju odobrenja nadležnog ureda pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, plaća godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak pod uvjetom:

1. da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja (kreveta), i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.

2. Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (prema odobrenju nadležnog tijela), visine paušalnog poreza po krevetu / po smještajnoj jedinici u kampu (300,00 kn po krevetu i 350,00 kn po smještajnoj jedinici) i odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se usluga pruža (prema razredu turističkog mjesta: 1,00 za razred A, 0,85 za razred B, 0,70 za razred C i 0,50 za razred D).

3. Poreznim rješenjem utvrđeni iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini 1/4 godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Iznimno, u 2005. godini iznos se godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za prvo i drugo tromjesečje plaća do kraja kolovoza 2005. godine, a za treće i četvrto tromjesečje do kraja studenoga 2005. godine, odnosno u rokovima utvrđenim u rješenju.

4. Porezna uprava, na temelju podataka (ime i prezime građana, matični broj građana, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, broj kreveta/smještajnih jedinica u kampu) koje su preko Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka dostavili nadležni uredi za izdavanje odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu, potkraj srpnja donijet će prva rješenja o plaćanju godišnjeg paušalnog poreza. Ističemo da će se porezna rješenja dostaviti poreznim obveznicima prema mjestu njihova prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje može biti različito od mjesta pružanja usluge odnosno lokacije objekta i/ili kampa.

5. Budući da se radi o prvoj godini utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, skrećemo pozornost svim poreznim obveznicima da se u svezi s možebitno netočnim podacima, utvrđenim poreznim rješenjem obrate nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

25.07.2005. | Pisane vijesti

POTPISAN UGOVOR O ZAJMU ZA GRADNJU SPLITSKE OBILAZNICE OD TROGIRA DO OMIŠAU Splitu su danas Hrvatske ceste i Europska investicijska banka (EIB) potpisale ugovor o 60 milijuna eura zajma za gradnju splitske obilaznice za koji jamči Vlada.

Ugovor o zajmu potpisali su direktor Hrvatskih cesta Stjepko Boban i direktor Odjela EIB-a za srednju i istočnu Europu Franz Josef Vetter. Potpisivanju su nazočiili ministar mora, prometa i turizma Božidar Kalmeta i ministar financija Ivan Šuker, koji je s Vetterom potpisao ugovor o jamstvu, te čelnici Splitsko-dalmatinske županije i gradova koje ta cesta povezuje.

Cijeli projekt izgradnje četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša, jedan od najvećih i tehnički najzahtjevnijih projekata Hrvatskih cesta, vrijedan je nešto više od 203 milijuna kuna, kazao je ministar Kalmeta.

Projekt izgradnje sastoji se od triju dionica: na prvoj od Kaštel Sućurca do Planog kod Trogira, dugoj 11,1 km, predviđeno je da se uz sadašnju dvotračnu cestu, koja je dio Jadranske magistrale - D8, na sjevernom dijelu dogradi još jedna dvotračna cesta, uz gradnju usporednih cesta, deniveliranih raskrižja i prolaza ispod brze ceste.

Na drugoj dionici od Splita, točnije od Stobreča do Dugog Rata kod Omiša, gradit će se 13,9 km brze ceste na novoj trasi.

Od čvorišta u Dugom Ratu do Omiša, budući da je riječ o najzahtjevnijoj dionici s pet kilometara tunela i mostom preko rijeke Cetine, gradit će se šest kilometara duga dvotračna obilaznica.

Početak radova predviđen je za kraj ove godine, a puštanje u promet 2008., najavio je Kalmeta.

Zajam od 60 milijuna eura dobiven je na rok od 25 godina i petgodišnji poček uz vrlo povoljne kamate od 3,89 posto, po riječima predstavnika EIB-a Vettera, "boljima nego bi ih sam ministar Šuker trenutačno uspio dobiti".

Ministar Šuker kazao je kako u ovoj prigodi "zbog raznih glasina o recesiji i nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva želi naglasiti da je taj zajam odobren pod istim uvjetima kao bilo kojoj članici Europske unije, što najbolje govori o njezinoj vjeri u financijsku stabilnost i likvidnost Republike Hrvatske".

