Vijesti
Činjenica je da je dva tjedna nakon provedenih izbora za Hrvatski Sabor i dva tjedna prije preuzimanja dužnosti ministra financija Ivana Šukera, tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac 9. prosinca 2003. godine sklopio kupoprodajni ugovor s Zdravkom Ronkom, tadašnjim gradonačelnikom Grada Požege, o kupnji zgrade Porezne uprave u Požegi za iznos od 14 milijuna kuna.
Tim ugovorom obvezalo se Ministarstvo financija cjelokupni iznos isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2003. godine. Ugovor je sklopljen na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 27. studenog 2003. godine kojim je Vlada Republike Hrvatske odobrila preuzimanje financijske obaveze Ministarstva financija - Porezne uprave za kupnju tog prostora, ali isključivo na teret Državnog proračuna za 2003. godinu.
Iz cjelokupne dokumentacije vidljivo je da je ovlašteni sudski vještak, kojega je angažirao Grad Požega, procjenio nekretninu na iznos 12.883.325,33 kuna, a prema procjeni komisije za procjenu nekretnina Porezne uprave vrijednost nekretnine iznosila je 12.644.553,34 kuna.
U naravi se zapravo radi o zgradi ukupne brutto površine 882 m2 i parkirališnom prostoru površine 619 m2. Ugovor je potpisan mimo uobičajene procedure jer tadašnji ravnatelj Porezne uprave, kao niti jedan od njegovih pomoćnika, isti nisu htjeli parafirati prije ministrovog potpisa budući da su samu kupovinu držali nepotrebnom, a iznos ugovorene cijene nerazmno visokim. Unatoč tome ugovor je potpisao tadašnji ministar, te nakon potpisa ugovora inzistirao da mjerodavne osobe u Poreznoj upravi potpišu naloge za isplatu ugovorenog iznosa. Iste su to odbile iz istih razloga zbog kojih su odbile i parafirati kupoprodajni ugovor.
Ministarstvo financija na čelu s ministrom Ivanom Šukerom, preko Državnog odvjetništva, pokušalo je osporiti ugovor držeći da se radi o potpuno bespotrebnom trošenju novca poreznih obveznika i o cijeni koja je znatno iznad procjene vještaka i Porezne uprave. Osim toga Ministarstvo financija - Porezna uprava u uređenje i opremanje zgrade Porezne uprave u Požegi, prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, uložilo je iznos od 1.964.005,00 kuna čime je nesumnjivo povećana vrijednost zgrade, a što je u potpunosti ignorirano prilikom sklapanja ugovora.
Važno je istaknuti i činjenicu da je u dotičnoj zgradi smještena Porezna uprava od samog osnivanja te da istu, temeljem Zakona o Poreznoj upravi, nesmetano koristi i mogla je koristiti i ubuduće, bez naknade, kao pravni sljednik bivše Općinske uprave društvenih prihoda Požega, kao što je to slučaj s još 104 takva objekta na području cijele Republike Hrvatske.
Pitanje zbog čega je tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac odlučio potrošiti 14 milijuna kuna poreznih obveznika na bespotrebnu kupovinu zgrade u Požegi, ostat će, čini se, bez odgovora.
29.08.2007. | Pisane vijestiU toj odluci stoji da se ugovor mora realizirati do 31. prosinca 2003., rekao je Šuker i dodao je kako "čak ni to što ugovor nije na vrijeme platila prethodna Vlada nije toliko sporno, nego cijena koja je previsoka te da država sudskim postupkom pokušava zaštititi novac poreznih obveznika".
Procjena Porezne uprave i sudskog vještaka iznosila je 12 milijuna kuna, a ujedno su prodavani i neki poslovni prostori za koje je evidentno da su napravljeni sredstvima Porezne uprave, a ugovor je potpisan na 14 milijuna kuna, rekao je Šuker.
