Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1654 vijesti.
VLADA: SMANJENJE POTICAJA ZA STAMBENU ŠTEDNJU SA 25 NA 15 POSTOSvoje poticaje za stambenu štednju država će smanjiti sa 25 na 15 posto, pa će se tako za štednju od 5.000 kuna umjesto 1.250 dobivati najviše 750 kuna godišnje.

Vlada, koja je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o stambenoj štednji, omogućit će stambenim štedišama i da svoju štednju jednom godišnje sele iz štedionice u štedionicu.

Uvodi se i mogućnost međufinanciranja, što znači da više neće biti potrebno štedjeti najmanje dvije godine da bi se dobio stambeni kredit, već će ga štediše moći dobiti i ranije.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da je Vladin cilj utjecati na smanjenje kamatnih stopa u štedionicama koje su sada, kaže, veće nego kod komercijalnih banaka.

Isplata manjih poticaja stambene štednje primjenjivala bi se već za štednju uplaćenu u ovoj godini, a za koju država de facto poticaje isplaćuje u idućoj godini.

Tako bi država za poticaje već iduće godine uštedila 80 milijuna kuna.

Vlada je već ranije objasnila da se na smanjenje poticaja odlučila zbog toga što su isplaćena državna sredstva višestruko premašivala iznose koje su stambene štedionice odobrile za kredite.

Saboru je iz Banskih dvora poslan i konačni tekst zakona o šumama čija će provedba državu stajati dodatnih 5,2 milijuna kuna. Ta su sredstva potrebna za osnivanje i ustrojavanje šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora i sl.

Temeljem zakona javno poduzeće Hrvatske šume preoblikovat će se u trgovačko društvo, koje će svoju dobit dijeliti s državom i proračunima lokalnih jedinica na način da će polovica ići samom društvu, a po četvrtina državi i lokalnim jedinicama.

Vlada je odobrila da se na šumskom zemljištu u vlasništvu države, ukupne površine oko 1.700 hektara, podignu vinogradi, voćnjaci i maslinici.

Na površinama koje se nalaze u više općina Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije osnovala bi se služnost na rok od 40 godina za vinograde i voćnjake, odnosno 50 godina za maslinike.

Vlada je odobrila da danas s radom počne Carinarnica Varaždin koja pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.(Hina)

13.07.2005. | Pisane vijesti
EUROPSKA KOMISIJA POZDRAVILA PRVI HRVATSKI PEPU Bruxellesu je 12. srpnja 2005. godine održan sastanak ministara financija Europske unije i zemalja kandidata zajedno s članom Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja Jaquinom Almuniom, predstavnicima Europske središnje banke i središnjih banaka zemalja kandidata na kojem su, među ostalim, ocjenjeni Pred-pristupni ekonomski programi Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske. Na sastanku su prisustvovali mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu financija i mr. sc. Adolf Matejka vicaguverner Hrvatske narodne banke.

Pred-pristupni ekonomski program je dokument čija obveza izrade proizlazi iz statusa zemlje kandidata za EU. Hrvatske je stoga u jesen 2004. godine pripremila svoj prvi Pred-pristupni program u kojem je definirala ciljeve i osobne ekonomske politike za razdoblje 2005-2007. (vidi www.mfin.hr/str/102/) Nakon što je PEP predan Europskoj komisiji, EK i Europska središnja banka pripremile su komentare i preporuke koji su predstavljeni na zajedničkom ministarskom sastanku 12. srpnja 2005.

Europska komisija je pozdravila hrvatski PEP, posebno u svjetlu činjenice da se radi o prvom ovakvom dokumentu. EK je pozdravila već učinjene napore u fiskalnoj konsolidaciji i preporučila Hrvatskoj da ustraje u uvođenju ekonomske politike koja će pridonijeti smanjivanju makroekonomskih neravnoteža: proračunskog deficita, deficita na tekućem računu platne bilance i vanjskog duga. Također, EK je pozvala Hrvatsku da ustraje na strukturnim reformama kako bi osigurala putanju snažnog rasta.

