Vijesti
Na dnevnom redu bilo je utvrđivanje novog saziva NO FINA-e, razrješenje dosadašnjeg predsjednika Uprave FINA-e, imenovanje novog predsjednika Uprave FINA-e i razno.
Za novog predsjednika Uprave FINA-e imenovan je Zoran Maksić. Ova odluka stupa na snagu 01. srpnja 2004. godine.
31.12.2003. | Pisane vijesti
U Zadru je potpisan Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, i Ugovor o projektu između Hrvatskih voda i IBRD-a o "Projektu zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području".
Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj potpisao je u ime Vlade RH Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Anand Seth, direktor Regionalnog Ureda Svjetske banke u Zagrebu. Na potpisivanju Ugovora bio je nazočan i ministar mora, turizma prometa i razvitka Božidar Kalmeta te gradonačelnici Opatije, Rijeke, Biograda i Zadra - gradova koji su uključeni u prvu fazu provedbe projekta.
Ugovor o zajmu vrijedan je 40 milijuna eura. Potpisivanjem ovog Ugovora započela je provedba prve faze projekta vrijedna 80 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 750 milijuna eura.
"Vjerujemo da će ovaj projekt pridonijeti očuvanju jedne od najljepših obala svijeta uz istovremeno povećanje kvalitete života stanovništva ovog područja i turističke ponude Hrvatske. Osigurat će se osnova za siguran i ekološki prihvatljiv gospodarski razvitak te istovremeno unaprijediti poslovanje komunalnih poduzeća odnosno potaknuti razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, što je sve u skladu s našim ciljem ulaska u Europsku uniju. Također, jedan od važnih ciljeva Projekta je i poboljšanje učinkovitosti sektora zaštite i nadzora nad kakvoćom vode, istaknuo je nakon potpisivanja Ugovora ministar financija Ivan Šuker.
Program je dugoročnog karaktera, od 10 do 15 godina, i provest će se u tri faze. Osim sredstvima Svjetske banke financirat će se sredstvima drugih razvojnih banaka i donatora.
"Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području (prvi projekt koji će se potpisati s novom Vladom) bavi se ključnim razvojnim aspektima Hrvatske: zaštitom i korištenjem prirodnih resursa u priobalnim općinama u skladu s priključivanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Zaštita 1780 kilometara duge hrvatske obale i njenih 1185 otoka prioritetna je i iz ekoloških i iz gospodarskih razloga. Projekt pruža i okvir za planiranje i provedbu srednjoročnog investicijskog programa, kojim se također nastoji cijenu vodnih usluga učiniti dostupnom najširem pučanstvu. Nadamo se da će drugi razvojni partneri Hrvatske smatrati ovaj okvir prikladnim za povećanje svoje vlastite angažiranosti u ovom sektoru, " rekao je direktor Regionalnog ureda Svjetske banke, Anand K. Seth.
Glavni nositelj Projekta u Republici Hrvatskoj su Hrvatske vode koje su u suradnji sa Svjetskom bankom i razradile ovaj projekt te identificirale ukupno 49 lokalnih projekata koje bi on trebao obuhvatiti. Ugovor o projektu Hrvatskih voda (HV) s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj potpisao je generalni direktor HV-a Davorin Androšić.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 20. svibnja 2004. godine usvojeno je Izvješće s pregovora, te donesena Odluka kojom se Hrvatskim vodama daje suglasnost za sklapanje Ugovora o projektu s IBRD.
Osnovni ciljevi Projekta su očuvanje i zaštita okoliša od onečišćenja komunalnim otpadnim vodama, osobito kakvoće mora u priobalnom području, osiguranje ekološki prihvatljivog gospodarskog razvitka (turizam), unapređenje poslovanja komunalnih poduzeća odnosno razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, te poboljšanje ukupne učinkovitosti sektora zaštite kakvoće vode i kontrole njezina onečišćenja.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Ugovor je u ime Vlade RH potpisao Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Vlade Savezne Republike Njemačke, veleposlanik SR Njemačke u Republici Hrvatskoj Dr. Gebhardt Weiss.