"Dakle to je stvar pravosuđa i mislim da ne treba dizati nikakve političke tenzije", ocijenio je. Ustvrdio je i kako su smiješne izjave bivšeg gradonačelnika Zdravka Ronka, aktualnog požeškog župana, koji je ugovor potpisao s tadašnjim ministrom financija Matom Crkvencom, koji u medijima tvrdi kako će Požega profitirati na račun zateznih kamata te da je postupanje ministra Šukera motivirano političkim razlozima, odnosno drugačijim odnosom prema sredinama u kojima HDZ nije na vlasti.
"Smatram da su oni koji su sklapali ugovor morali akceptirati uložene novce u prostor i procijenjenu vrijednost. Ovo je zaštita novca poreznih obveznika, da ne odu u vjetar, a ne trošenje njihova novca. Stvar je pravosuđa da taj problem riješi", poručio je Šuker.
Prema informacijama iz Ministarstva financija, kupoprodajni ugovor između Grada Požege, zastupanog po gradonačelniku Zdravku Ronku, i Republike Hrvatske - Ministarstva financija, zastupane po tadašnjem ministru financija Mati Crkvencu, sklopljen je 9. prosinca 2003. a ugovorena cijena iznosi 14 milijuna kuna. Kupac, Ministarstvo financija, obvezalo se cjelokupni iznos platiti Gradu Požegi najkasnije do 31. prosinca 2003. Prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka kojega je angažirao Grad Požega, vrijednost cjelokupnog predmeta kupoprodajnog ugovora (zgrada i parkiralište) iznosi 12.883.325,33 kune, a prema procjeni Komisije za procjenu nekretnina Ispostave Porezne uprave Požega vrijednost je procijenjena na 12.644.553,34 kune.
Iz svega proizlazi da je procijenjena vrijednost nekretnine, koja je predmet kupoprodajnog ugovora, znatno niža od ugovorene kupoprodajne cijene od 14 milijuna kuna, pa se, navode iz Ministarstva, logičnim nameće pitanje zbog čega je ugovorena viša kupoprodajna cijena od procijenjenog iznosa vrijednosti predmetne nekretnine.
Napominju i da su prema Zakonu o Državnom odvjetništvu nadležna državna tijela RH dužna prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti mišljenje od Državnog odvjetništva što nije učinjeno, te je prema stajalištu Državnog odvjetništva takav ugovor o stjecanju ili otuđenju nekretnina od strane državnih tijela RH ništav.
Osim toga, Vlada je na sjednici 27. studenoga 2003. nekoliko dana nakon izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, donijela Zaključak kojim je iskazala suglasnost o preuzimanju obveza Ministarstva financija - Porezne uprave o kupnji poslovnih prostora u Rijeci i Požegi, ali isključivo na teret državnog proračuna za 2003. Zbog svih navedenih spornih činjenica koje su prethodile sklapanju kupoprodajnog ugovora, nitko od mjerodavnih osoba u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi nije htio parafirati sporni ugovor, te nakon njegova potpisivanja nitko nije htio potpisati nalog za plaćanje iznosa iz spornog kupoprodajnog ugovora, navode u Ministarstvu.
Napominju i kako je nekretninu od ranije koristila Porezna uprava koja se prema njoj odnosila kao prema svojem vlasništvu i od 1997. do 2002. u nju uložila 1.964.005 kuna, što je nesumnjivo pridonijelo povećanju vrijednosti zgrade Porezne uprave, a što uopće nije uzeto u obzir prilikom sklapanja spornog ugovora.
Grad Požega ustao je tužbom protiv RH, Ministarstva financija, radi isplate kupoprodajne cijene, a Općinski sud u Požegi (premda su ugovorne strane ugovorile stvarnu i mjesnu nadležnost suda u Zagrebu) 2. prosinca 2005. donio je prvostupanjsku presudu u korist Požege. Mjerodavno Općinsko državno odvjetništvo u Požegi 13. ožujka 2006. na prvostupanjsku presudu uložilo je žalbu, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.