"Hrvatska ekonomska politika je na dobrom tragu. Predsjedništvo je zadovoljno općim smjerom naše ekonomske politike i naporima na strukturnim reformamam koje će omogućiti kvalitetniju fiskalnu konsolidaciju", kaže mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu fiancija.

Dodatne informacije: Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela institucionalnog sustava Unije i pri izvršenju svojih obveza u velikoj je mjeri neovisna. Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u svijetu. Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama.

 

12.07.2005. | Pisane vijesti
SABOR: ZA REBALANS PRORAČUNA GLASOVALO 80 ZASTUPNIKAHrvatski je sabor u utorak navečer prihvatio Vladin prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, za koji je glasovalo 80 zastupnika, a usprotivilo mu se njih 41. Rebalansom su planirani proračunski prihodi smanjeni za 786 milijuna kuna, pa u konačnici iznose 85,5 milijarda kuna.

Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodijeljeno nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima će se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u konačnici znači razliku od 15-ak milijuna kuna.

Najviše proračunskog novca u preraspodjeli će otići na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i plaće (346,4 milijuna kuna).

Stambenu štednju država će poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomoć za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada građanima (za 111
milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd.

Proračunski je deficit s planiranih 3,7 povećan na 4,2 posto BDP-a.

Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)

11.07.2005. | Pisane vijesti
OBAVIJEST O PREKIDU TERETNOG PROMETA NA CARINSKOJ ISPOSTAVI TOVARNIK ZBOG RADOVA OD 11. DO 31. SRPNJA 2005.Ovim obavještavamo javnost da zbog izvođenja radova na graničnom prijelazu Šid (Srbija i Crna Gora) u periodu od 11. do 31.srpnja 2005. godine, obustaviti će se promet teretnih motornih vozila preko navedenog graničnog prijelaza. Zbog navedenog molimo da se koriste alternativni najbliži granični prijelazi Bajakovo i Ilok.10.07.2005. | Pisane vijesti
VLADA: TURIZMU 10-POSTOTNA STOPA PDV-AOd početka slijedeće godine po sniženoj, 10 postotnoj stopi plaćat će se PDV na usluge smještaja i na agencijske provizije, predviđaju izmjene Zakona o PDV-u koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.

Time se, ističe ministar financija Ivan Šuker, izjednačuju porezne stope za domaće i strane turiste, te domaće i strane agencije.

Naime, do sada je vrijedila nulta stopa PDV-a na usluge organiziranog boravka inozemnih turista, dok su domaći turisti plaćali 22-postotnu stopu PDV-a.

Prihvati li Sabor Vladin prijedlog, od početka iduće godine usluge smještaja ili smještaj s doručkom, polupansionom ili punim pansionom u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za te usluge oporezivat će se po stopi od 10 posto.

Procjena je da će proračun zbog oporezivanja turizma po nižoj stopi u idućoj godini izgubiti oko sto milijuna kuna.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, no, odredbe o olakšicama koje se brišu u tom Zakonu unijela je u posebne zakone - o slobodnim zonama, o područjima posebne skrbi, o brdsko-planinskim područjima i Gradu Vukovaru, pa će korisnici i područja na koja se odnose imati iste olakšice kao i sada.

U saborsku je proceduru upućen i prijedlog zakona o humanitarnom razminiranju, kojim se uz ostalo predviđa da poslove razminiranja mogu obavljati ovlaštene pravne i fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Zakonom se uvodi i zanimanje pirotečnikih nadglednika koji bi svakodnevno nadgledali radove i najmanje svaka tri dana kontrolirali obavljanje radove. Samo bi njihovo zapošljavanje u Hrvatskom centru za razminiranje koštalo 9,6 milijuna kuna godišnje.

