Vijesti
Riječ je o novim mjerama, ali i pogodnostima za štediše. Izrada izmjena Zakona o stambenoj štednji, koja je u tijeku u suradnji sa stambenim štedionicama, trebala bi biti završena ovoga ljeta.
Zakonskim izmjenama prethodila je analiza sustava stambene štednje, koju je napravilo Ministarstvo financija, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama.
Analiza je, među ostalim, pokazala da je od 1998. do 2004. godine zajedno s državno poticajnim sredstvima stambenim štedionicama isplaćeno 1,081 milijarda kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita. To je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja.
Glavna novost koju bi trebala donijeti zakonska izmjena, napominju iz Ministarstva, je uvođenje sustava međufinanciranja. To znači da neće biti potrebno štedjeti dvije godine da bi se steklo pravo na stambeni kredit, čime se potiče konkurencija između stambenih štedionica koja bi u konačnici trebala dovesti do mogućeg smanjenja kamata.
Zakonske izmjene trebale bi donijeti i mogućnost prijenosa štednih uloga iz jedne štedionice u drugu.
Dakle, smatraju u Ministarstvu financija, nema nikakvog razloga da s izmjenama Zakona o stambenoj štednji stambene štedionice ne počnu konkurirati bankama s nižom kamatnom stopom na stambene kredite.
Do sada je prosječan odobreni kredit iznosio samo 6.700 eura.
Izmjenama zakona omogućuje se međufinanciranje npr. kredita za cjelokupnu svotu vrijednosti stana ako su za to stečeni uvjeti.
Izmjenama zakona o stambenoj štednji poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto računato na osnovicu od 5.000 kuna.
U Hrvatskoj ima trenutačno 400 tisuća stambenih štediša i četiri stambene štedionice. Do sada je prosječni štediša godišnje imao samo 3.660 kuna na računu i zato dobiva prosječno državna poticajna sredstva od 915 kuna. To znači da bi nakon izmjena zakona prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego dosada, a da bi prosječno smanjenje poticaja iznosilo oko 20 posto.
S druge strane izmjene zakona trebale bi donijeti uštede proračunu u ovoj godini od oko 80 milijuna kuna.
Važno je istaknuti, navode iz Ministarstva financija, da bi i nadalje ostalo pravo raspolaganja uštedom nakon pete godine štednje bez zaključivanja ugovora o stambenom kreditu, a DPS-ovi se neće morati vraćati kao i do sada.(Hina)
19.06.2005. | Pisane vijestiPlanirani rebalans i paket mjera danas je, pak, raspravio vrh HDZ-a i vrh Vlade, a na brifingu za novinare u Ministarstvu financija predstavili su ga čelnici tog resora.
Planiranim rebalansom proračuna predviđa se smanjiti materijalne rashode za 437 milijuna kuna, kod subvencija se planira uštedjeti oko 140 milijuna kuna, a ostale pomoći i subvencije smanjiti za oko 400 milijuna kuna.
Tako ušteđenih oko milijadu kuna, tumače u resoru financija, preraspodjelilo bi se u korist izdataka za mirovine u iznosu od oko 470 milijuna kuna, iznos sredstava za plaće povećao bi se za 313 milijuna kuna, ostale naknade povećale bi se za oko 120 milijuna, a rashodi za poticanu stambenu štednju za oko 80 milijuna kuna.
Iz Ministarstva također ističu da, s obzirom na prihodnu stranu proračuna i poboljšanu naplatu posljednjih mjeseci, neće biti potrebe za uvođenjem novih poreza ili povećanjem postojećih.
Razmišlja se jedino o ukidanju nulte stope PDV-a za organizirani dolazak stranih turista. Vjerojatno bi se umjesto nulte stope za to išlo na diferenciranu stopu, koja bi vrijedila od početka iduće godine, najavljuju iz Ministarstva.
Paket mjera koje bi trebale dati dugoročne rezultate i o kojima će hrvatsko izaslanstvo, koje će voditi ministar Ivan Šuker, pregovarati s MMF-om, odnosi se na izmjene nekoliko zakona - o zdravstvenom osiguranju, o poticanoj stambenoj štednji, o državnim potporama, na izmjene Akcijskog plana o zapošljavanju, te na mirovine, odnosno metodologiju za indeksaciju mirovina, o čemu će se razgovarati s umirovljenicima.
Za promjenu formule za indeksaciju mirovina nije definiran nikakav rok, jer je to, kažu u Ministarstvu, stvar pregovora s
umirovljenicima.
U Ministarstvu financija ističu da razmišljaju o uvođenju imovinske kartice, jer je bez nje nemoguće doći do imovinskog cenzusa, a on bi trebao biti osnova za sve socijalne naknade.