Vetter je dodao kako je taj projekt važan i za Europu jer će cesta od Trogira do Omiša postati dio transeuropske cestovne mreže. Osim toga, po mjerilima EIB-a, projekt je ekonomski isplativ jer, kako je rekao, donosi goleme uštede i u vremenu putovanja i troškovima prijevoza, što je vrlo bitno za razvoj gospodarstva, kojega nema bez razvijene cestovne mreže.

EIB je u Hrvatskoj prisutan od 2001., od kada je ugovoreno više od 700 milijuna eura zajmova, kazao je Vetter, istaknuvši kako će i dalje podupirati hrvatske projekte na putu k priključenju Hrvatske Europskoj uniji. "Da Hrvatsku već danas smatramo dijelom Unije", naglasio je, "pokazuje i to što zajmove koje dobivate odobravamo uz jednaku kamatnu maržu kao i zemljama članicama."

Ministar Kalmeta najavio je i kako će ove godine početi rekonstrukcija pristupne ceste do autoceste Zagreb - Split od Solina do Dugopolja u četiri traka što će biti dovršeno do 2007.(Hina)

 

19.07.2005. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC SVIBANJ 2005. GODINE BR. 115Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec svibanj 2005. godine br. 115 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za travanj 2005. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 116, s podacima za svibanj 2005. godine očekuje se krajem srpnja 2005. godine.17.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA: SMANJENJE POTICAJA ZA STAMBENU ŠTEDNJU SA 25 NA 15 POSTOSvoje poticaje za stambenu štednju država će smanjiti sa 25 na 15 posto, pa će se tako za štednju od 5.000 kuna umjesto 1.250 dobivati najviše 750 kuna godišnje.

Vlada, koja je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o stambenoj štednji, omogućit će stambenim štedišama i da svoju štednju jednom godišnje sele iz štedionice u štedionicu.

Uvodi se i mogućnost međufinanciranja, što znači da više neće biti potrebno štedjeti najmanje dvije godine da bi se dobio stambeni kredit, već će ga štediše moći dobiti i ranije.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da je Vladin cilj utjecati na smanjenje kamatnih stopa u štedionicama koje su sada, kaže, veće nego kod komercijalnih banaka.

Isplata manjih poticaja stambene štednje primjenjivala bi se već za štednju uplaćenu u ovoj godini, a za koju država de facto poticaje isplaćuje u idućoj godini.

Tako bi država za poticaje već iduće godine uštedila 80 milijuna kuna.

Vlada je već ranije objasnila da se na smanjenje poticaja odlučila zbog toga što su isplaćena državna sredstva višestruko premašivala iznose koje su stambene štedionice odobrile za kredite.

Saboru je iz Banskih dvora poslan i konačni tekst zakona o šumama čija će provedba državu stajati dodatnih 5,2 milijuna kuna. Ta su sredstva potrebna za osnivanje i ustrojavanje šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora i sl.

Temeljem zakona javno poduzeće Hrvatske šume preoblikovat će se u trgovačko društvo, koje će svoju dobit dijeliti s državom i proračunima lokalnih jedinica na način da će polovica ići samom društvu, a po četvrtina državi i lokalnim jedinicama.

Vlada je odobrila da se na šumskom zemljištu u vlasništvu države, ukupne površine oko 1.700 hektara, podignu vinogradi, voćnjaci i maslinici.

Na površinama koje se nalaze u više općina Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije osnovala bi se služnost na rok od 40 godina za vinograde i voćnjake, odnosno 50 godina za maslinike.

Vlada je odobrila da danas s radom počne Carinarnica Varaždin koja pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.(Hina)

13.07.2005. | Pisane vijesti

EUROPSKA KOMISIJA POZDRAVILA PRVI HRVATSKI PEPU Bruxellesu je 12. srpnja 2005. godine održan sastanak ministara financija Europske unije i zemalja kandidata zajedno s članom Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja Jaquinom Almuniom, predstavnicima Europske središnje banke i središnjih banaka zemalja kandidata na kojem su, među ostalim, ocjenjeni Pred-pristupni ekonomski programi Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske. Na sastanku su prisustvovali mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu financija i mr. sc. Adolf Matejka vicaguverner Hrvatske narodne banke.