Županijski sud u Požegi prošli je tjedan potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskoga suda.(Hina)
28.08.2007. | Pisane vijestiPorezna uprava je od nogometnog kuba Dinamo zatražila sve potrebne podatke i dokumentaciju vezanu za transfere nogometaša. Porezne obveze temeljem sklopljenih ugovora ovise o karakteru isplate. Stoga, ako je ugovorom određeno da se isplata obavlja fizičkoj osobi prilikom oporezivanja primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, 177/04), ako je pak ugovorom određeno da se isplata obavi pravnoj osobi prilikom oporezivanja primijenit će se odredbe Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, 177/04, 90/05 i 57/06).
06.08.2007. | Pisane vijestiRezultat je to bržeg rasta prihoda od rashoda proračuna - u prvoj polovici ove godine u državni proračun prikupljeno je 14,1 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno porasli za 6,9 posto.
Suficit, koji se odnosi na središnju državu, odnosno iz čega su isključeni proračuni jedinica lokalne samouprave te izvanproračunski fondovi, iznosi 0,3 posto očekivane vrijednosti bruto domaćeg proizvoda.
Usporedbe radi, dodao je Šuker, na kraju prve polovice 2006. godine deficit proračuna središnje države iznosio je 2,27 milijardi kuna ili 0,9 posto BDP-a.
Povećanje prihoda posljedica je, među ostalim, povećanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, iskazane i kroz 7 postotni rast BDP-a u prvom tromjesečju, odnosno očekivanih oko 6,4 posto rasta u prvom polugodištu, kao i poboljšanja rada Porezne uprave na suzbijanju porezne evazije, što je vidljivo iz stope rasta poreznih prihoda, koja je najviša u odnosu na ostale prihode.
Naime, porezni su prihodi povećani u prvom polugodištu za 14,3 posto, a u Ministarstvu financija posebice izdvajaju 11,2 postotno povećanje prihoda od PDV-a te 10,5 postotni rast prihoda od doprinosa.
Govoreći pak o projekcijama za razdoblje do 2010. godine ministar Šuker je kazao kako se očekuje ubrzavanje gospodarskog rasta sa 6 posto u ovoj na 6,1 posto u idućoj godini, 6,5 posto u 2009. te 7 posto u 2010. godini, dodavši kako se u te posljednje dvije godine očekuje i dodatni poticaj rastu uzrokovan ulaskom Hrvatske u EU i NATO.
Deficit opće države trebao bi pak pasti s planiranih 2,6 posto BDP-a u ovoj na 2,3 posto u idućoj, 1,4 posto u 2009. te 0,5 posto BDP-a u 2010. godini, dok se kod deficita državnog proračuna očekuje da će u ovoj godini biti 1,3 posto, u 2008. 1,2 posto, a 2009. 0,6 posto, dok bi 2010. trebala biti godina uravnoteženog proračuna.
Upitan pritom da komentira gospodarski program SDP-a, koji predviđa povećanje proračunskog deficita, Šuker je kazao kako su "neodgovorne izjave" SDP-ovog premijerskog kandidata Ljube Jurčića o tome "uzrujale određene međunarodne krugove".
Dodao je da je koncept SDP-a da deficit raste, a HDZ-a da pada, pa da se više sredstava daje građanima, umjesto da se financira deficit.(Hina)
01.08.2007. | Pisane vijestiPreostalih 37 jedinica lokalne samouprave ostvarilo je ukupno 175 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dohodak i dobit nego u prvoj polovici 2006. godine, a među njima predvodi Grad Zagreb s prikupljenih 145 milijuna kuna manje, rekao je na današnjem predstavljanju izvršenja državnog proračuna u prvoj polovici ove godine ministar financija Ivan Šuker.
Uz Split, na listi najvećih 'dobitnika' su i Sisak, sa 28,6 posto milijuna kuna više prikupljenih prihoda na ime ta dva poreza, Velika Gorica (oko 17 milijuna kuna), Osijek (15,6 milijuna kuna), Pula (14,5 milijuna kuna), Zadar (13,3 milijuna kuna) i Šibenik (10,4 milijuna kuna).
Iza Grada Zagreba na ljestvici jedinica lokalne uprave i samouprave koje bilježe smanjenje prihoda od poreza na dohodak i dobit nalaze se pak još neki od 'najbogatijih' i gospodarski najrazvijenijih hrvatskih gradova i općina - Rovinj, Hum na Sutli, Stupnik i Sveta Nedelja.