Imamo već 90 posto rješenja za uvođenje kartica, a osnovni je problem kako rješiti pitanje dosadašnjeg razdoblja, odnosno unatrag, jer to, napominju u Ministarstvu, može biti razlog političkih prepucavanja.
Stoga u resoru financija ističu kako oko imovinskih kartica treba postići politički konsenzus. Već se tri, četiri godine priča o imovinskim karticama, ali dok nema političke volje, nema ni kartica, naglašavaju u Ministarstvu.(Hina)
17.06.2005. | Pisane vijestiDomaćin skupa je Svjetska banka, a potporu su mu dali Europska komisija, Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu i predstavnici drugih međunarodnih financijskih institucija.
Direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anand K. Seth vjeruje kako razmatranje dosadašnjih postignuća i razmjena iskustava, te rad na budućim aktivnostima u partnerskim odnosima mogu dalje poboljšati dobrobit ljudi u zemljama regije, te osigurati rast i poboljšanje životnog standarda.
Države regije 2001. pokrenule su prvi Program olakšavanja trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi (TTFSE), a u njega su uključene Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Srbija i Crna Gora.
Tim su programom postignuti već zamijetni rezultati, npr. skraćivanjem vremena na 30 graničnih prijelaza i terminala u državama regije samo u 2004. ušteđeno je oko 64 milijuna dolara, vrijeme potrebno za carinske formalnosti skraćeno je za 63 posto, a za prelazak granice za 80 posto, itd.
Prvi je TTFSE, s financijskim planom od ukupno oko 120 milijuna dolara, već završen u tri zemlje, među kojima i u Hrvatskoj.
U okviru njega u Hrvatsku je uloženo 22 milijuna dolara, od čega je zajam Svjetske banke iznosio 13,9 milijuna, darovnica vlade SAD-a 1,9 milijuna, a 6,2 milijuna su osigurana iz državnog proračuna, istaknuo je ministar Šuker.
U okviru projekta provedene su institucionalne reforme carinske procedure, informatizacija Carinske uprave, a 11,5 milijuna dolara utrošeno je za gradnju četiri granična prijelaza (Slavonski Brod, Gunja, Maljevac i Šamac).
Konzultant u Svjetskoj banci Vladimir Skenderović ističe kako je većina zemalja iskazala interes i za drugi dio programa koji se priprema. TTFSE II bio bi usredotočen na međugraničnu suradnju između zemalja, uklanjanje uskih grla na koridorima, i sl. istaknuo je Skenderović.
Novi programi, kako je naglašeno, bili bi usmjereni na glavne regionalne prometne pravce dogovorene između EU i susjednih zemalja, a i današnja rasprava treba poslužiti da se regija jugoistočne Europe približi programu pridruživanja EU u sektoru trgovine i transporta.(Hina)
16.06.2005. | Pisane vijestiTakođer je naglasio da se sve obveze iz državnog proračuna podmiruju na vrijeme. Pozitivan trend rasta u drugom kvartalu zbrojen sa stagnacijom rasta prihoda u prvom tromjesečju, pokazuje stopu rasta proračunskih prihoda od 6,5 posto, usporede li se prva dva kvartala ove s istim razdobljem prošle godine, naveo je Šuker.
Najveći porast, rekao je, ostvaruju porezni prihodi koji rastu po stopi od 11,3 posto. Pritom je istaknuo prihode od PDV-a koji su u drugom tromjesečju porasli za 9,4 posto, od poreza na dobit za 37,1 posto i trošarina kojih je naplaćeno 4,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Bilježe se, kaže Šuker, i vrlo dobri rezultati u prikupljanju doprinosa koji rastu za 6 posto na godišnjoj razini.
Svi ovi podaci, ističe ministar financija, ukazuju na uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda. To se posebice, kaže, odnosi na naplatu trošarina, kao rezultat uspostave posebne službe pri Carinskoj upravi.
Komentirajući neke javne ocjene o pojavi rastuće nelikvidnosti, Šuker je ustvrdio da je nelikvidnost danas smanjena u odnosu na kraj 2003. godine, kada je bilo 21.829 insolventnih pravnih osoba s ukupnim iznosom dugovanja od 12,8 milijardi kuna pri čemu je u insolventnim tvrtkama bilo više od 33 tisuće zaposlenih.
Krajem svibnja ove godine, naveo je Šuker, insolventnih je bilo 19.800 pravnih osoba, sa 32 tisuće zaposlenih, a njihov ukupni dug iznosi 10,6 milijardi kuna.(Hina)
14.06.2005. | Pisane vijestiStrategija, prihvaćanje koje je predviđeno za današnju sjednicu Vlade, predviđa uspostavu PIFC-a pri ministarstvima i tijelima državne uprave, najavio je na konferenciji za novinare ministar financija Ivan Šuker.