Ovim Ugovorom bi Vlada SR Njemačke, preko Kreditne banke za obnovu (Kreditanstalt fuer Wiederaufbau - KfW) Vladi RH i/ili drugim zajmoprimateljima koje dvije Vlade zajedno odaberu uz jamstvo Vlade RH, trebala odobriti:
* zajam u visini 3 milijuna EUR;
* potporu u visini 1 milijun EUR - za financiranje potrebnih pratećih mjera za provedbu i nadzor nad projektom;
* zajam u visini 12 milijuna EUR - po povoljnijim subvencioniranim kamatnim stopama, koji se odobrava u sklopu javne razvojne suradnje;
Navedena sredstva ponuđena su prvenstveno za financiranje projekta "Lokalna opskrba vodom i zbrinjavanje otpadnih voda na južnoj obali Jadrana", ali uz mogućnost zamjene ovoga, drugim projektima, ukoliko se obje Vlade o tome suglase.
Korištenje, uvjeti, postupak davanje naloga i dodjele posla biti će utvrđeni pojedinačnim ugovorima između Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW), Frankfurt am Main, (Kreditna banka za obnovu , Frankfurt na Majni) i primatelja zajmova odnosno potpora; krajnji rok za sklapanje pojedinačnih ugovora je 31.12.2010. godina.
U Ministarstvu financija je danas potpisan Ugovor o darovnici iz sredstava CARDS programa između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra: Podrška pomorskoj domeni.
Ugovor o darovnici potpisao je u ime Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Indira Konjhodžić, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Darovnica u iznosu od gotovo 2 milijuna EUR odobrena je u okviru EU CARDS programa. Sredstva darovnice koristiti će se za financiranje sljedećih aktivnosti: definiranje postupaka registracije i harmonizaciju svih koraka u registraciji pomorskog dobra i koncesija, katastarske izmjere i obnovu zemljišnih knjiga iz područja pomorskog dobra, uključivši digitalne ortofoto i katastarske karte u odabranim pilot područjima, pružanje informatičke podrške i s time povezane edukacije ovlaštenim tijelima uključenim u pilot područja, pružanje edukacije i tehničke pomoći Državnoj geodetskoj upravi i njenim lokalnim ispostavama, Ministarstvu pravosuđa i registracijskim uredima u općinskim sudovima, te županijskim upravama za poslove u domeni pomorskog dobra.
"Projekt je od izuzetne važnosti za Republiku Hrvatsku, jer će stvoriti preduvjete za razvoj konkurentnog tržišta nekretnina, što će utjecati na rast ulaganja u zemljišta i korištenje zemljišta u svrhu poljoprivrednog, stambenog, poslovnog razvoja i izgradnje. Većom sigurnošću vlasničkih prava potaknut će se gospodarski rast i otvoriti pristup povoljnijim hipotekarnim zajmovima.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Projektom se također osiguravaju pouzdaniji podaci potrebni za provođenje zemljišne politike i propisa o korištenju zemljišta, zaštiti okoliša i održivog razvoja, te na taj način i neizravno olakšava uvođenje sustava poreza na zemljište i nepokretnu imovinu, te se uvode jeftiniji postupci za rješavanje sporova oko nekretnina.
Potpisivanju Ugovora je u ime Delegacije Europske komisije prisustvovala gđa. Laura Garagnani, voditeljica operativnog odjela. Gđa. Garagnani istaknula je važnost samog projekta ali i ispravne provedbe, od strane hrvatske Vlade, reforme zemljišnih knjiga za uspješno funkcioniranje tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj. Proces reforme usko je povezan s gospodarskim razvojem Hrvatske koji Europska komisija pažljivo prati.
Cilj Projekta je otkloniti zaostatke u zemljišno-knjižnom sustavu, uskladiti i unaprijediti podatke iz katastra i zemljišnih knjiga, te uspostaviti učinkovit sustav zemljišnih knjiga i katastra, a u svrhu doprinosa razvoju učinkovitog tržišta nekretnina u skladu sa standardima EU, dok je svrha nove darovnice pomoć u financiranju aktivnosti vezanih uz domenu pomorstva, a u okviru navedenog Projekta .
"Potpisivanje darovnice za podršku pomorskoj domeni u okviru Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra još je jedan primjer suradnje između Europske unije i Svjetske banke u potpori naporima Vlade Republike Hrvatske da provede potrebne reforme na putu prema europskim integracijama. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra sastavni je dio reforme hrvatskog pravosuđa koju financijski podupire i Svjetska banka. Vjerujemo da će darovnica iz EU CARDS programa osnažiti Vladu Republike Hrvatske u provedbi prioriteta koje su definirala ministarstva, te u konačnosti omogućiti postizanje glavnih ciljeva projekta," kazala je Indira Konjhodžić, voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Projekt provode Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, te Državna geodetska uprava. Točni i ažurirani podaci o vlasništvu nad zemljom i građevinama vitalne su komponente uspješnog tržišnog gospodarstva.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Prema podacima Ministarstva financija, prijavu poreza na dohodak za prošlu godinu predalo je ukupno 848.544 obveznika, a do danas je obrađeno 612.680 prijava, ili njih 72,19 posto.