Pravo na starosnu mirovinu pirotehničari bi imali bez obzira na životnu dob kada skupe 30 godina staža, od čega najmanje 10 na razminiranju.(Hina)

07.07.2005. | Pisane vijesti
PROMET PUTNIKA I ROBA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA ODVIJA SE UOBIČAJENO I BEZ ZASTOJA UNATOČ ŠTRAJKU UPOZORENJA CARINSKOG SINDIKATAMinistarstvo financija, Carinska uprava poduzimali su tijekom dana sve zakonom propisane mjere i radnje vezane uz osiguranje carinskog postupka kako štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske ne bi utjecao na neometano odvijanje putničkog i robnog prometa na svim graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama. Prema posljednjim saznanjima promet putnika i roba na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama odvija se uobičajeno i bez zastoja.

Također, rad je organiziran na način da se promet putnika i roba odvija bez zastoja, a poduzete su i sve potrebne mjere kako bi se robno carinjenje odvijalo neometano.

Na graničnim prijelazima prema Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na jugu Hrvatske promet putnika i roba odvija se uobičajenim tempom za ovo doba godine.

Na graničnom prijelazu Bregana pojačan je putnički promet što se i očekivalo za početak turističkog vala koji bi trebao uslijediti tijekom vikenda. Ovim još jednom skrećemo pozornost kako je na tom graničnom prijelazu ionako već neko vrijeme otežan robni carinski postupak na lazu u Hrvatsku zbog izvođenja građevinskih radova, o čemu je javnost već izvješćena.

Također, povećan je izlazni putnički promet na graničnom prijelazu Bajakovo koji je uobičajen u ovo doba godine, kada su turski državljani u tranzitu našim područjem radi odlaska na godišnje odmore.

07.07.2005. | Pisane vijesti
NOVA EMISIJA DRŽAVNIH EUROOBVEZNICA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUHrvatska Vlada sutra bi trebala donijeti odluku o novom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu vrijednih 350 milijuna eura u kunama (oko 2,55 milijardi kuna), potvrdili su danas iz Ministarstva financija.

Ministarstvo je s Erste & Steiermärkische Bank d.d. (ESB) ugovorilo aranžiranje izdanja obveznica koje dospjevaju 2015.

ESB će biti vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja, suvodeći aranžer je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., dok su u sindikat banaka pozvane sve ugledne domaće banke, izvijestili su danas iz dviju banaka.

Knjiga upisa je otvorena danas, 7. srpnja 2005., zatvara se u srijedu, 13. srpnja, u 15 sati, kada će biti određena i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005, pojašnjava se.

Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije Republike Hrvatske preko kotacije EuroSwap-a te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja 2005.

Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate.

Obveznice će biti uključene u usluge Depozitorija te Prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a kotirat će u najvišim kotacijama hrvatskih burzi - Službenom tržištu Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze.

Ovo izdanje po svojim karakteristikama nudi hrvatskom tržištu kapitala još jedan 'benchmark' i popunjava krivulju prinosa državnih obveznica s valutnom klauzulom, dok Ministarstvu financija RH nudi financiranje po povoljnim uvjetima fiksiranim na duži rok, ocjenjuje se u priopćenju banaka.

Država je u ožujku ove godine izdala petogodišnje kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti 3 milijarde kuna, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA, CARINSKA UPRAVA POZVALI CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE NA SUZDRŽAVANJE OD NAJAVLJENOG ŠTRAJKA UPOZORENJA\r\nPODUZIMAJU SE SVE MJERE ZA NEOMETANO ODVIJANJE PROMETA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA U SLUČAJU ŠTRAJKAVezano za najavljeni štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske za 08. srpnja 2005. godine (petak) u trajanju od 8 do 22 sata na cijelom carinskom području Republike Hrvatske - na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama gdje se vrši carinjenje robe - priopćujemo slijedeće: Ministarstvo financija, Carinska uprava poduzima sve zakonom propisane mjere i radnje kako najavljeni štrajk upozorenja ne bi utjecao na neometano odvijanje u putničkom i robnom prometu na svim graničnim prijelazima i robnim ispostavama.