Sustav, razvijen u suradnji sa stručnjacima programa CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization - Pomoć Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji), predviđa izravnu odgovornost tih službi čelnicima proračunskih korisnika (ministrima i dr.), a zadaća im je davanje mišljenja o poboljšanju i unaprjeđenju poslovanja te o postizanju učinkovitog i ekonomičnog trošenja sredstava.
Treći dio sustava je Središnja harmonizacijska jedinica pri Ministarstvu financija, zadužena za uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola u svim tijelima državne uprave te za izobrazbu kadrova.
Po riječima ministra Šukera, do kraja ove godine očekuje se donošenje Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola koji će biti normativna podloga za razvoj sustava.
Osnovna poteškoća u uvođenju sustava, po njegovim riječima, je nedostatak stručnjaka odnosno unutarnjih revizora, ali u tijeku je njihova izobrazba koju je 80 kandidata već gotovo završilo, a 20 će se uključiti do kraja godine, dok je za 2006. planirana izobrazba još 100 revizora.
Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Linzbauer, uspostavu PIFC-a preporučuje Europska komisija koja u jednoj od svojih preporuka naglašava važnost funkcioniranja nezavisnih unutarnjih revizija u javnoj upravi. Isto tako, dodaje, PIFC je važan i za mogućnost korištenja sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije PHARE, ISPA i SAPARD.(Hina)
STRATEGIJA RAZVOJA UNUTARNJE FINANCIJSKE KONTROLE U
JAVNOM SEKTORU (PIFC) U REPUBLICI HRVATSKOJ
Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju razvoja PIFC-a 2. rujna 2004. Na temelju dosadašnjeg iskustva i zahtjeva EK sačinjen je novi dokument o Strategiji razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru.
Svrha je dokumenta da se javnost upozna sa sadašnjim stanjem o unutarnjoj financijskoj kontroli u Republici Hrvatskoj te o njenoj razvojnoj ulozi. Strategija će se mijenjati i nadopunjavati kontinuirano u skladu s postavljenim ciljevima.
Sukladno zahtjevima EK u Strategiji je opisano stanje i slabosti te razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola. Ovaj sustav uspostavljen od čelnika svakog proračunskog korisnika služi kontroliranju, revidiranju i izvještavanju o korištenju sredstava (domaćih i stranih). Dobro uspostavljen sustav unutarnjih financijskih kontrola osigurava učinkovito upravljanje i kontrolu nad javnim sredstvima.
Sustav PIFC-a sastoji se od:
- unutarnje revizije
- financijskog upravljanja i unutarnje kontrole (FMC)
- Središnje harmonizacijske jedinice (Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole) u Ministarstvu financija
- Unutarnja revizija neovisna je i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja rukovodstvu s ciljem poboljšanja i unapređenja poslovanja organizacije kako u cjelini tako i u pojedinim poslovnim procesima.
- Financijsko upravljanje i unutarnja kontrola predstavljaju skup pravila uspostavljen od čelnika svake institucije s ciljem postizanja učinkovitog djelotvornog i ekonomičnog korištenja sredstava. Provodi se kroz sustave prethodnih i naknadnih kontrola, računovodstvene funkcije i funkcije financijskog izvještavanja te pisanih procedura svih poslovnih procesa.
- Središnja harmonizacijska jedinica zadužena je za uspostavljanje sustava unutarnjih financijskih kontrola u svim tijelima državne uprave te za izobrazbu kadrova za obavljanje ovih poslova.
Potrebno je da razvija metodologiju, sastavlja smjernice, pravilnike, priručnike i upute za uspostavu i koordinaciju sustava u svim ministarstvima / TDU.
- Osnovni zadaci naznačeni u Strategiji jesu:
- donošenje Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u RH do konca 2005.
- donošenje pravilnika i priručnika te njihova dopuna tijekom 2005. i nadalje kako u dijelu unutarnje revizije tako i sustava unutarnjih financijskih kontrola
- nastaviti s programom izobrazbe unutarnjih revizora od kojih je 80 već gotovo završilo izobrazbu, a 20 će se u izobrazbu uključiti do konca 2005.
- U 2006. predviđa se izobrazbom obuhvatiti još 100-tinjak unutarnjih revizora što na lokalnim ili na državnoj razini. Stoga je potrebno sačiniti program edukacije za 2006. zajedno s drugim ministarstvima i drugim TDU.