Šuker je pritom naglasio kako je u 29 od 37 takvih jedinica lokalne uprave pojedinačno smanjenje manje od milijun kuna, ali i kako je ono najveće, u Zagrebu, ipak manje i od procjena Vlade, koje su se kretale oko 200 milijuna kuna, a i gradskog vodstva, koje je najavljivalo dvostruko veće smanjenje prihoda.
Ujedno, dodao je, iznos 'manjka' u Zagrebu bio bi i manji da već nije ostvaren visok stupanj povrata poreza na dohodak, koji se ove godine, sukladno spomenutim zakonskim izmjenama, vraća iz lokalnih, a ne državnog proračuna.
Nastavi li se ovakav trend, ukupno bi povećanje prihoda od poreza na dobit i dohodak u proračunima svih lokalnih samouprava ove godine trebalo iznositi više od 1,3 milijarde kuna, istaknuo je ministar Šuker te dodao kako je ova zakonska promjena očito dobar realni osnov za nastavak decentralizacije države, koja još uvijek nije dovršena.(Hina)
01.08.2007. | Pisane vijestiPrema do sada obrađenim prijavama najveći dohodak od nesamostalnog rada za 2006. prijavili su obveznik iz Varaždina i to 8.901.886 kuna, te obveznik iz Zagreba 8.847.278 kuna.
Najveći su pak dohodak od obrta i slobodnih zanimanja prijavila dva obveznika iz Osijeka sa 3.076.966 kuna, odnosno 2.049.147 kuna.
Prema preliminarnim podatcima, odnosno podatcima o 777.569 obrađenih od ukupno 926.612 zaprimljenih poreznih prijava, do sada je 698.786 građana ostvarilo povrat poreza.
Njima se treba vratiti nešto više od 1,22 milijarde kuna, od čega je do sredine srpnja već isplaćeno više od 1,15 milijardi kuna.
Ukupno isplaćeni iznos do sredine srpnja ove godine je za 17,75 posto veći nego li u istom razdoblju prošle godine, ističu iz Ministarstva financija u kojem očekuju da će se građanima ukupno vratiti 1,4 milijarde kuna preplaćenog poraza na dohodak.
Iz Ministarstva pritom naglašavaju kako će se isplata preplaćenog poreza na dohodak temeljem prijava za prošlu godinu nastaviti uobičajenom dinamikom.
Državi pak na ime poreza na dohodak, prema do sada obrađenim prijavama, 47.907 poreznih obveznika treba uplatiti 234,66 milijuna kuna.
Statistička izvješća o do sada obrađenim prijavama pokazuju da su na listi 20 obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada, izuzev jednog obveznika iz Varaždina, svi ostali iz Zagreba, a dohoci se kreću od 2,5 do gotovo devet milijuna kuna.
Dvojicu već spomenutih obveznika, koja su prijavila više od 8,8, odnosno 8,9 milijuna kuna, slijede dva obveznika koja su prijavila 4,98, odnosno 4,48 milijuna kuna, više od tri milijuna prihodovana u prošloj godini prijavilo je šest obveznika (od 3,07 do 3,94 milijuna kuna), dok preostalih deset na listi prijavljuje od 2,54 do 2,99 milijuna kuna.
Na listi pak poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja najveći se dohoci kreću od 973 tisuće do tri milijuna kuna, a za sada je više od tri milijuna kuna prijavio samo jedan obrtnik iz djelatnosti visokogradnje, više od dva milijuna kuna jedan arhitekt, obojica su iz Osijeka.
Više od milijun kuna (od 1,04 do 1,39 milijuna kuna) prijavilo je dvanaest obrtnika, dok je prostalih šest na listi prijavilo od 973 do 999 tisuća kuna.
Uz već spomenutu dvojicu iz Osijeka na listi su još dva obveznika iz tog grada, a najviše ih je ipak, pet iz Zagreba, po dva su iz Šibenika, Pazina i Karlovca, te po jedan iz Splita, Koprivnice, Dubrovnika, Gospića i Rijeke.