Što se tiče zahtjeva Carinskog sindikata Hrvatske o povećanju plaća i njenog usklađivanja s prosječnim rastom troškova života za sve službenike i namještenike Carinske uprave, najmanje u iznosu od 20%, što je bilo predmetom postupka mirenja u kolektivnom radnom sporu nastalom između Carinskog sindikata Hrvatske i Vlade RH dana 27. lipnja i 04. srpnja 2005. godine, a koji postupak mirenja nije uspješno okončan, takve zahtjeve u ovom trenutku nije moguće ispuniti i to iz razloga što za takvo povećanje plaća nisu osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005. godinu.

Ilustracije radi, navodi se, da je isplaćena plaća za 6. mjesec 2005. godine cariniku sa srednjom stručnom spremom i 20 godina radnog staža, koji radi na graničnom prijelazu, u neto iznosu od 5.676,00 kn, a u Carinskoj upravi najviše izvršitelja upravo čine carinici sa SSS koji rade na graničnom prijelazu (preko 50% zaposlenih u Carinskoj upravi).

Stoga ovim putem apeliramo na predsjedništvo Carinskog sindikata Hrvatske da se radi zaštite interesa Republike Hrvatske i to kako zbog turističke sezone koja je u tijeku, tako i zbog zaštite gospodarstva Republike Hrvatske, suzdrži od najavljenog štrajka upozorenja.

Danas je s predstavnicima Carinskog sindikata Hrvatske održan sastanak, na temu daljnjeg poboljšanja uvjeta rada carinskih službenika, te su isti izviješćeni da će u proceduru donošenja prema Vladi RH biti upućena i Uredba o radnim mjestima ovlaštenih carinskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, s prijedlogom da bi se ista primjenjivala od 10. mjeseca 2005. godine.

Također ističemo, da je Ministarstvo financija Carinska uprava bilo i ostalo otvoreno za suradnju, kako sa Carinskim sindikatom Hrvatske, tako i sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika na poboljšanju uvjeta rada svih službenika i namještenika Carinske uprave. Tijekom dosadašnjih sastanaka s CSH-om uvijek je isticano moguće rješavanje problematike plaća carinika u sklopu donošenja politike plaća za sve državne službenike i namještenike.

06.07.2005. | Pisane vijesti
SABOR: PUNA POTPORA UVOčENJU MARKICA NA KAVUSvi saborski klubovi podržali su danas Vladin prijedlog da se Zakonom o posebnom porezu na kavu uvedu markice na proizvode od kave, uz naglasak na potrebu jačeg carinskog nadzora pri uvozu kave te uvođenje strožih kazni za šverc kave. Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić izvijestila je da Hrvatska godišnje uvozi oko 19 tisuća tona sirove kave, a proizvodi se tek osam tisuća tona, iako se procjenjuje da bi se količina proizvedene kave trebala kretati oko 15 tisuća tona.

Iz te razlike, kazala je, da se iščitati da značajan dio prometa kavom završava u 'sivoj zoni', odnosno u švercu koji, zbog utaje poreza, za posljedicu ima oko 70 milijuna kuna godišnjeg manjka u državnom proračunu.

Saborski klubovi suglasni su da, nakon duhanskih proizvoda, alkohola i brašna, i kava dobije markice Ministarstva financija, ali
upozoravaju na nužnost jačeg nadzora, kako uvoza, tako i proizvodnje kave.

Dragica Zgrebec najavila je dva SDP-ova amandmana - po prvom bi se proizvođače obvezalo da vode evidencije o količini uvezene, uskladištene i proizvedene (pržene) kave, a drugi predviđa povećanje početne prekršajne kazne s deset na 50 tisuća kuna (maksimalna je 400 tisuća).

Da je potrebno povećati kazne smatra i Dragutin Lesar (HNS/PGS), koji ističe da prekršajni sudovi u pravilu izriču minimalne kazne.

"Po ovim kaznama isplati se švercati", rekao je.

Doroteja Pešić Bukovac (IDS) predlaže, pak, da se kazne specificiraju po količini švercane kave, odnosno da kazna ovisi o 'tonaži'.