- Za sada su izobrazbom obuhvaćeni državni službenici iz gotovo svih ministarstava, tri izvanproračunska zavoda, te pojedinih drugih TDU.
- Za uspostavljanje unutarnjih kontrola u svakom ministarstvu/TDU potrebno je odrediti za to nadležnu osobu te uputiti zaposlenike na izobrazbu kako bi se uspostavile i ojačale prethodne kontrole, a time smanjila potreba za naknadnim kontrolama.
- Potrebno je uspostaviti kontrolno okruženje i unutarnju reviziju za sredstva odnosno fondove Europske unije, jer bez toga neće biti moguće ostvariti sredstva, budući da su to osnovni preduvjeti koje postavlja Europska komisija.
- Sve dosada činjeno jest učinjeno zajedno sa stručnjacima Projekta CARDS 2002., a u okviru Projekta CARDS 2004. predviđa se nastavak, odnosno daljnji razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u Republici Hrvatskoj te uspostavljanje sustava na lokalnim razinama.
- Sve to potrebno je normativno odrediti Zakonom o PIFC-u koji je u pripremi, a isto tako potrebno je do konca 2005. ustrojiti Vijeće za unutarnju reviziju, kao savjetodavno tijelo Središnje harmonizacijske jedinice, koje će pomoći u uspostavljanju PIFC-a u Republici Hrvatskoj i raspravljati o značajnim stvarima na tom području.
- O svim učinjenim poslovima tijekom godine Središnja harmonizacijska jedinica dužna je jednom godišnje izvještavati Vladu Republike Hrvatske.
- Potrebno je razviti svijest čelnika o potrebi uspostave ovog sustava s ciljem što boljeg upravljanja i korištenja financijskim sredstvima te ostvarenja ciljeva i poboljšanja poslovanja svih onih koji koriste javna sredstva.
14.06.2005. | Pisane vijesti"Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka odbacuju tvrdnje iznijete u današnjem "Nacionalu" vezane uz stanje javnih financija i djelokrug središnje banke.
Potpuno je netočna informacija da je prije tri tjedna uslijedila blokada Državne riznice zbog navodnog dospijeća 350 milijuna eura inozemnog kredita. Do navodnog dospijeća nije došlo, niti se Ministarstvo financija zbog njega zadužilo tajnim izdavanjem obveznica na tržištu novca u Austriji.
Republika Hrvatska uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug, a sva plaćanja iz proračuna odvijaju se sukladno zakonski određenim prioritetima.
Sve ostale ocjene i tvrdnje iznjete u tekstu, a vezane uz javne financije i monetarnu politiku, također odbacujemo kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne."
Ivan Šuker dr. Željko Rohatinski
MINISTAR FINANCIJA GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE
Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić izvijestila je da je fiskalna politika u prošloj godini napravila veliki korak u ostvarenju osnovnog cilja - usporen je rast vanjskog duga koji je u 2003. porastao za 15,5 posto BDP-a, a lani za 4,5 posto.
Deficit platne bilance smanjen je s 6,8 posto BDP-a u 2003. na 4,7 posto u 2004., a deficit državnog proračuna s 3,8 posto BDP-a na lanjskih 2,9 posto.
Državne financije više su zaduživanje države usmjerile na domaći sektor, čime je povećana likvidnost države, smanjen je primarni deficit i povećana državna štednja, odnosno tekući višak povećan je s 1 posto BDP-a u 2003. na 2,1 posto (za oko četiri milijarde kuna) u 2004., kaže Dalić.
Ukupni prihodi lanjskog proračuna ostvareni su na razini od 80,7 milijardi kuna, ili 7,7 posto više nego u 2003.
Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosi od 80,4 milijardi kuna, a u strukturi tih prihoda najznačajniji su prihodi od poreza, koji čine 58,2 posto ukupnih prihoda poslovanja, a slijede ih prihodi od doprinosa (36,6 posto), dok se ostatak odnosi na pomoći, prihode od imovine, administrativnih pristojbi, prihode po posebnim propisima te ostale prihode.
Ukupni rashodi poslovanja, pak, utvrđeni su u iznosi od 83,204 milijarde kuna, odnosno uvećani su za 1,945 milijardi u odnosu na rebalansom utvrđeni plan lanjskog proračuna.
Najveći dio tog uvećanja odnosi se na trošak restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, a ostatak na povećanje plaća, doprinosa i
sredstava za naknade zaposlenima, na programe poticanja zapošljavanja i razvoja trgovačkih društava, itd.
O prijedlogu obračuna lanjskog proračuna raspravljaju saborski klubovi.(Hina)
09.06.2005. | Pisane vijestiUvođenje markica na kavu Vlada predlaže novim zakonom o posebnom porezu na kavu kojeg je uputila u hitnu saborsku proceduru.