Prema do sada obrađenim prijavama, u više od 90 posto slučajeva građani trebaju dobiti povrat poreza. Povrat, naime, treba dobti 557.353 građana, a država im ukupno treba vratiti više od 850,8 milijuna kuna.
Oko 42 tisuće građana pak državi još za porez na dohodak treba uplatiti 199,5 milijuna kuna.
Po podatcima za 2. srpnja, najviše prijava obradili su poreznici sa slavonskobrodskog, požeškog, sisačkog i bjelovarskog područja, dok je najmanje obrađenih prijava na dubrovačkom području.
Tako su poreznici u Područnom uredu Slavonski Brod do sada obradili čak 97,34 posto prijava, ili njih 23.459 od ukupno zaprimljenih 24.099, a u Područnom uredu obrađeno je 94,61 posto prijava, ili njih 14.312 od ukupno zaprimljenih 15.126.
U Područnom uredu Sisak početkom srpnja bilo je obrađeno 90,25 posto prijava, a u Bjelovaru 89,92 posto prijava.
Nasuprot njima, u Područnom uredu Dubrovnik obrađeno je 13.820 prijava poreza na dohodak, ili 48,84 posto od ukupno zaprimljenih 28.296.
I ove je godine pak najviše poreznih prijava zaprimljeno u Zagrebu, 224.284, od čega je do sada obrađeno njih 151.063 ili 67,35 posto.
Nakon Zagreba, područni uredi s najviše podnijetih prijava su Split i Rijeka.
U Područnom uredu Split poreznici su zaprimili 83.678 prijava, a početkom srpnja bilo je obrađeno njih 59.836, ili 71,5 posto, a u Rijeci od zaprimljenih 70.884 obrađeno je njih 44.971, ili 63,44 posto.
Cjelokupni iznos deficita središnje države financiran je na domaćem financijskom tržištu i to najvećim dijelom od depozitnih banaka, navode analitičari Ministarstva financija u najnovijem mjesečnom statističkom prikazu.
Prema tim podacima, u prva tri mjeseca ove godine prihodi proračuna u iznosu 17,51 milijardu kuna bili su za 5,6 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.
Pritom je od PDV-a proračun prikupio 6,28 milijardi kuna, što je za 5,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Više nego u istom razdoblju prošle godine proračun je prikupio od doprinosa za socijalno osiguranje, koji su iznosili 6,96 milijardi kuna, ili 8,9 posto više, poreza na dohodak, 863 milijuna kuna, ili 14 posto više, a najviši rast, od 33,5 posto više bilježi se kod poreza na dobit od kojega je u prva tri mjeseca prikupljeno 641,8 milijuna kuna.
Znatno manje od tih, rasli su prihodi od trošarina od kojih je proračun uprihodovao 1,67 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego u prva tri lanjska mjeseca. Osim trošarina na duhanske prerađevine koje su zabilježile smanjenje od 2,1 posto, sve ostale komponente trošarina ostvarile su međugodišnji rast: na naftu i naftne derivate 1,7 posto, bezalkoholna pića 21,4 posto, na alkohol i alkoholna pića 18,8 posto, na luksuzne proizvode 17,6 posto, pivo 8,5 posto, kavu 8,2 posto te na automobile, motorna vozila, plovila i zrakoplove 0,3 posto.
Proračunski su rashodi i neto posudbe u prva tri mjeseca iznosili 20,01 milijardi kuna, što je za 3,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom je za plaće i doprinose isplaćeno 5,54 milijardi kuna, što je međugodišnji porast od 4,7 posto.
U skupini tekućih rashoda, najznačajniji udio imaju subvencije i ostali tekući transferi koji su sa iznosom od 9,67 milijardi kuna zabilježili međugodišnji rast od 6,2 posto.
Pritom se smanjenje rashoda u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine bilježi kod subvencija, koje su sa iznosom 1,75 milijuna kuna, manje za koro posto, ali su transferi zabilježili rast od 10,4 posto, na iznos od 8,68 milijardi kuna.