Pred-pristupni ekonomski program je dokument čija obveza izrade proizlazi iz statusa zemlje kandidata za EU. Hrvatske je stoga u jesen 2004. godine pripremila svoj prvi Pred-pristupni program u kojem je definirala ciljeve i osobne ekonomske politike za razdoblje 2005-2007. (vidi www.mfin.hr/str/102/) Nakon što je PEP predan Europskoj komisiji, EK i Europska središnja banka pripremile su komentare i preporuke koji su predstavljeni na zajedničkom ministarskom sastanku 12. srpnja 2005.

Europska komisija je pozdravila hrvatski PEP, posebno u svjetlu činjenice da se radi o prvom ovakvom dokumentu. EK je pozdravila već učinjene napore u fiskalnoj konsolidaciji i preporučila Hrvatskoj da ustraje u uvođenju ekonomske politike koja će pridonijeti smanjivanju makroekonomskih neravnoteža: proračunskog deficita, deficita na tekućem računu platne bilance i vanjskog duga. Također, EK je pozvala Hrvatsku da ustraje na strukturnim reformama kako bi osigurala putanju snažnog rasta.

"Hrvatska ekonomska politika je na dobrom tragu. Predsjedništvo je zadovoljno općim smjerom naše ekonomske politike i naporima na strukturnim reformamam koje će omogućiti kvalitetniju fiskalnu konsolidaciju", kaže mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu fiancija.

Dodatne informacije: Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela institucionalnog sustava Unije i pri izvršenju svojih obveza u velikoj je mjeri neovisna. Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u svijetu. Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama.

 

12.07.2005. | Pisane vijesti

SABOR: ZA REBALANS PRORAČUNA GLASOVALO 80 ZASTUPNIKAHrvatski je sabor u utorak navečer prihvatio Vladin prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, za koji je glasovalo 80 zastupnika, a usprotivilo mu se njih 41. Rebalansom su planirani proračunski prihodi smanjeni za 786 milijuna kuna, pa u konačnici iznose 85,5 milijarda kuna.

Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodijeljeno nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima će se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u konačnici znači razliku od 15-ak milijuna kuna.

Najviše proračunskog novca u preraspodjeli će otići na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i plaće (346,4 milijuna kuna).

Stambenu štednju država će poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomoć za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada građanima (za 111
milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd.

Proračunski je deficit s planiranih 3,7 povećan na 4,2 posto BDP-a.

Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)

11.07.2005. | Pisane vijesti

OBAVIJEST O PREKIDU TERETNOG PROMETA NA CARINSKOJ ISPOSTAVI TOVARNIK ZBOG RADOVA OD 11. DO 31. SRPNJA 2005.Ovim obavještavamo javnost da zbog izvođenja radova na graničnom prijelazu Šid (Srbija i Crna Gora) u periodu od 11. do 31.srpnja 2005. godine, obustaviti će se promet teretnih motornih vozila preko navedenog graničnog prijelaza. Zbog navedenog molimo da se koriste alternativni najbliži granični prijelazi Bajakovo i Ilok.10.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA: TURIZMU 10-POSTOTNA STOPA PDV-AOd početka slijedeće godine po sniženoj, 10 postotnoj stopi plaćat će se PDV na usluge smještaja i na agencijske provizije, predviđaju izmjene Zakona o PDV-u koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.

Time se, ističe ministar financija Ivan Šuker, izjednačuju porezne stope za domaće i strane turiste, te domaće i strane agencije.

Naime, do sada je vrijedila nulta stopa PDV-a na usluge organiziranog boravka inozemnih turista, dok su domaći turisti plaćali 22-postotnu stopu PDV-a.

Prihvati li Sabor Vladin prijedlog, od početka iduće godine usluge smještaja ili smještaj s doručkom, polupansionom ili punim pansionom u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za te usluge oporezivat će se po stopi od 10 posto.