Markicama se, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, želi spriječiti krijumčarenje i srediti stanje na tržištu kave.
Naime, u 2003. uvezeno je 19 tisuća tona sirove kave, od koje se moglo dobiti oko 15 tisuća tona pržene, a na hrvatskom je tržištu prodano oko 7.400 tona, što znači da je na sivom tržištu završilo oko 6,5 tisuća tona kave.
Procjenjuje se da je proračun tako izgubio oko 70 milijuna kuna.
Ministar tvrdi da je već sama najava uvođenja markica potaknula sređivanje stanja na tržištu kave - prihodi od trošarina na kavu u prvih pet mjeseci za 18 posto su veći nego u isto vrijeme lani.
Vlada je Saboru poslala konačan prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje daleko veću ulogu u ovršnom postupku daju javnim bilježnicima, predviđaju vođenje očevidnika o nekretninama i pokretninama koje se prodaju, a čija je vrijednost veća od 50 tisuća kuna, itd.
Cilj je izmjena ubrzati i pojednostaviti postupke ovrhe, rasteretiti sudove oko nespornih predmeta, itd.
Vlada je pristala jamčiti za rekonstrukciju županijske bolnice u Koprivnici.
Projekt ukupno vrijedan 75 milijuna kuna, financirao bi se zajmom Zagrebačke banke, a uz državu (na iznos od 64 milijuna kuna) za njega bi jamčila i Koprivničko-križevačka županija.
Jamstvo se, kaže ministar financija, daje po posve novom modelu i ne tereti državni proračun, nego dodatna sredstva županije namijenjena decentraliziranim poslovima u zdravstvu od 2007. do 2016.
Vlada na otvorenom dijelu sjednice nije odlučivala o sazivanju konstituirajućih sjednica županijskih i Skupštine Grada Zagreba - iako je bila na dnevnom redu, ta je točka 'preskočena' bez objašnjenja.
Prema dostavljenim materijalima, zagrebačka skupština trebala se konstituirati 14. lipnja, a ostalih županija 9. lipnja.(Hina)
01.06.2005. | Pisane vijesti"Sadašnji gospodarski razvoj Hrvatske pokazuje da mi relativno brzo možemo dostići razinu koja je uobičajena u razvijenim zemljama Europe, jer je Hrvatska posljednih godina pokazala da je jedna od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija", kazala je na prezentaciji državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić. Tu su ocjenu svojim izlaganjima i prezentiranjem konkretnih podataka potkrijepili i viceguverner Narodne banke Hrvatske Boris Vujčić, predstavnik INA-e Stevo Kolundžić, predsjednik Upravnog odbora Privredne banke Zagreb Božo Prka, te Ljerka Puljić, predstavnica hrvatskog "Agrokora", koji je zahvaljujući ekspanziji prošlih godina - u ovom trenutku - postao regionalni lider, koji obuhvaća tržište od čak 30 milijuna stanovnika.
"Prezentacija Republike Hrvatske znači puno, jer je privukla puno ljudi iz cijeloga svijeta i dobro će odjeknuti među investitorima. Pokazan je uspjeh hrvatskog gospodarskog sustava, pa se treba nadati da će se to ubrzo osjetiti i u poslovanju hrvatskih firmi i njihovim kontaktima s potencijalnim investitorima", kazao je novinarima Chris Cviić, predstavnik EBRD-a koji je vodio hrvatsku prezentaciju.
I Narodna banka Hrvatske, kako je kazao viceguverner Vujčić, u usporedbi s drugima iz regije, na vodećem je mjestu. "Godišnja Skupština EBRD-a prilika je da se starim i novim investitorima predstavi naša politika", kazao je on, dodajući da Hrvatska još mora unapređivati uvjete koji će u budućnosti dati veću pravnu sigurnost stranim ulagačima.
Vujčić je, također, na okruglom stolu održanom u organizaciji talijanske banke "Intesa", kazao da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura kao službene valute za pet do sedam godina. "Ukoliko postanemo kandidat za ulazak u EU 2008. godine, euro ćemo uvesti 2011. godine ili godinu kasnije, zavisno od razdoblja kandidature", naglasio je Vujčić.
Ovogodišnje zasjedanje EBRD-a, na kojem sudjeluje oko tri tisuće gostiju iz svijeta - predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i predstavnika svjetskih kompanija, te 59 državnih izaslanstava, među kojima je i hrvatsko - završava se u ponedjeljak navečer.(Hina)
22.05.2005. | Pisane vijesti