O konkretnijim okvirima i brojkama u Ministarstvu još uvijek ne žele govoriti, a prijedlog bi, kako se doznaje, ovaj tjedan mogao biti raspravljen u Vladi kako bi se ispoštovao najavljeni rok da se rebalans u Saboru usvoji do 15. srpnja.
Na prihodnoj strani proračuna, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva, računa se na prihod od dividendi Hrvatskog telekoma, od oko 2 milijarde kuna. Isto tako, od povećanja trošarina na cigarete i automobile država do kraja godine očekuje dodatni prihod od oko 320 milijuna kuna.
Koliko će i kome biti usmjereno povećanje rashoda iz Ministarstva ne žele iznositi. No, očekuju smanjenje materijalnih troškova države, iako se ni tu za sada ne želi izlaziti ni s kakvim detaljima. Kao osnovne ciljeve rebalansa u Ministarstvu navode smanjenje i stabiliziranje dinamike rasta vanjskog duga i jačanje fiskalne pozicije.
Naime, vanjski dug Hrvatske dosegnuo je 24 milijarde američkih dolara, i udio u BDP-u od oko 76 posto. Ta se visina i udio, te posebno brzina rasta već dulje vrijeme ocjenjuje neprihvatljivom.
Hrvatska, napominju financijaši i analitičari, mora biti svjesna rizika koji proizlazi iz visokog vanjskog duga, posebno s obzirom da se ulazi u razdoblje u kojem je u svijetu počeo rast kamata.
Pitanje vanjskog duga bilo je i jedno od glavnih pitanja u razgovorima s Misijom MMF-a oko novog stand by aranžmana, a već tada je najavljeno odustajanje od izlaska na japansko tržište kapitala krajem godine i umjesto toga izdavanje obveznica na domaćem tržištu.
I iduće bi godine, prema najavama, najveći dio proračunskog deficita financirao na domaćem tržištu. Iz Ministarstva financija se doznaje da bi se rebalansom deficit opće države zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Fiskalna politika ne može ove godine ići na veće smanjenje, jer se moraju izvršiti obveze za prošlu godinu, a neki su projekti u tijeku i jednostavno nema prostora za smanjenje deficita, kažu u Ministarstvu financija. No, ističu da će drugačija biti struktura deficita, da će se povećati transparentnost javnih financija.
Naime, rebalansom bi se pod kontrolu stavio i HŽ, veliki proračunski potrošač koji se više ne bi mogao zaduživati "iznad" proračuna. To, kako je najavljeno još sredinom lipnja, znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju HŽ-u, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ.
Tako bi se, objašnjavali su iz Ministarstva, prekinula dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo koji onda na naplatu dolaze proračunu.
Rebalansom se, prema ocjenama iz Ministarstva financija, stvaraju temelji za daljnje smanjenje deficita u narednim godinama.
Tako se, kako je još ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, u idućoj godini deficit opće države planira smanjiti na 3,7 posto BDP-a.
Ministar Šuker je g. Melkerta upoznao s tijekom priprema Strategije suradnje Republike Hrvatske i Svjetske banke, te s planom razgovora o budućim investicijskim zajmovima i zajmovima za strukturnu prilagodbu.
Gospodin Melkert je izrazio spremnost podržati planove Vlade RH na Odboru izvršnih direktora, koji, kako je sam istakao, o Republici Hrvatskoj ima izuzetno pozitivno mišljenje, posebno sada nakon što je RH dobila status kandidata za EU.
Melkert u Odboru izvršnih direktora Svjetske banke, uz Hrvatsku, predstavlja i Nizozemsku, Armeniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Izrael, Makedoniju, Moldovu, Gruziju, Rumunjsku i Ukrajinu. Melkert će se tijekom boravka u Hrvatskoj susresti i s drugim predstavnicima Vlade, Hrvatske narodne banke te Svjetske banke.
U petak, 9. srpnja, Melkert će posjetiti Grad Rijeku gdje će obići lokacije Projekta obnove riječkog prometnog pravca za provedbu kojega je Svjetska banka 12. srpnja 2003. godine odobrila tri zajma: Lučkoj upravi Rijeka u iznosu 55,1 milijun USD, Hrvatskim cestama 76,2 milijuna EUR i Hrvatskim autocestama iznos od 15,7 milijuna EUR. Svi zajmovi su odobreni uz potporu i jamstvo Republike Hrvatske.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Na sastanku se raspravljalo o izradi nacrta Prijedloga Zakona o osiguranju štednih uloga s ciljem usklađivanja stajališta svih nadležnih institucija oko izrade navedenog zakona, koji bi trebao biti usuglašen s direktivama Europske unije.