Procjena je da će proračun zbog oporezivanja turizma po nižoj stopi u idućoj godini izgubiti oko sto milijuna kuna.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, no, odredbe o olakšicama koje se brišu u tom Zakonu unijela je u posebne zakone - o slobodnim zonama, o područjima posebne skrbi, o brdsko-planinskim područjima i Gradu Vukovaru, pa će korisnici i područja na koja se odnose imati iste olakšice kao i sada.

U saborsku je proceduru upućen i prijedlog zakona o humanitarnom razminiranju, kojim se uz ostalo predviđa da poslove razminiranja mogu obavljati ovlaštene pravne i fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Zakonom se uvodi i zanimanje pirotečnikih nadglednika koji bi svakodnevno nadgledali radove i najmanje svaka tri dana kontrolirali obavljanje radove. Samo bi njihovo zapošljavanje u Hrvatskom centru za razminiranje koštalo 9,6 milijuna kuna godišnje.

Pravo na starosnu mirovinu pirotehničari bi imali bez obzira na životnu dob kada skupe 30 godina staža, od čega najmanje 10 na razminiranju.(Hina)

07.07.2005. | Pisane vijesti

PROMET PUTNIKA I ROBA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA ODVIJA SE UOBIČAJENO I BEZ ZASTOJA UNATOČ ŠTRAJKU UPOZORENJA CARINSKOG SINDIKATAMinistarstvo financija, Carinska uprava poduzimali su tijekom dana sve zakonom propisane mjere i radnje vezane uz osiguranje carinskog postupka kako štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske ne bi utjecao na neometano odvijanje putničkog i robnog prometa na svim graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama. Prema posljednjim saznanjima promet putnika i roba na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama odvija se uobičajeno i bez zastoja.

Također, rad je organiziran na način da se promet putnika i roba odvija bez zastoja, a poduzete su i sve potrebne mjere kako bi se robno carinjenje odvijalo neometano.

Na graničnim prijelazima prema Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na jugu Hrvatske promet putnika i roba odvija se uobičajenim tempom za ovo doba godine.

Na graničnom prijelazu Bregana pojačan je putnički promet što se i očekivalo za početak turističkog vala koji bi trebao uslijediti tijekom vikenda. Ovim još jednom skrećemo pozornost kako je na tom graničnom prijelazu ionako već neko vrijeme otežan robni carinski postupak na lazu u Hrvatsku zbog izvođenja građevinskih radova, o čemu je javnost već izvješćena.

Također, povećan je izlazni putnički promet na graničnom prijelazu Bajakovo koji je uobičajen u ovo doba godine, kada su turski državljani u tranzitu našim područjem radi odlaska na godišnje odmore.

07.07.2005. | Pisane vijesti

NOVA EMISIJA DRŽAVNIH EUROOBVEZNICA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUHrvatska Vlada sutra bi trebala donijeti odluku o novom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu vrijednih 350 milijuna eura u kunama (oko 2,55 milijardi kuna), potvrdili su danas iz Ministarstva financija.

Ministarstvo je s Erste & Steiermärkische Bank d.d. (ESB) ugovorilo aranžiranje izdanja obveznica koje dospjevaju 2015.

ESB će biti vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja, suvodeći aranžer je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., dok su u sindikat banaka pozvane sve ugledne domaće banke, izvijestili su danas iz dviju banaka.

Knjiga upisa je otvorena danas, 7. srpnja 2005., zatvara se u srijedu, 13. srpnja, u 15 sati, kada će biti određena i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005, pojašnjava se.

Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije Republike Hrvatske preko kotacije EuroSwap-a te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja 2005.

Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate.

Obveznice će biti uključene u usluge Depozitorija te Prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a kotirat će u najvišim kotacijama hrvatskih burzi - Službenom tržištu Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze.

Ovo izdanje po svojim karakteristikama nudi hrvatskom tržištu kapitala još jedan 'benchmark' i popunjava krivulju prinosa državnih obveznica s valutnom klauzulom, dok Ministarstvu financija RH nudi financiranje po povoljnim uvjetima fiksiranim na duži rok, ocjenjuje se u priopćenju banaka.

Država je u ožujku ove godine izdala petogodišnje kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti 3 milijarde kuna, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti