Vijesti
Prema do sada obrađenim prijavama, u gotovo 90 posto slučajeva građani trebaju dobiti povrat poreza. Povrat, naime, treba dobiti 674.287 građana, a država im ukupno treba vratiti 1,058 milijardi kuna.
Statistički podatci o do sada obrađenim prijavama pokazuju da je broj građana koji su ostvarili povrat poreza na dohodak veći za 5,1 posto, a iznos koji trebaju dobiti za povrat poreza za 17,9 posto veći nego li godinu prije.
Posljedica je to novih poreznih olakšica koje su građani mogli prijaviti u prijavama koje su podnosili za prošlu godinu (kupnja ili izgradnja ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala).
Statistički podatci o do sada obrađenim prijavama pokazuju da su poreznici početkom godine dobro procjenjivali da bi se ove godine građanima trebalo vratiti ukupno oko 1,2 milijarde kuna.
Podatci o do sada obrađenim poreznim prijavama pokazuju pak da 60.425 građana državi za porez na dohodak treba uplatiti 281,6 milijuna kuna. Po podatcima za 31. kolovoza, najviše prijava obradili su poreznici s bjelovarskog, požeškog, slavonskobrodskog područja, dok je najmanje obrađenih prijava na šibenskom području.
Tako su poreznici u Područnom uredu Bjelovar do sada obradili 98,5 posto prijava, ili njih 21.134 od zaprimljenih 21.452 prijave, u Požegi 98,2 posto prijava, ili njih 14.854 od zaprimljenih 15.126, u Slavonskom Brodu 98 posto prijava, ili njih 23.686 od zaprimljenih 24.166.
Od ukupno 20 područnih ureda manje od 90 posto prijava obrađeno je u sedam ureda, među kojima su i oni s najvećim brojem prijava.
Tako je u Zagrebu, u kojem je zaprimljeno ukupno 225.526 prijava, do sada obrađeno njih 80,9 posto, ili 182.506, u Splitu je zaprimljeno 83.883 prijave, a obrađeno njih 88,9 posto, a u Rijeci zaprimljeno 70.912 prijava, a obrađeno 89,9 posto.
Najmanje je obrađenih prijava u Područnom uredu Šibenik, gdje je od zaprimljenih 20.173 prijave, do konca kolovoza bilo obrađeno njih 15.566, ili 77,1 posto.
31.08.2004. | Pisane vijestiPovodom izjava predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimira Severa, izrečenih jučer 31. kolovoza 2004. godine i koje su prenesene u medijima, a u kojima se među ostalim navodi "olakšice koje su dosada predložene većini građana neće donijeti ništa, posebice ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 45 posto što bi samo napunilo đepove najbogatijima" radi pravilnog informiranja javnosti priopćujemo sljedeće:
Izjave Nezavisnih hrvatskih sindikata da se poreznom reformom ide na štetu skupini građana s nižim dohotkom nisu točne, a o ukidanju najviše stope poreza na dohodak od 45 posto se uopće ne razmišlja. Također, navedene izjave nisu u skladu s poreznom reformom na kojoj se još uvijek radi. Ističemo, da Radne skupine za reformu poreznog sustava provode analize poreznih prijava na dohodak i tek nakon dobivenih rezultata moći će se vidjeti prava slika stanja te donijeti određene odluke. Izrada i izmjena Zakona o porezu na dohodak, koja je dio reforme poreznog sustava, je u završnoj fazi.
Uskoro bi trebala bi biti napravljena radna verzija cjelovite porezne reforme, koja bi potom trebala biti razmotrena s Vijećem za konkurentnost i socijalnim partnerima te predstavljena javnosti. Dakle, još je prerano govoriti o detaljima porezne reforme.
Na pripremi porezne reforme rade Radne skupine za reformu poreznog sustava - radne skupine za porez na dohodak, porez na dobit, opći porezni zakon, porez na promet nekretnina, imovinski porezi i doprinosi. Osnovane su na na temelju Uredbe o načelima i unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave, a u skladu s programom Vlade Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na reformu poreznog sustava.
U Radne skupinu uključeno je oko 30 predstavnika institucija koje se bave poreznom problematikom ili mogu pridonijeti promjeni i poboljšanju poreznog sustava - Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Računovodstva i financija, Računovodstva, revizije i financija, TEB-a, Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata, te neki ugledni porezni stručnjaci.
Radne skupine pripremaju stručne podloge i analitičke parametre za izradu tekstova nacrta prijedloga poreznih propisa, a s glavnim ciljem stvaranja pravednijeg, transparentnijeg, jednostavnijeg i efikasnijeg poreznog sustava. Naime, dobro je poznato kako treba uvesti red i povećati učinkovitost poreznog sustava te ga prilagođavati poreznom sustavu Europske unije.
31.08.2004. | Pisane vijestiNa sastanku su iznjete informacije o značaju i ciljevima Pred-pristupnog ekonomskog program te definirana raspodjela poslova i vremenski rokovi za izradu PEP-a. S obzirom na zahtjeve koje je na sadržaj PEP-a postavila Europska komisija njegova izrada zahtijeva kooridinirani angažman svih ministarstava.
"PEP je prvi dokument o ekonomskoj politici koji je Europska komisija zatražila od Hrvatske u svojstvu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Komisija će ga ocijeniti, a njezini prijedlozi i ocjene bit će putokaz za daljnju prilagodbu hrvatskog gospodarstva na putu u EU", istaknula je Martina Dalić. Dodala je kako je zadatak Koordinacijskog tijela Vlade da PEP u svom sadržaju predstavi ekonomsku politiku Vlade RH i načine rješavanja problema naznačenih u AVIS-u.
S načinom izrade PEP-a i sadržajem sudionike sastanka upoznao je mr.sc. Ante Žigman, pomoćnik ministra za makroekonomske analize i prognoze.
Koordinacijsko tijelo Vlade RH zaduženo za izradu PEP-a trebalo bi dovršiti prvu verziju dokumenta do 25. listopada 2004. godine. Ministarstvo financija će voditi radne skupine, koje su uključene u izradu PEP-a, a u kojima će sudjelovati predstavnici državnih institucija i neovisni stručnjaci.
Odlukom Europskog Vijeća od 17-18. lipnja 2004. Republika Hrvatska je dobila status zemlje kandidata za pristupanje Europskoj Uniji, što ujedno predstavlja uvod u novu fazu u procesu približavanja EU. U tom smislu, Pred-pristupni ekonomski program (PEP) je individualni dokument svake zemlje kandidata koji ima za cilj definirati ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno izvesti u cilju uspješnog pridruživanja Europskoj Uniji. U tom kontekstu, PEP se može shvatiti kao preteča stabilizacijskog Programa Konvergencije i Nacionalnog izvješća o ekonomskim reformama, koje zemlje članice moraju podnositi jednom godišnje.
Prvi službeni zahtjev Hrvatskoj od strane Europske komisije za pripremu PEP-a uputio je u srpnju 2004. godine gosp. Klaus Regling, generalni direktor za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. U Zahtjevu Komisije se navodi sadržaj i struktura koje PEP treba imati te se jasno definiraju podaci koje će Hrvatska trebati dostaviti EK do početka prosinca 2004.
Šuker je istaknuo potrebu pronalaženja rješenja za taj problem, u suradnji više ministarstava. Naveo je da je tzv. apartmanizacija, osim ekološkog problema i gospodarski problem, jer je sada nemoguće kontrolirati vlasništvo nad tim nekretninama i njihovo iznajmljivanje. Šuker je također najavio početak djelovanja financijske policije od 1. siječnja 2005. Njen osnovni zadatak bit će kontrola naplate PDV-a, trošarina i naplate doprinosa. Osim toga ona će se baviti kontrolom povrata predporeza, najavio je ministar Šuker. 25.08.2004. | Pisane vijesti
Računi na manje iznose bit će plaćeni od 23. do 30. travnja, dok će za veće iznose biti izdane mjenice. Dio duga trima veledrogerijama s najvećim potraživanjima bit će podmiren mjenicama s dospijećem 02. kolovoza 2004. u skladu sa Sporazumom. Ovlaštene osobe veledrogerija mjenice će preuzeti u Ministarstvu financija 23. travnja 2004. godine. Tim isplatama dug prema veledrogerijama bit će u potpunosti podmiren.
Taj način isplate, na kraju, povoljniji je za veledrogerije jer je veći dio duga podmiren odmah, a mjenice su izdane samo za velike iznose.
21.04.2004. | Pisane vijesti
Uz ministra financija na sastanku su bili prisutni i državna tajnica Martina Dalić, pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić, načelnica u Ministarstvu financija Vlasta Hamer te veleposlanik Republike Hrvatske u Londonu Joško Paro.