Među djelatnostima dominiraju graditeljstvo s dva obrtnika koja se bave visokogradnjom, dva rušenjem građevinskih objekata i zemljanim radovima, jedan niskogradnjom, a tu je i jedan arhitekt, dok se dvojica bave nekretninama (jedan iznajmljivanje, a jedan kupnja i prodaja vlastitih nekretnina).
Na listi su i četiri odvjetnika, te dva pekara, dok se ostali bave različitim djelatnostima - pomorski i obalni prijevoz putnika, rezanje i obrada kamena, proizvodnja alata, tehničko ispitivanje i analiza, ostale zabavne djelatnosti.(Hina)
23.07.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 35,5 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od preko 15 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 17,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 11,2 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,9 posto) i trošarine (godišnji rast od 10,7 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 34 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 6,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 16,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od također 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,3 milijardi kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 87 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 140., s podacima za razdoblje od siječnja do svibnja 2007. godine očekuje se početkom kolovoza 2007. godine.
19.07.2007. | Pisane vijestiIz CARDS-a 2004 vrijednog 46,57 milijuna eura, Hrvatska je ugovorila programa u vrijednosti 44,06 milijuna eura, kazao je Žigman na brifingu za novinare.
Riječ je o sredstvima čije su provođenje natječaja i ugovaranje potpuno samostalno pripremali djelatnici Ministarstva financija, a iskorištenost iznad 90 posto izuzetno je dobar rezultat, jer se kompletna nabava provodila prema pravilima EU, naglasio je.
Uz te projekte, u okviru CARDS-a 2004 Delegacija Europske komisije u Zagrebu provodila je procedure za projekte u vrijednosti 30,42 milijuna eura, od čega je iskorišeno 30,41 milijun, ili 99,96 posto.
Ukupno se tako stopa iskorištenosti u CARDS-u 2004 penje na 96,71 posto, istaknuo je Žigman, opovrgavajući tim podatcima prigovore oporbenih zastupnika iznesene u travnju u Saboru u raspravi o interpelaciji o slaboj iskorištenosti, tek oko trećine, sredstava iz pretpristupnih programa EU.
Naglasio je pritom kako se prvi podatci o iskorištenosti sredstava mogu dati tek nakon isteka roka za ugovaranje, a potpuni podatci tek nakon izvršenih ugovora.
Faza ugovaranja izuzetno je važna faza u korištenju sredstava iz programa i pretpristupnih fondova EU, sada slijedi korištenje, a rok za povlačenje sredstava iz CARDS-a 2004 je kraj 2009. godine, istaknuo je Žigman.
Prema podatcima koje je iznio, od ukupno 28,7 milijuna eura ugovorenih u okviru CARDS-a 2003 do sada je već plaćeno oko 20 milijuna, odnosno stopa ugovaranja bila je 97,7 posto, a do sada je već iskorišteno oko 70 posto.
Od ugovorenih projekta u okviru CARDS-a 2004 najviše se sredstava odnosi na nabavu roba (12,26 milijuna eura), te twinning projekte (10,38 milijuna eura), a prema institucijama najviše na Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (12,15 milijuna eura), te MUP (10,36 milijuna eura).
Od početka ove godine Hrvatskoj je dostupan novi pretpristupni program IPA, koji će zamijeniti program CARDS, kao i pretpristupne programe Phare, ISPA i SAPARD.
U okviru programa IPA Hrvatskoj je namijenjeno ukupno 589,9 milijuna eura u razdoblju 2007.-2010.
Prvi operativni programi u okviru IPA već su upućeni u Bruxelles i odobrenje se očekuje u rujnu, listopadu, dok se prva ugovaranja i povlačenje sredstava očekuju tijekom iduće godine, očekuju u Ministarstvu financija.(Hina)
01.07.2007. | Pisane vijestiOvim putem možemo jedino izvijestiti da prema našim evidencijama žiro račun poreznog obveznika "Kultura i rasvjeta d.o.o." nije blokiran od strane Ministarstva financija - Porezne uprave.
13.06.2007. | Pisane vijesti