Na sastanku je dogovoren skorašnji sastanak uže Radne skupine na kojem bi se trebao donijeti usuglašen tekst nacrta Prijedloga zakona o osiguranju štednih uloga. Tim Zakonom trebao bi se poboljšati sustav osiguranja štednih uloga građana u Hrvatskoj. Uz to, Zakon bi trebao biti još jedan znak o sigurnosti hrvatskog bankarskog sustava.
U tom se razdoblju očekuje kontinuirani gospodarski rast i niska inflacija, te stabilan tečaj, navodi se u Načelima fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007, koje je jučer usvojila hrvatska Vlada.
Projekcije predviđaju da gospodarski rast u ovoj godini iznosi 3,7 posto, iduće 4,3 posto, 2006. bio bi 4,5, te 4,6 posto 2007. godine.
Inflacija bi se pak kretala od 2,4 posto u ovoj, preko 2,7 posto u idućoj, do 2,3 i 2,2 posto u 2006. i 2007.
Analitičari Ministarstva financija predviđaju i konstantan pad deficita tekućeg računa platne bilance, sa 5,6 posto BDP-a u ovoj godini, te u idućim godinama 4,9, 3,7 i 3,3 posto u 2007.
Vlada je kao osnovne ciljeve fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007. zacrtala stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje ulagačke klime.
Cilj je, naime, do 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije i deficit opće države svesti na razinu ispod 3 posto, te javni dug stabilizirati ispod 60 posto BDP-a.
Čelnici Vlade i jučer su ponovili kako je Hrvatska prošlu godinu završila s deficitom od 6,3 posto BDP-a, a ove je godine planirano njegovo smanjenje na 4,5 posto. Projekcije govore da bi deficit idućih godina i dalje trebao padati - 2005. na 3,7 posto BDP-a, 2006. na 3,2 posto, a 2007. na 3 ili 2,9 posto BDP-a.
Kako je jučer istaknuo ministar financija Ivan Šuker ukupan vanjski dug (i države, banaka i poduzeća) Hrvatske u protekle je dvije godine povećan za 12 milijardi dolara, a javni je dug (unutarnji i vanjski dug države) dosegnuo 52 posto BDP-a. Da smo se nastavili zaduživati istim tempom krajem 2005. probili bi granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, upozorio je Šuker.
Projekcije Ministarstva financija govore da bi vanjski dug sa planiranih 27,5 milijardi dolara u ovoj, idućih godina trebao rasti sporije - na 28 milijardi iduće godine, do 29,5, odnosno 31 milijardu dolara u 2006, odnosno 2007. No, njegov bi udio konstantno bio ispod 80 posto BDP-ai kretao bi se od 75,7 do 78,1 posto BDP-a.
Vlada u okviru srednjeročne politike do 2007. postavlja i nekoliko prioriteta u području fiskalne politike, među kojima su i efikasnija javna uprava i strukturne reforme javnog sektora. To bi trebalo voditi smanjenju državnih izdataka za plaće s oko 11 posto BDP-a u 2003. na 9,5 posto BDP-a u 2007. Tako bi povećanje plaća, osim praćenja troškova života, moglo ići jedino na uštrb smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, navodi se u Načelima.
Vlada ističe i potrebu nastavka reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, preusmjeravanja sredstava iz sektora obrambenih poslova na sektor obrazovanja i znanosti.
Očekuje i pojačan priljev inozemnih i domaćih investicija, kao i nižu stopu nezaposlenosti koja bi, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, s ovogodišnjih 14,2 posto na 12,8 posto u 2007.
Na prihodnoj se strani kao zadatak fiskalne politike ističe smanjenje poreznog opterećenja u funkciji oživljavanja proizvodnje.
Takvom racionalnom i restriktivnom fiskalnom politikom veličina rashoda konsolidirane opće države smanjila bi se sa 52,8 posto BDP-a u 2002. na 48,4 posto u 2007. Pri tome bi porezno opterećenja gospodarstva, mjereno udjelom poreznih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u, smanjilo za oko 1,5 posto BDP-a, ističe se u Načelima fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje.
31.12.2003. | Pisane vijesti