Jean Lemierre je izrazio pozitivno mišljenje o cjelokupnom razvoju Hrvatske te koracima koje Hrvatska čini u smjeru pridruživanja Europskoj uniji. Također je vrlo pozitivno ocijenio cjelokupnu suradnju Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj pri čemu je naglasio činjenicu da je Hrvatska po iznosu prosječnog ulaganja po stanovniku na prvom mjestu EBRD ljestvice ulaganja od ukupno 27 zemalja u kojima je Banka aktivna. Tijekom sastanka se razgovaralo o izradi i sadržaju nove poslovne strategije EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje 2005.- 2006. koja bi trebala biti gotova i usvojena krajem ove godine. Između ostalog, razgovaralo se o investicijama u energetski sektor, brodogradnju, turizam, zaštitu okoliša te razvoj jedinica lokalne samouprave. Pored toga, EBRD je Hrvatskoj, s obzirom na njeno približavanje EU ponudila pomoć i suradnju u korištenju pred-pristupnih fondova EU te svoje dvanaestogodišnje iskustvo u koordiniranju korištenja tih fondova koje je stekla radeći u zemljama koje ovog svibnja postaju punopravne članice Europske unije.
Tijekom svog boravka u Londonu, delegacija se sastala s nizom predstavnika svjetskih financijskih institucija, banaka i rejting agencija, te održala dvije vrlo uspješne i posjećene prezentacije o svojim aktivnostima na putu u Europsku uniju te njihovom utjecaju na gospodarsko i investicijsko okruženje u Hrvatskoj.
20.04.2004. | Pisane vijesti
Tijekom boravka u Londonu predstavnici Ministarstva financija sastat će se s predsjednikom EBRD g. Jean Lemierrom s kojim će razgovarati o glavnim smjernicama za izradu poslovne strategije EBRD za Hrvatsku u sljedeće dvije godine, te obaviti razgovore s brojim predstavnicima svjetskih financijskih institucija i rejting agencija. U sklopu Poslovnog foruma delegacija će održati prezentaciju za ulagače o reformama koje Hrvatska namjerava napraviti na svom putu u Europsku uniju te njihovom utjecaju na gospodarsko i investicijsko okruženje. Predstavnici Ministarstva financija sudjelovat će i na specijaliziranom seminaru za investitore u organizaciji JP Morgana, gdje su dolazak najavili predstavnici više od sedamdeset svjetskih financijskih i poslovnih kompanija.
EBRD je do danas financirao više od 70 projekta u Republici Hrvatskoj uglavnom u privatnom sektoru, ukupnog iznosa većeg od 1,4 milijarde eura, te je po tome uz Svjetsku banku jedan od najznačajnijih stranih financijskih izvora.
14.04.2004. | Pisane vijesti
Svi računi do 400.000 kuna podmireni su danas. Ukupno je plaćeno 3.896.379,15 kuna četrdesesetdvjema veledrogerijama. Sutra će biti plaćeno 9.583.191,36 kuna za račune do milijun kuna.
U utorak, 13. travnja 2004. platit će se 17.317.645,41 kuna za račune do 2 milijuna kuna. Od 14. do 16. travnja 2004. petnaest veledrogerija dobit će 40.540.789,21 kunu. Računi od 5 do 10 milijun kuna, kojih je ukupno 30. 011.943,19 kuna bit će plaćeni do 17. travnja 2004.
Za iznose veće od 10 milijun kuna (9 veledrogerija) jedna trećina duga bit će podmirena do 17. travnja u gotovu novcu. Ostatak duga bit će podmiren mjenicama čije je dospijeće definirano Sporazumom. Ovlaštene osobe veledrogerija mjenice će preuzimati u Ministarstvu financija od 13. travnja 2004. godine.
Hrvatsko financijsko izaslanstvo, koje je predvodio ministar financija Ivan Šuker, izrazilo je zadovoljstvo prezentacijama i velikim zanimanjem investitora za hrvatske obveznice. Tijekom road show-a prikupljeno je 1.600.000.000 eura narudžbi za kupnju obveznica.
Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić i pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić održat će u utorak, 06. travnja 2004., u 10,30 sati konferenciju za novinare u Ministarstvu financija, Katančićeva 5. na kojoj će detaljnije govoriti o plasmanu euro obveznica.
Planirani deficit konsolidirane središnje države je 4,5 posto BDP-a, a deficit središnjeg proračuna 2,7 posto BDP-a. Usvojeni prijedlog proračuna predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto, inflaciju od oko 2,4 posto i stabilan tečaj. Osnovni ciljevi prijedloga državnog proračuna za ovu godinu su potpora makroekonomskoj stabilnosti i gospodarstvu, borba protiv nezaposlenosti, veća socijalna osjetljivost i društvena odgovornost s većim izdatcima za mirovine, branitelje i rodilje, te potpora tijelima odgovornima za jačanje hrvatskog približavanja euroatlantskim integracijama.
15.03.2004. | Pisane vijesti