Kao glavnog krivca za uznapredovali šverc kavom smatra loše organiziranu, a, kako kaže, u nekim slučajevima i korumpiranu carinsku kontrolu. "Možda bi trebalo uvesti markice za sve proizvode pa nam carinska kontrola ne bi ni trebala", kazala je IDS-ova zastupnica.

I HSP-ovac Tonči Tadić smatra da je loša carinska kontrola glavni razlog gomilanju švercane kave na hrvatskom tržištu, te predlaže da se kava, radi bolje kontrole, može uvoziti samo na nekim, za to osposobljenim graničnim prijelazima.

Krunoslav Markovinović (HDZ), uz bezrezervnu potporu zakonu, predlaže i da se razmotri uvođenje markica na jeftinu tekstilnu robu iz Kine i Indije, koja, upozorava, uništava domaću tekstilnu industriju.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti
VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNAProračunski prihodi bit će manji za 786 milijuna kuna nego je bilo planirano pa će iznositi 85,5 milijarda kuna, predviđa se rebalansom ovogodišnjega državnog proračuna, prijedlog kojega je Vlada sa zatvorene popodnevne sjednice poslala Hrvatskom saboru. Visina rashoda ostat će gotovo u dosadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da će se na troškovnim stavkama prerasporediti nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim će se stavkama uštedjeti milijarda i šest milijuna kuna, a na drugima potrošiti još milijarda i 19 milijuna kuna, što je razlika od 13 milijuna kuna.

Smanjenje proračunskih prihoda ministar financija Ivan Šuker objašnjava povećanjem proračunskog manjka s prvotno planiranih 3,7 na 4,2 posto BDP-a.

Novi se proračunski prihodi temelje na realnom gospodarskom rastu od 3,7 posto, kao i na do sada ostvarenim prihodima, odnosno na lošijoj naplati PDV-a i trošarina. Od tih prihoda ubiremo više nego prošle godine, ali ne kako je bilo planirano projekcijama temeljenim na 2004., pa smo se odlučili za konzervativniji pristup kako potkraj godine ne bismo zapali u teškoće, kazao je ministar Šuker.

U troškovnoj preraspodjeli najviše će proračunskog novca otići na mirovine (dodatnih 340 milijuna za civilne i 129,4 milijuna za braniteljske mirovine) te za plaće (dodatnih 346,4 milijuna kuna). Ministar financija navodi da su troškovi za plaće i mirovine u usporedbi s 2003. ukupno veći za 4,4 milijarde kuna.

Stambenu štednju država će rebalansom poduprijeti s još 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećat će se za 60 milijuna, dodatni rodiljni dopusti za 38,7 milijuna, te trajna prava hrvatskih branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno, rebalans predviđa smanjenje troškova za nabavu nefinancijske imovine (za 295,9 milijuna kuna), materijalnih troškova (za 223 milijuna), pomoći za inozemstvo i unutar opće države (za 149,8 milijuna), raznih naknada građanima (za 111 milijuna), subvencija (za 84,5 milijuna); financijski će se rashodi smanjiti za 74 milijuna, ostali rashodi za 59,1 milijuna te donacije i kapitalne pomoći za 9,1 milijuna kuna.

Ministar financija najavio je da će Vlada već ovaj tjedan predložiti izmjene Zakona o poticanju stambene štednje, kojima bi se državni poticaji smanjili sa sadašnjih 25 na 15 posto. Objasnio je to podatcima da je u proteklih osam godina država za te poticaje izdvojila 1,08 milijarda kuna, a štedionice su odobrile 350 milijuna kuna zajmova, što je gotovo tri puta manje.

Izmijenit će se i Akcijski plan zapošljavanja koji nije dao očekivane rezultate. U dvije i pol godine država je za to izdvojila više od 800 milijuna kuna, a umjesto da se smanjuje novčana se svota za nezaposlene povećava, kazao je ministar Šuker.(Hina)

 

04.07.2005. | Pisane vijesti